Bilo je riječi o sudbini radnika Nove željezare Zenica, povećanju plaća i mirovina, ali i ocjenenama proteklog mandata federalne i državne vlasti, koju uz SNSD i HDZ BiH čini i Trojka na čelu s SDP-om BiH.

 

 

 

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije Bosne i Hercegovine, u velikom intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ odgovorio je na pitanja o odnosu s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem. Bilo je riječi o sudbini radnika Nove željezare Zenica, povećanju plaća i mirovina, ali i ocjenenama proteklog mandata federalne i državne vlasti, koju uz SNSD i HDZ BiH čini i Trojka na čelu s SDP-om BiH.

 

 

Iako je do oktobarskih izbora ostalo još pet mjeseci, evidentno je da već duže vrijeme traje tiha izborna kampanja. Je li SDP BiH odlučio s kim će u koaliciju na državnoj i federalnoj razini uoči ili nakon izbora?

 

 

Bilo bi prilično naivno da unaprijed dijelimo fotelje ili crtamo matematičke koalicije prije nego što građani kažu svoje. Naravno imamo i suprotnih primjera poput onih, što se u strahu od poraza, već proglašavaju pobjednicima. Što se nas tiče SDP ima svoj politički kurs, svoje vrijednosti i svoje partnere s kojima je u proteklom periodu pokazao da može raditi. Trojka za nas nije bila jednokratni izborni aranžman, nego politički projekat koji je nastao iz potrebe da se politika u Bosni i Hercegovini iz stalnih blokada, ucjena i proizvodnje straha pomjeri prema radu, reformama i evropskom putu.

 

 

Naravno, konačan raspored političkih snaga zavisit će od izbornih rezultata. To sam već rekao i tu nema nikakve mistifikacije: izbori će pokazati ko ima legitimitet, ko s kim može razgovarati i na kojim osnovama se može formirati vlast.

 

 

Mi nećemo mijenjati stavove od danas do sutra, niti ćemo praviti vlast po svaku cijenu. Fokus ostaje na Trojci, na partnerima koji dijele reformski kurs i na onima koji su spremni da rade u interesu građana, a ne da vraćaju zemlju u stare obrasce blokada.

 

 

Nedavno ste oštro odgovorili lideru SDA Bakiru Izetbegoviću poručivši kako SDP BiH nikada nije bio nikome privjesak. U kakvim ste odnosima s Izetbegovićem?

 

 

Nastojim da ne miješam privatni sa službenim odnosom s bilo kojim od političara. Tako i moj odnos prema Bakiru Izetbegoviću nije lično pitanje, nego političko. Mogu razgovarati sa svakim kada su u pitanju interesi države, ali ne prihvatam logiku da bilo ko ima monopol na patriotizam, na Bosnu i Hercegovinu ili na pravo da odlučuje ko je dovoljno državotvoran. Ne dopuštam nikome da tvrdi kako voli Bosnu i Hercegovinu više od mene. Ne mogu ni ja tvrditi da je volim više od drugih, možemo je samo voliti isto.

 

 

S druge strane, SDP je najstarija moderna politička stranka u BiH, duboko ukorijenjena u antifašizmu, državnosti i multietničkom karakteru ove zemlje. Zato nikada nismo bili, niti ćemo biti bilo čiji politički privjesak.

 

 

Kada SDA ili njen lider pokušavaju predstaviti SDP kao nečiji dodatak, onda to više govori o njihovom strahu od promjene političke paradigme nego o nama. Mi smo spremni sarađivati oko države, evropskog puta, sigurnosti i institucija. Ali nismo spremni vraćati se u model u kojem se patriotizam koristi kao zaklon za nerad, strah, ucjene i političko nasljeđivanje. Građani danas traže rezultate, sigurnost, evropsku BiH i odgovorno upravljanje, a ne stare podjele i stare parole.

 

 

Kako ocjenjujete svoj mandat na čelu Vlade Federacije BiH. Jeste li zadovoljni učinjenim?

 

 

Učinak svake vlasti bi trebalo cijeniti kroz ono šta su ili nisu uradili. Tako i moj mandat na čelu Vlade Federacije BiH treba cijeniti kroz ono što smo zatekli, šta smo pokrenuli i kakve temelje ostavljamo iza sebe. I najveći kritičari moraju priznati kako su ovaj mandat obilježile reforme koje zadiru u same temelje sistema, o kojima su svi godinama govorili, ali se niko prije nas nije usudio pokrenuti ih. Proveli smo važnu fiskalnu reformu kojom gradimo stabilnije i održivije javne finansije. U oblasti rada i zapošljavanja povećali smo minimalnu plaću, unapređujemo radno zakonodavstvo, jačamo zaštitu radnika i kapacitete službi za zapošljavanje, ali i stvaramo uslove za odgovorno angažovanje strane radne snage tamo gdje je to neophodno za očuvanje proizvodnje i konkurentnosti naše privrede.

 

 

Pokrenuli smo reformu socijalne zaštite kako bi podrška najugroženijima bila pravednija, brža i sistemski uređena, dok smo kroz izmjene penzijskog zakonodavstva stvorili uslove za rast penzija i dostojanstveniji položaj penzionera.

 

 

U sektoru trgovine donijeli smo odluke koje uređuju tržište i štite prava radnika, uključujući uvođenje neradne nedjelje. U energetskom sektoru otvorili smo procese od strateškog značaja za Federaciju BiH i cijelu državu. Posebno izdvajam projekat gasifikacije i donošenje Zakona o južnoj interkonekciji, jedan od najvažnijih energetskih i geopolitičkih projekata za Bosnu i Hercegovinu, koji znači sigurnije snabdijevanje energijom i dugoročnu stabilnost.

 

 

Važnim smatram i jačanje vladavine prava. Nakon mnogo godina konačno su formirani posebni odjeli za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, što pokazuje da institucije moraju biti snažnije od pojedinačnih interesa.

 

 

Naravno, uvijek može i mora boje, a naročito brže. Problemi koje smo naslijedili gomilali su se godinama i nije ih moguće riješiti preko noći. Ali zadovoljan sam pravcem kojim se krećemo. Vjerujem da će ovaj mandat ostati upamćen kao period u kojem su počeli da se popravljaju temelji sistema, a to traži odgovornost, političku hrabrost i dugoročnu viziju.

 

 

S druge strane Trojka je krenula obećavajuće kada je u pitanju politika na državnoj razini. No, nakon početnog entuzijazma, uslijedile su blokade i zastoji. Znamo koliku krivicu za blokade puta ka Europskoj uniji snose SNSD i HDZ BiH, no je li Trojka na čelu s SDP-om BiH mogla bolje?

 

 

-Prethodno pitanje sam završio tvrdnjom kako uvijek može bolje, a naročito brže. Međutim za objektivnu ocjenu moramo znati u kakvim okolnostima se radilo. Na državnom nivou ne odlučuje samo Trojka, niti SDP sam može otkloniti blokade koje dolaze iz političkih centara kojima evropski put često služi samo kao deklarativna tema. SNSD je otvoreno proizvodio krize i napade na državni poredak, a bez dogovora s partnerima u vlasti na državnom nivou nema ni zakona, ni reformi, ni evropskog iskoraka.

 

 

Naravno, ne bježim od odgovornosti. Ali ključna razlika između nas i prethodnih modela vlasti je u tome što mi ne pravimo krize da bismo njima upravljali. Mi pokušavamo, nekada uspješnije, nekada teže, držati institucije funkcionalnim i donositi odluke. Kada je SNSD izvršio udar na ustavni poredak mi u SDP nismo pravili bilo kakav performans u Sarajevu, nego smo otišli u Narodnu skupštinu u Banja Luku i tamo na pres konferenciji rekli kako nam oni zbog toga više nisu partneri. Nažalost zbog mogućnosti blokada nismo uspjeli napraviti promjene u Vijeću ministara. U ovom trenutku Bosni i Hercegovini više nego ikada treba hladna glava, zdrav razum i politika koja neće od svake krize praviti dnevni politički profit.

 

 

S obzirom na nedavni sastanak s američkim otpravnikom poslova Johnom Ginkelom i najavu potpisivanja ugovora za Južnu plinsku interkonekciju u Washingtonu, kada se konkretno očekuje početak radova na terenu?

 

 

Ono što je najvažnije jeste da Južna interkonekcija više nije projekat koji stoji u ladici. Nakon decenije razgovora i blokada, došli smo do faze u kojoj se pregovara o ugovoru za izgradnju i priprema ceremonija potpisivanja u Washingtonu. Prilikom naših posjeta Washingtonu, kao i u razgovoru s otpravnikom poslova Ambasade SAD-a Johnom Ginkelom, potvrđeno je da je riječ o projektu od prioritetnog interesa za Federaciju, Bosnu i Hercegovinu i Sjedinjene Američke Države.

 

 

Do početka radova predstoji nam još niz aktivnosti. Nakon potpisivanja ugovora slijede nam tehnički, imovinsko-pravni i regulatorni koraci. Ne želim obećavati datum početka radova samo radi naslovnice. Ono što mogu reći jeste da Vlada radi da se sve što je u našoj nadležnosti ubrza. Posebno je važno riješiti pitanje zabrane upravljanja državnom imovinom, jer bez toga se blokiraju strateški infrastrukturni projekti. Južna interkonekcija ima regionalni, evropski i ekonomski značaj. Posebno želim naglasiti da taj projekat ima svoj sigurnosni okvir jer nas kroz snažnije partnerstvo sa SAD-om uvodi u sigurnosni kišobran NATO.

 

 

Najavili ste rast mirovina od 1. jula 2026. godine. Je li proračun Vlade FBiH dugoročno stabilan da izdrži ovo opterećenje bez novih kreditnih zaduženja?

 

 

Budžet je stabilan i svaka marka koja je planirana ima svoju prihodovnu stranu. To je važno naglasiti naročito kada imamo „kratku pamet” opozicije koja svaku emisiju vrijednosnih papira prikazuje kao novo zaduženje svjesno prešućujući činjenicu da Vlada, odnosno budžet uredno servisira i otplaćuje rekordne rate duga koje dospijevaju na plaćanje po obavezama koje smo naslijedili od prethodnih vlada.

 

 

Druga važna činjenica je da smo svake godine do budžeta za 2026. godinu više duga otplatili nego što smo se zadužili emisijom vrijednosnih papira. Najlakše se baviti populizmom pa tražiti veće plate, penzije, invalidnine, manje doprinose, a da nemate odgovornost osiguravanja likvidnosti, odnosno osigurati novac za njihove isplate. Ove godine smo se opredjelili da nakon povećanja minimalne plate povećamo penzije. U budžetu za 2026. planirali smo 4,422 milijarde KM za penzije, a usklađivanje penzija u ovoj godini planirano je na nivou od 17,2 posto.

 

 

To će nas vjerovatno koštati jedne kategorije kreditnog rejtinga, ali Vlada ne želi zaboraviti da govorimo o ljudima koji su izgradili ovu zemlju i danas najteže podnose rast troškova života.

 

 

Tačno je, od 1. jula očekuje se dodatno povećanje penzija, nakon već realiziranog rasta od početka godine, tako da ukupno povećanje dosegne planiranih 17,2 posto. To jeste veliko opterećenje za budžet, ali nije neplanirano. Mi ne vodimo politiku “obećaj pa vidi kasnije”. Vodimo računa o prihodima, rashodima, otplati duga i efektima fiskalizacije. Pritom treba još jednom ponoviti: Federacija i ove godine vraća značajne obaveze po osnovu ranijih dugova, ali to nije razlog da penzionere ostavimo da čekaju bolja vremena.

 

 

Građani i poslodavci i dalje čekaju konačne efekte fiskalne reforme. Kada će se minimalna plaća i prateće porezne olakšice u potpunosti provesti na način da radnici osjete stvarni rast standarda?

 

 

Fiskalna reforma nije jedan potez, nego proces. Minimalna plata je prvi vidljivi korak, ali ona sama nije dovoljna ako ne promijenimo širi sistem. Zato fiskalnu reformu posmatramo kroz nekoliko stvari: minimalnu platu, smanjenje doprinosa,fiskalizaciju finansijskih transakcija, borbu protiv sive ekonomije i smanjenje prostora za utaju poreza.

 

 

Bez obzira na to rekao sam kako rezultate Vlade treba posmatrati kroz ono što je urađeno.

 

 

U 2022.godini prema podacima Poreske na osnovu MIP obrasca radnicima je isplaćeno 6,297 milijardi KM, dok je taj iznos u 2025. godine 9,013 milijardi, gotovo 3 milijarde više.

 

 

Prosječna neto plata isplaćena u Federaciji 2025.godine iznosila je 1.594 KM i veća je za 43% u odnosu na isplaćenu 2022.godine kada je iznosila 1.114 KM. Kako sam rekao uvijek može bolje, ali smatram da ovi pokazatelji potvrđuju našu opredjeljenost na zaštiti prava i standarda radnika.

 

 

Ako dopustite da odmah odgovorim i na priču da je plata rasla, ali da je pojela inflacija i rast cijena. Kao porasla je plata, ali i cijene pa se smanjila kupovna moć. Kada pogledate pet osnovnih životnih namirnica: kilogram hljeba, brašno, ulje, mlijeko, šećer u decembru 2022. u odnosu na decembar 2025.godine cijena hljeba je porasla 10,6 %, dok su ostale namirnice pojeftinile brašno 14%, ulje 19%, mlijeko 17% i šećer 25%. Dakle da parafraziram šalu premijera Novalića za iste pare sada nećete dobiti 39% manje ulja kako je on govorio, nego 19% više.

 

 

Dakle, siguran sam kako su radnici već osjetili dio efekta kroz rast minimalne plate. Naravno, puni efekat će se vidjeti tek kada fiskalizacija i novi sistem kontrole prometa počnu davati rezultate u praksi. To je posebno važno zbog poslodavaca koji posluju pošteno. Oni ne smiju biti kažnjeni zato što prijavljuju radnike i plaćaju obaveze, dok neko drugi posluje u sivoj zoni. Naš cilj je uređen sistem u kojem radnik prima veću platu, poslodavac ima jasnija pravila, a država naplaćuje ono što joj pripada bez dodatnog pritiska na one koji posluju zakonito.

 

(SB)

EKSKLUZIVNO, NERMIN NIKŠIĆ ZA „SB“: O rastu plaća i mirovina, odlasku u političku mirovinu, pokušajima preuzimanja SDP-a, odnosu s Bakirom Izetbegovićem…