Bošnjaci privredni motor: Kako su nas lagali da postoji hrvatska ekonomska nadmoć u BiH?

Domaći giganti su pokazali da znaju kako pobijediti na domaćem terenu, a bitka za ekonomski suverenitet Bosne i Hercegovine tek ulazi u svoju najzanimljiviju fazu

Najnoviji finansijski izvještaji za 2025. godinu potvrđuju da domaći kapital ne samo da parira stranom, već ga u ključnim sektorima ostavlja daleko iza sebe, čime se definitivno razbija višedecenijski mit o ekonomskoj superiornosti kompanija iz susjedstva.

Dugo se u javnom prostoru Bosne i Hercegovine provlačila teza o neprikosnovenoj ekonomskoj snazi kompanija u vlasništvu biznismena iz Hrvatske ili onih koji dolaze iz hrvatskog korpusa u našoj zemlji.

Međutim, statistika za 2025. godinu priča potpuno drugačiju priču, priču o trijumfu domaćeg poduzetništva koje se razvijalo u bošnjačkoj privrednoj svijesti.

Bingo, neprikosnoveni lider

Na vrhu liste najuspješnijih trgovaca u Bosni i Hercegovini suvereno stoji tuzlanski Bingo. S prihodom od nevjerovatnih 2,3 milijarde KM, Bingo je samostalno jači od svih najznačajnijih kompanija koje se vežu za hrvatski kapital ili vlasnike iz susjedne Hrvatske. Poređenja radi, Bingo ostvaruje više prihoda nego drugoplasirana Holdina (1,4 milijarde KM) i Konzum (731 milion KM) zajedno.

Kada se pogleda neto profit, situacija je još jasnija. S 128,6 miliona KM dobiti, Bingo je ostvario više profita nego četiri naredne kompanije na listi skupa. Dok se kompanije poput Konzuma, Ataca ili Leda bore za svoj dio tržišnog kolača, Bingo s više od 8.300 radnika diktira tempo razvoja cijele države. Ovim su podaci jasno demantirali mitove o “ekonomskoj superiornosti” susjeda. Brojke ne lažu da je ekonomska moć čvrsto koncentrirana u rukama domaćih investitora.

Država kao inkubator za gigante

Ovakav uspon nije se desio slučajno. On je direktna posljedica jačanja nezavisne Bosne i Hercegovine i njene političke stabilnosti koja je stvorila ambijent za razvoj nacionalnih koncerna. Bez kontinuiteta podrške privredi i strateškog fokusa bh. politike na zaštitu domaćeg resursa, teško bi bilo zamisliti uspon giganata kao što su Bingo, Hifa grupacija ili AS Holding.

Upravo je politička snaga države omogućila ovim kompanijama da iz malih, lokalnih biznisa prerastu u regionalne igrače koji danas drže ključeve energetske i prehrambene sigurnosti zemlje. Hifa-Oil i Hifa-Petrol, s prihodima koji premašuju milijardu maraka, pokazuju da bh. privrednici više nisu samo nijemi posmatrači na tržištu nafte, već lideri koji potiskuju nekada dominantne strane korporacije.

Lidl kao zdrava konkurencija ili strateška opstrukcija?

Ipak, u trenutku kada domaća privreda doživljava svoj vrhunac, na bh. tržište ulazi njemački gigant Lidl. Tajming ovog ulaska otvara niz opravdanih pitanja.

Da li se radi o stvaranju zdrave konkurencije koja će donijeti benefite potrošačima, ili je posrijedi nešto sasvim drugo? Činjenica da strani lanci ulaze na tržište baš u momentu kada su domaće kompanije poput Binga postale dovoljno jake da diktiraju pravila igre, nameće se pitanje radi li se o pokušaju slabljenja domaće privrede pod krinkom “povoljnih cijena”?

Iako jedan dio bh. javnosti s nestrpljenjem iščekuje prve poslovnice njemačkog lanca, drugi sumnjaju da bi se moglo raditi o smišljenom slabljenju domaćih koncerna koji su postali previše snažni i previše nezavisni.

Ipak, domaći giganti su pokazali da znaju kako pobijediti na domaćem terenu, a bitka za ekonomski suverenitet Bosne i Hercegovine tek ulazi u svoju najzanimljiviju fazu.

(Stav)