Ali izjavu je potpisalo samo šest europskih saveznika Danske.

 

 

 

U utorak se u Parizu sastala takozvana Koalicija voljnih, sastavljena uglavnom od europskih čelnika, zajedno s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa, kako bi pokušali napraviti dodatni iskorak prema održivom mirovnom sporazumu za Ukrajinu.

 

 

Dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao da je plan za okončanje rata s Rusijom „90 posto dovršen“, niko u toj prostoriji nije želio riskirati udaljavanje Amerikanaca od procesa, piše BBC u svojoj analizi.

 

 

No nad tim svečanim i blještavim pariškim sastankom visio je golemi slon – u obliku Grenlanda.

 

 

Grenland je najveći otok na svijetu – šest puta veći od Njemačke. Smješten je na Arktiku, ali je autonomni teritorij Danske.

 

 

A Donald Trump insistira da ga želi. Štoviše, da mu je nužan za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država.

 

 

Na sastanku u Parizu bila je i danska premijerka Mette Frederiksen. Ona je ključna saveznica mnogih prisutnih europskih lidera, ali i važna NATO saveznica Ujedinjenog Kraljevstva.

 

 

Niko od tih država ne želi riskirati antagoniziranje Donalda Trumpa, no kako politička temperatura raste i u Washingtonu i u Kopenhagenu, šest velikih europskih sila – uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Njemačku – izdalo je zajedničku izjavu na marginama razgovora o Ukrajini.

 

 

Poručili su da se sigurnost na Arktiku mora osiguravati kolektivno, zajedno s NATO saveznicima uključujući i Sjedinjene Države, te da su pitanja vezana uz Dansku i Grenland isključivo stvar odluke Danske i Grenlanda.

 

 

Ali je li to bilo dovoljno da se obuzdaju Trumpove ambicije?

 

 

Odgovor je stigao u roku od nekoliko sati: nije!

 

 

Bijela kuća objavila je vlastito saopćenje u kojem navodi da „razmatra niz opcija“ za preuzimanje Grenlanda – sve unilateralne, uključujući i kupovinu otoka.

 

 

Za europske lidere posebno je bilo jezivo upozorenje da je, prema riječima glasnogovornice Bijele kuće Karoline Leavitt, „korištenje američke vojske uvijek opcija kojom raspolaže vrhovni zapovjednik“.

 

 

Nije ovo prvi put da Trump izražava namjeru preuzimanja Grenlanda, no tokom njegovog prvog mandata mnogi su u Europi – iza zatvorenih vrata – tu ideju ismijavali.

 

 

Nakon kontroverzne vojne intervencije Trumpove administracije u Venecueli proteklog vikenda, više se niko ne smije.

 

 

Europa pod rizikom da bude zgažena

 

 

Danska premijerka poručila je da Trumpove namjere oko Grenlanda treba shvatiti krajnje ozbiljno, a čelnici su iz Pariza otišli vidljivo uznemireni.

 

 

Ironija situacije je brutalna, piše BBC. Dok brojni europski i međunarodni lideri, uključujući čelništva NATO-a i EU-a, pokušavaju uvjeriti Trumpovu administraciju da pomogne u očuvanju suvereniteta jedne europske države – Ukrajine – od agresivnih teritorijalnih ambicija vanjske sile, Sjedinjene Države istodobno vojno interveniraju u suverenoj Venecueli, privode njezina predsjednika, a pritom otvoreno prijete suverenitetu druge europske zemlje – Danske.

 

 

Da stvar bude još sumornija: Danska i SAD zajedno su članice NATO-a.

 

 

Prema Kopenhagenu, riječ je o iznimno bliskim saveznicima. Ili su barem to bili.

 

 

Danska tvrdi da bi unilateralno preuzimanje Grenlanda od strane Trumpove administracije značilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza na koji se Europa oslanja još od završetka Drugog svjetskog rata.

 

 

Neko bi mogao primijetiti da Trump nikada nije bio osobit ljubitelj NATO-a. Blago rečeno.

 

 

Kopenhagen je pokušao uspostaviti dijalog s Trumpovom administracijom oko Grenlanda.

 

 

SAD već ima vojnu bazu na Grenlandu, uspostavljenu početkom Hladnog rata. Broj američkog osoblja smanjen je s oko 10.000 tokom vrhunca Hladnog rata na današnjih dvjestotinjak, a Washington je godinama optuživan da zanemaruje arktičku sigurnost – sve do sada.

 

 

Danska je, sa svoje strane, nedavno obećala ulaganje od četiri milijarde dolara u odbranu Grenlanda, uključujući brodove, dronove i zrakoplove.

 

 

Trumpova administracija nije pokazala interes za razgovor.

 

 

U nedjelju je Trump insistirao da je Grenland „trenutno iznimno strateški“, tvrdeći da je „prekriven ruskim i kineskim brodovima“ te da je „nužan za američku nacionalnu sigurnost jer Danska to nije u stanju osigurati“.

 

 

Danska tu tvrdnju odlučno odbacuje.

 

 

Jedan dužnosnik EU-a, koji je želio ostati anoniman, rekao je za BBC: „Ova situacija je još jednom ogolila temeljnu europsku slabost u odnosu na Trumpa.“

 

 

Iako su nordijski susjedi Danske odmah verbalno stali u njezinu odbranu, takozvana europska „Velika trojka“ – London, Pariz i Berlin – isprva su zaglušujuće šutjeli.

 

 

Tek je britanski premijer Keir Starmer u ponedjeljak izjavio da samo Danska i Grenland mogu odlučivati o budućnosti otoka. Njemački kancelar Friedrich Merz ranije je govorio slično.

 

 

Emmanuel Macron posjetio je Grenland u decembru kao znak solidarnosti s Kopenhagenom. A sada je stigla i zajednička izjava.

 

 

No iz saopćenja je upadljivo izostala izravna kritika Sjedinjenih Država.

 

 

„Da je postojala zajednička izjava svih 27 članica EU-a, uz NATO saveznicu Veliku Britaniju, u odbranu danskog suvereniteta, to bi Washingtonu poslalo snažnu poruku“, rekao je za BBC Camille Grande iz Europskog vijeća za vanjske odnose.

 

 

Ali izjavu je potpisalo samo šest europskih saveznika Danske.

 

 

I tu leži srž problema. Trumpov izravan stil – neki bi rekli nasilnički – učinio je europske lidere iznimno nervoznima.

 

 

Umjesto zajedničkog otpora, uglavnom biraju taktiku „upravljanja“ američkim predsjednikom, u strahu za bilateralne odnose i moguće posljedice otvorenog suprotstavljanja.

 

 

U novom svijetu politike velikih sila, u kojem dominiraju SAD i Kina, uz Rusiju i Indiju, Europa u najboljem slučaju djeluje kao promatrač sa strane – i riskira da bude zgažena.

 

 

Kako je EU popustio pred Trumpom

 

 

Svake godine Bruxelles ponavlja obećanje da će EU igrati snažniju globalnu ulogu. No kada je riječ o Trumpu, Unija izgleda iznenađujuće slabo.

 

 

Krajem prošle godine EU nije ispunio obećanje da će financijski pomoći Ukrajini koristeći zamrznutu rusku državnu imovinu. Novac je pronađen drugim putem, ali kritičari tvrde da je Unija propustila poslati snažnu poruku i Moskvi i Trumpovoj administraciji, koja blok redovito opisuje kao nemoćan.

 

 

Čak i u području u kojem se EU tradicionalno razmeće – trgovini – ponovno je odlučila popustiti Trumpu.

 

 

Kada je prošle godine uveo carine od 15 posto na europsku robu, Bruxelles je progutao ponos i obećao da neće uzvratiti. Insajderi tvrde da je razlog bio strah od gubitka američke sigurnosne potpore o kojoj Europa i dalje ovisi.

 

 

A sada su tu Grenland i Danska – još jedno pitanje oko kojeg su europske zemlje duboko podijeljene u odnosu prema Trumpovoj administraciji i vlastitoj spremnosti da stanu u odbranu Kopenhagena.

 

 

Zbog toga je Juliane Smith, bivša američka veleposlanica pri NATO-u, upozorila da ova situacija „prijeti raspadom EU-a“, ali i predstavlja egzistencijalnu dilemu za NATO.

 

 

„Europa bi trebala ozbiljno shvatiti predsjednika Trumpa i njegov tim kada govore o ‘preuzimanju’ Grenlanda“, rekla je Smith za BBC. „To znači učiniti više od pukih poziva na suzdržanost.“

 

 

NATO-ovi ugovori ne razlikuju napad saveznika izvana ili iznutra, no postoji prešutno razumijevanje da se članak 5 – famozni ‘svi za jednoga, jedan za sve’ – ne primjenjuje kada jedna članica napadne drugu.

 

 

Primjer su Turska i Grčka oko Kipra. Najgore nasilje dogodilo se 1974., kada je Turska izvršila invaziju. NATO nije intervenirao, ali je SAD posredovao.

 

 

Danska je, geografski gledano, jedna od manjih članica NATO-a. SAD je daleko najveća i najmoćnija.

 

 

Duboka nervoza u Europi danas je gotovo opipljiva

 

 

Velike europske sile možda su potpisale zajedničku izjavu, ali ostaje pitanje: koliko bi daleko zaista bile spremne ići kako bi jamčile danski suverenitet?

 

 

„Niko se neće vojno sukobiti sa Sjedinjenim Državama zbog budućnosti Grenlanda“, samouvjereno je izjavio zamjenik šefa osoblja Bijele kuće.

 

 

Napetosti oko Grenlanda, zaključuje Camille Grande, ponovno ukazuju na potrebu da Europa smanji sigurnosnu ovisnost o SAD-u i napokon progovori jednim glasom.

 

 

Iako je Trump prošlog ljeta natjerao gotovo sve NATO saveznike da znatno povećaju izdvajanja za odbranu, Europa i dalje ovisi o SAD-u u ključnim područjima – od obavještajnih kapaciteta do zapovijedanja i zračne moći.

 

 

Washington je toga itekako svjestan.

 

 

A prema riječima upućenih, zaključuje BBC u svojoj analizi, čak ni iza zatvorenih vrata europske članice NATO-a trenutno se ne usuđuju ozbiljno razmatrati što bi se dogodilo kada bi SAD odlučio vojno krenuti na Grenland.

 

(SB)

BBC OTKRIO DETALJE DRAME U PARIZU: Europa je pod rizikom da bude zgažena…