Demokrati su izrazili bojazan da je odluka o napadu na Iran donesena bez jasno definiranog cilja.

 

 

 

Donald Trump suočava se sa sve većim pritiskom da američkoj javnosti predstavi svoju viziju za Iran nakon što su američke i izraelske snage pokrenule vojne udare na tu zemlju, u kojima je, prema posljednjim izvještajima, bilo i prvih američkih žrtava.

 

 

Kritičari od Bijele kuće traže jasne odgovore o idućim koracima i upozoravaju da bi nepostojanje konkretnog plana moglo uvući Sjedinjene Države u dugotrajan sukob, upravo onakav kakve je Trump u više navrata obećavao izbjeći, piše The Guardian.

 

 

Nejasan cilj napada

 

 

“Ako administracija i ima nekakvu strategiju, još je nije otkrila”, kaže Alex Vatanka, viši saradnik i stručnjak za Iran s Instituta za Bliski istok u Washingtonu. “Morat će se okrenuti nekom većem političkom projektu, koji nije samo vojna komponenta. U administraciji se mora povesti dublja rasprava o tome kakvu promjenu režima mogu donijeti.”

 

 

“U tom slučaju to neće biti kampanja od četiri dana, četiri sedmice ili čak četiri mjeseca. Moglo bi potrajati mnogo duže”, dodaje.

 

 

Trump, koji je invaziju na Irak 2003. godine nazivao greškom, sada se našao na meti kritika jer nije javno obrazložio razloge za nove napade na iranska postrojenja, nakon što je u junu prošle godine tvrdio da je “uništio” njihov nuklearni program.

 

 

U svom prošlosedmičnom govoru o stanju nacije tek se kratko osvrnuo na prijetnje koje predstavljaju iranski nuklearni program i balistički projektili, ali nije spomenuo promjenu režima. Također je rekao da bi navodnu vojnu prijetnju Irana radije riješio diplomatskim putem.

 

 

Demokrati: “Kamo ovo vodi?”

 

 

Demokrati su izrazili bojazan da je odluka o napadu na Iran donesena bez jasno definiranog cilja.

 

 

“Kamo sve ovo vodi?” upitao je za NPR Jim Himes, visoko pozicionirani demokrat u obavještajnom odboru Zastupničkog doma. “Možemo mi, zajedno s Izraelcima, bombardirati Iran još dugo, ali s kojim ciljem?”

 

 

“Je li namjera promjena režima? Jer nema baš puno primjera gdje je promjena režima postignuta bombardiranjem. Iskreno, nema ni puno primjera gdje su američke vojne snage uspješno provele promjenu režima”, istaknuo je Himes.

 

 

“Nije dovoljno započeti rat. Morate imati i plan”

 

 

Vatanka upozorava da su mali izgledi za promjenu režima, osim ako se on ne uruši “pod vlastitom težinom” uslijed otpora naroda ili ako SAD ne “pošalje čizme na teren”. On smatra da bi potonja opcija bila najučinkovitija ako bi se provela obavještajnim resursima, a ne slanjem vojske.

 

 

“Pametan način bio bi da operaciju vode isti oni ljudi iz CIA-e na terenu koji su im otkrili tko su visoki čelnici koji se skrivaju, gdje se i kada skrivaju”, pojašnjava.

 

 

“Istim tim resursima možete stvoriti novu političku dinamiku unutar režima i natjerati ljude da prihvate da je ovaj režim gotov, da se neće vratiti u istom obliku, te tako potaknuti neku vrstu političke transformacije. To zahtijeva ogromna ulaganja, a nije čak ni sigurno da SAD to može izvesti”, smatra Vatanka.

 

 

Steven Cash, bivši operativac CIA-e i čelnik organizacije umirovljenih američkih dužnosnika nacionalne sigurnosti Steady State, nazvao je nepostojanje plana “za dan poslije” “vrlo zabrinjavajućim”. Sugerira da bi Trumpa više od promjene režima u Iranu moglo zanimati stvaranje uvjeta za miješanje u nadolazeće američke kongresne izbore.

 

 

“Jedna od stvari koju smo zasigurno naučili iz svega, od Korejskog rata, preko Hladnog rata i Vijetnama, pa sve do Iraka i Afganistana, jest da nije dovoljno započeti rat. Morate imati i plan kako ga završiti”, rekao je Cash.

 

 

Trumpove proturječne izjave

 

 

Nakon što je potvrđeno da je u napadima ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, zajedno s desecima drugih visokih dužnosnika režima, Trump je izjavio da je preostalo vodstvo željno razgovora.

 

 

“Žele razgovarati, a ja sam pristao. Dakle, razgovarat ću s njima”, rekao je za The Atlantic. “Trebali su to učiniti ranije. Trebali su pristati na ono što je bilo vrlo praktično i lako izvedivo još prije. Predugo su čekali.”

 

 

No, usred napada na Iran i teheranske odmazde diljem Bliskog istoka, pregovori možda neće biti jednostavni. Većina onih koji su učestvovali u ranijim pregovorima je ubijena, priznao je i sam Trump.

 

 

“Većina tih ljudi je nestala. Neki od ljudi s kojima smo pregovarali su nestali jer je to bio težak udarac. Mogli su postići dogovor. Trebali su to učiniti ranije”, kazao je.

 

 

Čini se da ovi komentari podupiru Vatankinu tezu da predsjednik “nema plan za promjenu režima”, već želi “oslabljeni režim koji nikome ne šteti”.

 

 

“Da je htio promjenu režima, ima mnogo opozicionih figura koje može dovesti u Bijelu kuću i reći: ‘Ovaj čovjek će biti idući vođa Irana’. On to ne čini, što nas navodi na zaključak da možda još uvijek razmišlja o dogovoru s istim tim režimom”, rekao je Vatanka.

 

 

Iranska odmazda i poziv narodu

 

 

Tu bi računicu mogla poremetiti iranska odmazda, koja bi Trumpa mogla natjerati da zauzme tvrđi stav kako ne bi ispao slab. U nedjelju je Iran uzvratio valom napada u kojima su ubijena tri američka vojnika, a pet ih je ranjeno.

 

 

S druge strane, Trump je u svojoj videoporuci u subotu, kojom je najavio napade, izričito podržao “promjenu režima”, ali nije dao naznake kako bi se ona trebala dogoditi, osim što je pozvao iranski narod na akciju, prenosi Index.

 

 

“Godinama ste tražili pomoć Amerike. Sada imate predsjednika koji vam daje ono što želite. Da vidimo kako ćete odgovoriti. Ovo je trenutak za djelovanje. Ne dopustite da prođe”, poručio je.

 

(Index)

BIVŠI OPERATIVAC CIA-e, UPOZORAVA: “Nije dovoljno započeti rat. Morate imati i plan kako ga završiti”