Rat koji bjesni između SAD-a i Irana izgleda nije spriječio Vladimira Putina da izazove još veći haos
Rusija gomila trupe duž granica NATO-a pripremajući se za budući potencijalni sukob sa zapadnim savezom, što izaziva daljnje strahove od izbijanja Trećeg svjetskog rata.
U svojoj godišnjoj procjeni prijetnji, litvanske sigurnosne službe su navele da Moskva proširuje vojne jedinice duž istočne granice NATO-a, istovremeno im dajući borbeno iskustvo u Ukrajini, stvarajući okosnicu buduće borbene snage.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin već proširuje brigade u divizije, formira nove jedinice i razvija vojnu infrastrukturu duž granica NATO-a, uključujući i u jako militariziranoj Kalinjingradskoj regiji ukliještenoj između zapadnih država Poljske i Litvanije, tvrdi se u izvještaju.
Ovo se dogodilo nakon što su ruski izvori ove sedmice istakli britanski “špijunski avion” koji je dva puta u jednom danu nadgledao kriznu regiju Kalinjingrad, piše Express.
Operativnaya Liniya, proruski Telegram kanal za vojne komentare, naveo je:
Po prvi put u historiji britanske vojne aeronautike, dva uzastopna leta istog RC-135W izvršena su između 7:30 i ponoći, s pauzom od nekoliko sati za dopunjavanje goriva u zračnoj bazi Waddington.
Rusija bi mogla biti spremna za “široki vojni sukob” s NATO-om ako se ukinu ratne sankcije, navodi se u litvanskoj procjeni.
Rusija bi vjerovatno stvorila ne samo 30-50 posto veću vojsku nego što je imala prije rata, već i relativno modernu. Strateške rezerve oružja i municije bile bi u potpunosti obnovljene. Rusija bi bila spremna za konvencionalni vojni sukob s NATO-om – navodi se u izvještaju.
Dugoročni ciljevi Kremlja ostaju nepromijenjeni, navodi se u procjeni – preokretanje ravnoteže snaga u Evropi u korist Moskve i podjarmljivanje Ukrajine. Rat bi mogao početi u roku od šest godina.
Izvještaj također upozorava da je ruska odbrambena industrija pojačana uz pomoć Kine, smanjujući ovisnost Moskve o zapadnoj tehnologiji i potencijalno omogućavajući joj da brže obnovi svoje oružane snage nakon rata.
Litvanija, bivša sovjetska država koja graniči i s Rusijom i s njenim bliskim saveznikom Bjelorusijom, bila je jedan od najjačih pristalica Ukrajine i među najjačim zagovornicima NATO-a za jačanje vojne odbrane u istočnoj Evropi.
Koridor Suwalki, koji se proteže duž poljsko-litvanske granice, odvajajući Bjelorusiju od ruskog Kalinjingrada, prikazan je kao “najslabija karika” NATO-a.
Savez nastoji ojačati ovaj uski pojas kroz kombinaciju većih prednjih raspoređivanja, ponovljenih zajedničkih vježbi, nadograđenih komandnih struktura i poboljšane infrastrukture vojne mobilnosti.
Nedavni koraci uključuju poljski projekat utvrđivanja Istočnog štita, planirano raspoređivanje inženjerijskih snaga od strane Njemačke kao podršku projektu, jače savezničko prisustvo na nivou brigade u regiji i unapređenje transporta poput rute Via Baltica za ubrzanje pojačanja u kriznim situacijama.
Litvanski izvještaj također spominje niz misterioznih eksplozija paketa u Evropi za koje zvaničnici vjeruju da su povezane s ruskom vojnom obavještajnom službom.
Evropski istražitelji tvrde da je niz samozapaljivih paketa poslanih 2024. godine izazvao požare u logističkim centrima u Britaniji, Njemačkoj i Poljskoj.
Vlasti su identificirale 22 osumnjičena u Litvaniji i Poljskoj za koje se vjeruje da su djelovali u ime ruske vojne obavještajne agencije GRU, prema zajedničkoj evropskoj istrazi.
(Stav)










