Nekoliko hiljada ljudi dnevno napušta Rusiju
Na južnoj granici Rusije sa Gruzijom ponovo se odigrava već viđeni egzodus. Više od 113.000 Rusa napustilo je zemlju prošle sedmice preko graničnog prijelaza Gornji Lars. Ovaj nagli priliv ljudi odraz je sve većeg straha da se Kremlj sprema objaviti novi val mobilizacije, prenosi Blic.
Gruziji ovakve slike s granice nisu nepoznate. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin u septembru 2022. proglasio djelimičnu mobilizaciju i pozvao oko 300.000 ljudi nakon invazije na Ukrajinu, Gruzija je bila jedno od glavnih utočišta za one koji su bježali iz zemlje. Kao jedna od rijetkih susjednih država koja ruskim državljanima omogućava ulazak bez vize, Gruzija je tada primila više od 100.000 Rusa za samo sedmicu dana, piše briselski “Politiko”.
Posljednjih mjeseci, dodatno su podgrijali priče o novom pozivu za vojsku sljedeći potezi ruskih vlasti:
primjenjuju sve agresivnije metode regrutacije
intenzivno prikupljaju podatke o rezervistima
šire nadležnosti Nacionalne garde
S druge strane, Kremlj već mjesecima demantuje glasine o mobilizaciji.
U ovom trenutku nam nije potrebna masovna mobilizacija. Koliko je meni poznato, ona niti je u planu, niti se očekuje – rekao je prošle sedmice ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da priče o mobilizaciji “podmeću ukrajinske vlasti”.
Ukrajinski napad na Moskvu
Međutim, situaciju na frontu teško je ignorisati. Iako Rusija ne objavljuje zvanične podatke o gubicima, bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski izjavio je da su ruski gubici po prvi put premašili broj dobrovoljaca spremnih da stupe u vojsku. I mada je Rusija dosad uspijevala da visokim novčanim naknadama privuče dobrovoljce i zatvorenike, “Kremlju je sve teže da regrutuje nove ljude”, ističe advokat iz organizacije “Ruski apel za mir”, koji je želio ostati anoniman iz sigurnosnih razloga. On dodaje da se “društveni ugovor” između Kremlja i ruskog naroda “očigledno raspada”.
Interesovanje države za rezerviste naglo skočilo od proljeća
Ruski rezervni sastav uglavnom čine muškarci mlađi od 55 godina koji su odslužili obavezni vojni rok. Vojni rok u trajanju od godinu dana obavezan je za sve muškarce starosti od 18 do 30 godina, uz određene izuzetke zbog zdravstvenog stanja ili studiranja.
To su ljudi koji se prvi nalaze na udaru u slučaju mobilizacije – rekao je Aleksej Tabalov, osnivač nevladine organizacije za zaštitu prava vojnika i regruta “Škola regruta”.
Ruski regruti u Rostovu 2022.
Prema riječima Tabalova, državni organi posljednjih mjeseci preko poslodavaca intenzivno prikupljaju lične podatke o rezervistima.
Traže čak i adrese rođaka – objasnio je on, dodajući da bi se ti podaci koristili za pronalaženje onih koji bi pokušali da se sakriju.
Nakon toga, te muškarce pozivaju u vojne odsjeke gdje im uručuju rasporede i tačne jedinice u koje se moraju javiti ako mobilizacija bude proglašena. Prema riječima advokata, interesovanje države za rezerviste je naglo skočilo od proljeća. Tabalov smatra da je ovo priprema terena za bržu i diskretniju regrutaciju.
Niz zakona kao dokaz da su pripreme u toku
Niz zakona usvojenih posljednjih mjeseci također ukazuje na pripreme u pozadini:
Kremlj je u martu uveo obavezne elektronske vojne pozive. Tokom mobilizacije 2022. koristili su se papirni pozivi koji su postajali pravno važeći tek kada ih primalac lično potpiše. To je stvorilo birokratsku rupu u zakonu, zahvaljujući kojoj je do milion Rusa uspješno pobjeglo iz zemlje prije nego što im je poziv uručen i prije nego što im je zabranjen izlazak iz zemlje. Elektronski pozivi stupaju na snagu čim budu objavljeni na internetu. Time se automatski obavještava granična služba, a regrutu se odmah zabranjuje napuštanje zemlje.
Nacionalna garda – sigurnosna služba koju je Putin osnovao 2016. prvenstveno radi zaštite režima od unutrašnjih prijetnji i protesta u zemlji i na okupiranim teritorijama – poduzima korake kako bi kroz vježbe i evakuacije pripremila svoje ljudstvo, osoblje i objekte za eventualnu mobilizaciju.
Odgađanje neizbježnog
Uprkos svim znakovima koji ukazuju na to da je nova mobilizacija sve izvjesnija, čini se da Putin po svaku cijenu žudi da je izbjegne.
Zvanična mobilizacija bi značila da stvari na frontu stoje loše i da je Putin loš vrhovni komandant – objasnio je Tabalov.
Zato je Kremlj pokušao nekoliko agresivnih strategija regrutacije kako bi zaobišao taj potez:
Ruski mediji su u martu tekuće godine objavili da ministarstvo odbrane planira regrutovati oko 80.000 ljudi, uglavnom studenata, u novoformirane “Snage za bespilotne sisteme”. Ova inicijativa bila je praćena masovnom propagandom i pritiscima na univerzitetima – studente su nagovarali da potpišu ugovore u zamjenu za novčane bonuse. Ali, odazvalo se svega 8.000 ljudi, odnosno jedva 10 posto od planiranog broja.
Druga strategija isplivala je na površinu krajem juna, kada su društvene mreže preplavili snimci masovnih racija u Penzi, jednom od najsiromašnijih gradova u evropskom dijelu Rusije. Policija i vojna lica, često u pratnji maskiranih muškaraca s fantomkama, zaustavljaju muškarce na kontrolnim punktovima, ulicama i u javnom prijevozu, ubacuju ih u kombije i odvoze u vojne odsjeke, gdje su neki od njih primorani da potpišu ugovore i odu u rat. Vlasti u Penzi u više navrata su demantovale bilo kakvu umiješanost u navodna otimanja i prisilnu regrutaciju.
Prema medijskim izvještajima, Ministarstvo odbrane Rusije postavilo je cilj da do kraja 2026. godine angažuje 409.000 vojnika po ugovoru.
Građani organizuju straže
Međutim, Tabalov upozorava da bi ova inicijativa mogla da se obije o glavu vlastima.
Građani u Penzi su već počeli sami da se organizuju i prave seoske i gradske straže – a to je, ruku na srce, direktan izazov za državnu vlast – dodao je on.
Mještani mjesta Bašmakovo navodno su također formirali vlastite straže koje patroliraju terenom, snimaju “regrutere”, zapisuju registarske tablice i pokušavaju otkriti identitet maskiranih lica.
Uprkos podbačaju u regrutaciji, zvanična objava mobilizacije ne očekuje se prije septembra, kada se u Rusiji održavaju parlamentarni izbori. I sam Putin i njegova vladajuća Jedinstvena Rusija suočavaju se s padom podrške, pa bi zvanični poziv za vojsku dodatno poljuljao rejting ruskog lidera.
Pa ipak, Kremlju je sve teže da izbjegne novu mobilizaciju.
Mislim da je uništenje Ukrajine Putinova opsesija, a ta fiks-ideja zahtijeva živu silu. Nakon neuspjeha svih ostalih pokušaja, jedini preostali resurs jeste mobilizacija – zaključio je Tabalov.
(SB)









