Popularnost Marka Perkovića Thompsona i ovog ljeta ne jenjava, uz pjesme koje odjekuju među hrvatskim navijačima širom svijeta, od Kanade do Sjedinjenih Američkih Država.
Ipak, njegova karijera ostaje neraskidivo vezana za kontroverze, ustaške simbole i naslijeđe koje izaziva oštre podjele, piše ugledni portal Politico.
Pjevač sa nadimkom po automatskoj pušci
Perković, koji nadimak Thompson duguje automatskoj pušci koju je nosio tokom rata devedesetih, uživa status jedne od najpopularnijih, ali i najkontroverznijih ličnosti u Hrvatskoj. Historičar Hrvoje Klasić za Politico objašnjava da je Thompson postao nezaobilazan dekor na gotovo svim velikim sportskim događajima.
Dok ga mnogi u domovini i dijaspori doživljavaju kao iskrenog patriotu, drugi ga vide kao personifikaciju veličanja ustaškog pokreta.
Himna uz koju se vežu ratni zločini
Politico podsjeća da je pjesma „Lijepa li si“ prerasla u svojevrsnu nezvaničnu himnu hrvatske reprezentacije. Međutim, stihovi u kojima se pominje Herceg-Bosna neizbježno otvaraju bolne teme, s obzirom na to da je političko i vojno rukovodstvo te tvorevine pred međunarodnim sudom osuđeno za ratne zločine.
Posebno teške kontroverze prate numeru „Bojna Čavoglave“, koja počinje ustaškim pozdravom „Za dom spremni“. Zbog ovoga su Thompsonovi koncerti u više navrata bili zabranjivani u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Sloveniji i Nizozemskoj.
Uprkos međunarodnim zabranama, Thompson u Hrvatskoj puni stadione, a Politico podsjeća da ni na koncertima u Zagrebu, koji okupljaju stotine hiljada ljudi, vlasti često ne reaguju na povike ustaških pozdrava iz publike.
Identitet temeljen na prošlosti
Zaključak analize jeste da se Hrvatska decenijama teško suočava s naslijeđem ustaškog režima. Historičar Klasić smatra da dio postkomunističkih država, uključujući Hrvatsku, u prošlosti i dalje traži temelje nacionalnog identiteta, često posežući za motivima koji su duboko problematični u očima savremene Evrope.
(Politico)










