Fokus donosi detalje akta koji predstavlja jedan od dva ključna uslova BiH za otvaranje pregovora s EU

 

 

 

Novi Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, jedan od dva ključna uslova za BiH, da bi započela pregovore o pristupanje Evropskoj uniji, “izvučen je iz ladice” Ministarstva pravde BiH te je u formi nacrta odaslan u javnu raspravu.

 

 

Zanimljivo, ovaj nacrt odaslan je u proceduru 14. novembra, istog dana kada je predsjednik HDZBiH Dragan Čović u izjavi za medije najavio da ga je pripremio ministar pravde BiH Davor Bunoza, inače kadar HDZBIH

 

 

Prethodna verzija Zakona o VSTV-u, koja je u više navrata dorađivana, oborena je prije pola godine u Domu naroda PSBiH, jer je sporno bilo više stvari. Od načina imenovanja i sastava VSTV-a do samog procesa imenovanja sudija i tužilaca.

 

 

Šta je rekla Venecijanska komisija

 

 

Fokus je analizirao najnovije zakonsko rješenje koje tretira VSTV te objavljuje njegove najvažnije dijelove.

 

 

Iako se u novom zakonskom rješenju Ministarstvo pravde BiH nebrojeno puta poziva da usaglašenost sa stavovima Venecijanske komisije, vidljivo da nije ispoštovana jedna od ključnih preporuka, a to je ukidanje etničkog ključa pri izboru članova VSTV-a.

 

 

Etnički ključ dodatno je naglašen kod definisanja sastava VSTV koji se povećava sa 15 na 20.

 

 

“Poštujući ustavne odredbe predviđeno je da sastav Vijeća, u pravilu odražava sastav naroda u Bosni i Hercegovini u skladu sa Ustavom BiH, pri čemu u Vijeću, koje broji 20 članova, mora biti najmanje po četiri člana Vijeća iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog spola”, navedeno je u član 4. stav 5. predloženog zakona.

 

 

Zanimljivo, iz Ministarstva pravde BiH su istaknuli da su navedeni član 5. u najvećoj mjeri usaglasili sa preporukom Venecijanske komisije. No, upravo navedeni član, osim etničkog uvodi i politički ključ, te se opravdano postavlja pitanje: Ide li VSTV po “političku šapu”.

 

 

Odlučuju i Vijeće ministara i PSBiH

 

 

Naime, po prvi put se uvodi da dva člana VSTV-a biraju druga tijela i to jednog Vijeće ministara, a jednog Parlamentarna kupština BiH, dakle politička tijela u kojem sjede uglavnom stranački ljudi.

 

 

S tim da iz Ministarstva pravde BiH naglašavaju izabrani članovi VSTV-a trebaju da budu diplomirani pravnici sa najmanje 15 godina radnog iskustva u struci te da posjeduju organizacijske vještine i visok ugled u javnom, privatnom ili nevladinom sektoru.

 

 

Nacrt zakona o VSTV-u

 

 

Također po jednog člana će birati advokatske komore FBiH i RS, dok će ostalih 16 članova VSTV-a činiti po osam sudija i tužilaca. U članu 7. uveden je tzv. teritorijalni prinicp prema koje u Vijeću ne mogu biti u isto vrijeme izabane sudije kantonalnog i općinskog suda iz istog kantona, odnosno iz istog područja osovnog i okružnog suda. Isto vrijedi i za tužilaštva.

 

 

Izbor članova VSTV trenutno je propisan pravilnikom koji donosi sam VSTV, što je, prema mišljenju predlagača, izazivalo opravdanje sumnje u sam izbor. Iz Ministarstva pravde navode da su ispoštovali preporuku Venecijanske komisije prema kojoj se raspisuje javni poziv i obaviještavaju sve institucije.

 

 

“Shodno tome izbor će provoditi jedna komisija koja je odgovorna za cjelokupni postupak osim za samo glasanje u pojedinim sudovima, odnosno tužilaštvima, koje nadziru birački odbori u svakom sudu i tužilaštvu, a koje imenuje predsjednik suda, odnosno glavni tužilac, na prijedlog opšte sjednice, odnosno kolegija”, predlaže se u zakonu.

 

 

Nacrt zakona o VSTV-u

 

 

Predloženi nacrta reguliše i sukob interesa, pa se tako navodi da je uvažena preporuka Venecijanske komisije u smislu definisanja sukoba interesa sintagmom: “može razumno uticati”, te je odredba dopunjena stavom kojim se članu Vijeća omogućava traženje mišljenja u slučaju sumnje na sukob interesa.

 

 

Član 46. propisuje da član Vijeća ne može biti krivično gonjen, uhapšen ili zadržan u pritvoru niti može odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti, ali posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv člana Vijeća.

 

 

Također, članovi VSTV-a ne mogu biti suzdržani prilikom glasanja, kao u važećem Zakonu što je uočeno kao zloupotreba ovakvog rješenja.

 

 

Ocjenjivanje sudija i tužilaca

 

 

Kaže se i da je ovim nacrtom znatno unaprijeđen sistem ocjenjivanja sudija i tužilaca, jer po važećem zakonu sudije je ocjenjivao predsjednik suda, a predsjednika suda ocjenjivao je predsjednik neposredno višeg suda. Na isti način je vršeno ocjenjivanje tužilaca, odnosno tužioce je ocjenjivao glavni tužilac, a glavne tužioce glavni republički odnosno federalni tužilac.

 

 

Predloženim zakonom u nizu članova je taksativno propisano ko je ocjenjivač u postupku ocjenjivanja sudija, predsjednika sudova, tužilaca i glavnih tužilaca. Kriteriji za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca su radna sposobnost i stručno znanje, kao i lične karakteristike i opšte sposobnosti za vršenje sudijske ili tužilačke dužnosti, a dodatni kriterij za ocjenjivanje predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca uključuje i sposobnost obavljanja zadataka rukovodnog mjesta.

 

 

Navodi se i da su dodatno unapređeni, a u skadu s preporukama Venecijanske komisije, mehanizmi izvještavanja o imovini i interesima, radi povećanja transparentnosti i sprečavanju sukoba interesa.

 

 

Tako se, ističe se, u članu 175. propisuje da Odjel za provođenje postupka po izvještajima redovno provjerava tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka i analizira podatke iz izvještaja o imovini i interesima u svrhu utvrđivanja nespojivih aktivnosti i potencijalnog sukoba interesa. Članom 178. Nacrta propisuje se da Vijeće uspostavlja registar izvještaja.

 

(Fokus)

Čović najavio, a Bunoza poslao u proceduru: Ide li VSTV pod “političku šapu”?