Sagovornici upozoravaju da evropske integracije u BiH nisu bile dosljedan politički cilj te da posljedice takvog odnosa osjećaju građani, od obrazovanja i dostupnih mogućnosti do tržišta rada.
Nakon održanih općih izbora u Bosni i Hercegovini, zvaničnici Evropske unije pozvali su na brzo formiranje vlasti i nastavak reformi. Ipak, nema garancija da će se to i dogoditi, uprkos najavama pojedinih izbornih pobjednika da će konsultacije s potencijalnim partnerima početi bez odlaganja, piše BHRT.
Evropski put Bosne i Hercegovine tokom predizborne kampanje nije bio među prioritetima svih političkih subjekata. Nakon što su građani 4. oktobra izašli na izbore, politički lideri počeli su slati poruke o budućim koalicijama i pravcima djelovanja.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da će evropski put biti jedan od prioriteta u razgovorima o formiranju vlasti.
„Naš evropski put će biti prioritet za svakog partnera s kojim ćemo ići u vlast. Nećemo srljati uopće i, naravno, riješiti pitanje izbornog zakona odmah u startu.“
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović također je istakao opredijeljenost za evropske i euroatlantske integracije.
„Imamo već definisane pravce i mi od toga odustati nećemo kad je u pitanju NATO i EU. Mislim da je vrijeme da se opamete, bez obzira na spektakularan rezultat, političari iz RS-a, jer postepeno iscrpljuju narod.“
Međutim, iz Republike Srpske stižu poruke koje dovode u pitanje mogućnost brzog napretka. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da je evropski put korišten kao sredstvo političkog pritiska na ovaj entitet.
„Mi smo razumjeli da je navodni evropski put bio antisrpski put. Da se pod plaštom evropskih integracija željela dezintegrisati Republika Srpska i napraviti unitarna Bosna i Hercegovina. Zato, da biste s nama razgovarali, prvo morate počistiti sav nered koji ste napravili, otkloniti sve anomalije koje ste proizveli.“
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je ovaj entitet zainteresovan za članstvo u Evropskoj uniji, ali da neće prihvatiti političke uslove koje smatra neprihvatljivim za Republiku Srpsku.
„Mi smo naslonjeni na nju, želimo u EU i onaj dio koji je faktički, da odlazimo tamo, ali onog momenta kada to budu uslovi politički koji koštaju RS, naravno da ćemo pregovore okrenuti na način da jedino može ukoliko RS ima onaj svoj suverenitet koji ima Dejtonski mirovni sporazum.“
Profesor Šaćir Filandra smatra da bi ozbiljniji pristup političkih partnera, uz snažniju podršku Brisela i evropskog susjedstva, mogao biti presudan za napredak Bosne i Hercegovine.
Politička analitičarka Tanja Topić upozorava da je vladavina prava jedan od najvećih izazova za političke strukture u BiH te da ostaje otvoreno pitanje hoće li nova vlast izabrati evropski put ili nastaviti s politikom euroskepticizma.
„Imali smo mi jednu takvu transformaciju Milorada Dodika kada su mu svi davali priznanje i istakli da ne bi bilo nikakvih pomaka na EU putu da nije bilo SNSD-a, a onda je cijeli put bio zaustavljen. Da li će se sada desiti ta promjena u glavi Milorada Dodika, mislim da jedini on zna odgovor na to pitanje.“
Sagovornici upozoravaju da evropske integracije u BiH nisu bile dosljedan politički cilj te da posljedice takvog odnosa osjećaju građani, od obrazovanja i dostupnih mogućnosti do tržišta rada.









