BOSANSKA HISTORIČARKA RASKRINKALA PODVALU HRVATSKE: Nastup grupe Lelek na Eurosongu je opasno prisvajanje bosanskohercegovačkog naslijeđa i militarizirani kič

Amra Hadžimuhamedović upozorila na opasno falsificiranje historije i pokušaj prisvajanja nečega što Hrvatskoj ne pripada

 

 

 

Historičarka Amra Hadžimuhamedović objavila je na Facebooku opsežan komentar o nastupu hrvatske grupe Lelek na Eurosongu 2026, čija pjesma tematizira tetovaže bosanskih katoličkih žena. Hadžimuhamedović smatra da je riječ o ideološkom prisvajanju bosanskohercegovačkog naslijeđa – i upozorava da takvo posezanje, čak i u frivolnom kontekstu, nije bezopasno.

 

 

Hadžimuhamedović je napisala: “Slavljenje hrvatskog naslijeđa u Evropskom parlamentu sa slikom Starog mosta, crtanje mapa, lelekanje na Euroviziji, trans i euforija na Thompsonovim koncertima – sve je to dio opasnog militariziranog kiča, isto onako kako su turbo-folk, Ceca i Arkan nedavno bili.”

 

 

Tetoviranje u Bosni: ilirski korijeni, ne osmanski

 

 

Hadžimuhamedović podsjeća na historijski kontekst koji popularno tumačenje zanemaruje. Prema istraživanjima, tetoviranje u Bosni ima korijene u ilirskim plemenima – Japodima, Dalmatima, Tračanima i Dačanima – koji su nastanjivali ovo područje i prije dolaska Slavena.

 

 

Grčki historičar Strabon već u 1. stoljeću prije Krista bilježi da su stanovnici Ilirika tetovirali tijelo. Motivi poput krugova, sunca sa zracima i grančica vuku porijeklo iz pretkršćanskog simboličkog sustava.

 

 

Hadžimuhamedović je napisala: “Za one koji kažu da je sicanje kod katoličkih žena vezano za osmansku okupaciju Bosne bilo bi zanimljivo znati da su najstariji tragovi body-arta identificirani na prostoru sadašnje Turske, Sirije i Iraka. Taj običaj se zove deq tattoo. Koristile su ga žene među Jezidima, Kurdima i Arapima i još uvijek je prisutan. Motivi – sunce, mjesec, zvijezde, izvedeni bocanjem – iskazi su običaja koje su perpetuirale žene diljem Mesopotamije.”

 

 

Improvizirana interpretacija pojeftinjuje naslijeđe

 

 

Hadžimuhamedović ne zauzima stav o tome koja je interpretacija “vrjednija”, ali jasno imenuje problem. Hadžimuhamedović je napisala: “Ne želim komentirati šta bi bilo vrednije – smjestiti taj običaj u duboku historiju koja pokazuje ustrajnost naroda i njegovo naslijeđe dokumentirano na području Ilirika u 1. stoljeću prije Krista, ili ga vezati za osmansku okupaciju. Želim samo konstatirati da improvizirana interpretacija naslijeđa u svrhu poticanja emocija pojeftinjuje to naslijeđe.”

 

 

Eurosongu pristupa bez sentimentalnosti. Hadžimuhamedović je napisala: “Eurovizija je jeftini frivolni festival gdje je svaka vrsta kiča moguća i dopustiva. Lelek i njihova pjesma primjerene su za festival kiča, ali i manjka etičke odgovornosti, kakav je Eurovizija.”

 

 

Komentar zatvara političkom procjenom: “Kontinuirano posezanje Republike Hrvatske za bosanskohercegovačkim prostorom i njegovim naslijeđem, i kad je frivolno, nije bezopasno. U vremenu ispunjenom ružnoćom, falsifikacijama i svim vrstama nasilja, Lelek i njihova pjesma dosljedno slijede trend koji ne sluti na dobro.”

 

 

 

(SB)

BOSANSKA HISTORIČARKA RASKRINKALA PODVALU HRVATSKE: Nastup grupe Lelek na Eurosongu je opasno prisvajanje bosanskohercegovačkog naslijeđa i militarizirani kič

About The Author
-