Najveći ekonomski učinak rata zasad je nagli rast cijena energenata. Kroz Hormuški moreuz prolazi otprilike petina svjetske nafte i plina, ali su te pošiljke od kraja februara praktično zaustavljene

 

 

 

Dok se domaćinstva širom svijeta bore s troškovima rata SAD-a i Izraela u Iranu, neke kompanije umjesto toga bilježe ogromne profite. Neizvjesnost izazvana sukobom te iranska blokada Hormuškog moreuza podižu troškove života i opterećuju budžete kompanija, porodica i vlada.

 

 

Ali, dok su jedni dovedeni na rub opstanka, drugi, čije su djelatnosti profitabilnije u ratnim uslovima ili koji zarađuju na nestabilnim cijenama energenata, ostvaruju rekordne zarade, piše BBC.

 

 

Nafta i plin

 

 

Najveći ekonomski učinak rata zasad je nagli rast cijena energenata. Kroz Hormuški moreuz prolazi otprilike petina svjetske nafte i plina, ali su te pošiljke od kraja februara praktično zaustavljene.

 

 

To je dovelo do vrtoglavih promjena cijena na energetskim tržištima, od čega su profitirale neke od najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija. Glavni dobitnici su evropski naftni giganti, koji zahvaljujući svojim trgovačkim podružnicama mogu zarađivati na naglim promjenama cijena.

 

 

Dobit BP-a u prva tri mjeseca ove godine više se nego udvostručila na 3,2 milijarde dolara nakon, kako su naveli, “izvanrednih” rezultata svog trgovačkog odjela. Shell je također nadmašio očekivanja analitičara rastom dobiti u prvom tromjesečju na 6,92 milijarde dolara.

 

 

Drugi međunarodni gigant, TotalEnergies, zabilježio je rast dobiti za gotovo trećinu, na 5,4 milijarde dolara u prvom kvartalu 2026. godine, podstaknut nestabilnošću na tržištima nafte i energije.

 

 

Američki giganti ExxonMobil i Chevron zabilježili su pad zarade u odnosu na isti period prošle godine zbog poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka, ali su obje kompanije nadmašile prognoze analitičara i očekuju daljnji rast dobiti s obzirom na to da je cijena nafte i dalje znatno viša nego prije izbijanja rata.

 

Velike banke

 

 

Neke od najvećih banaka također bilježe rast dobiti tokom rata u Iranu. Trgovačka podružnica banke JP Morgan ostvarila je rekordnih 11,6 milijardi dolara prihoda u prva tri mjeseca 2026. godine, što je banci donijelo drugu najveću tromjesečnu dobit u historiji.

 

 

I ostale banke iz grupe “Velike šestorke” – koju uz JP Morgan čine Bank of America, Morgan Stanley, Citigroup, Goldman Sachs i Wells Fargo – zabilježile su značajan rast dobiti u prvom tromjesečju. Ukupno su te banke prijavile 47,7 milijardi dolara dobiti za prva tri mjeseca 2026. godine.

 

 

“Veliki obim trgovanja išao je naruku investicionim bankama, posebno Morgan Stanleyju i Goldman Sachsu”, rekla je Susannah Streeter, glavna strateginja za ulaganja u Wealth Clubu.

 

 

Najveće banke s Wall Streeta profitirale su od naglog rasta potražnje za trgovanjem, jer investitori žure riješiti se rizičnijih dionica i obveznica te uložiti novac u imovinu koja se smatra sigurnijom. Obim trgovanja također je porastao jer investitori nastoje iskoristiti nestabilnost na finansijskim tržištima.

 

 

Streeter je dodala: “Nestabilnost koju je rat pokrenuo dovela je do naglog rasta trgovine jer su neki investitori prodavali dionice u strahu od eskalacije, dok su drugi iskoristili pad cijena za kupovinu, što je pomoglo podstaći oporavak.”

 

 

Odbrambena industrija

 

 

Jedan od najočitijih dobitnika u svakom sukobu jeste odbrambeni sektor, smatra Emily Sawicz, viša analitičarka u kompaniji RSM UK. “Sukob je razotkrio slabosti u protivzračnoj odbrani, što je ubrzalo ulaganja u protivraketnu odbranu, sisteme protiv dronova i vojnu opremu širom Evrope i SAD-a”, rekla je za BBC.

 

 

Osim što naglašava važnost odbrambenih kompanija, rat stvara potrebu da vlade obnavljaju zalihe oružja, čime se povećava potražnja. BAE Systems, koji između ostalog proizvodi komponente za borbene avione F35, objavio je u četvrtak da ove godine očekuje snažan rast prodaje i dobiti.

 

 

Kao razlog su naveli rastuće “sigurnosne prijetnje” širom svijeta koje podstiču vlade na veću potrošnju za odbranu, što je za kompaniju stvorilo “povoljno okruženje”. Lockheed Martin, Boeing i Northrop Grumman, tri najveća svjetska odbrambena dobavljača, na kraju prvog tromjesečja 2026. izvijestili su o rekordnim knjigama narudžbi.

 

 

Ipak, dionice odbrambenih kompanija, koje su posljednjih godina naglo rasle, pale su od sredine marta zbog straha da je sektor precijenjen.

 

 

Obnovljivi izvori

 

 

Sukob je također naglasio potrebu za diverzifikacijom i smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima, rekla je Streeter. To je “drastično povećalo interes za sektor obnovljivih izvora energije” čak i u SAD-u, rekla je, gdje je Trumpova administracija popularizirala slogan “buši, dušo, buši” podstičući veću upotrebu fosilnih goriva.

 

 

Streeter je kazala kako se zbog rata ulaganja u obnovljive izvore energije sve više smatraju važnim za stabilnost i otpornost na šokove. Jedna od kompanija koja je od toga profitirala jeste NextEra Energy sa sjedištem na Floridi, čije su dionice ove godine skočile za 17 posto jer se investitori sve više priklanjaju njenoj misiji.

 

 

Danski giganti u proizvodnji energije iz vjetra, Vestas i Orsted, također su izvijestili o naglom rastu dobiti, što pokazuje da posljedice rata u Iranu idu naruku i kompanijama za obnovljive izvore energije.

 

 

U Ujedinjenom Kraljevstvu kompanija Octopus Energy nedavno je za BBC izjavila da je rat izazvao “ogroman podsticaj” u prodaji solarnih panela i toplotnih pumpi, pri čemu je prodaja solarnih panela od kraja februara porasla za 50 posto. Nagli rast cijena benzina također je povećao potražnju za električnim vozilima, a tu priliku posebno koriste kineski proizvođači.

 

(BCC)

BBC: Evo ko najviše zarađuje od rata u Iranu