EU pravi 'vojni schengen', koštat će 100 milijardi eura. Šta je to? - Sarajevograd.CLICK

Evropska komisija je danas predložila uredbu o vojnoj mobilnosti prema kojoj će države članice imati samo tri dana u mirnodopskom vremenu i puno kraći rok u izvanrednim okolnostima da odobre prelazak svojih granica za vojnike i opremu iz drugih članica.

“Odbrambena spremnost u osnovi ovisi o tome možete li svoje tenkove i trupe dovesti tamo gdje su vam i kada su vam potrebni. Danas predlažemo sistem za hitne situacije za prekogranični transport vojske i inicijativu za udruživanje transportnih kapaciteta država članica kako bi se olakšalo kretanje trupa širom Evrope”, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Stvaranjem sveevropskog prostora vojne mobilnosti do 2027. godine Evropska unija se približava uspostavi “vojnog Schengena”, navodi Komisija.

U sljedećem sedmogodišnjem budžetu za razdoblje od 2028. do 2034. godine Komisija je predložila 17,65 milijardi eura za prometnu infrastrukturu dvojne namjene u okviru Instrumenta za povezivanje Evrope (CEF).

Komesar za promet Apostolos Tzitzikostas rekao je da će poboljšanje vojne mobilnosti u Evropskoj uniji zahtijevati investicije od oko 100 milijardi eura.

Tzitzikostas je rekao da je Komisija zajedno s državama članicama i NATO-om identificirala više od 500 infrastrukturnih projekata koji bi omogućili lakše i brže kretanje vojne opreme i vojnika duž četiri prioritetna koridora širom EU. Vijeće EU usvojilo je u martu ove godine odluku o četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost, osmišljena za olakšavanje velikih vojnih kretanja u kratkom roku.

Tzitzikostas nije želio otkriti detalje tih projekata jer je riječ o povjerljivim podacima. Dodao je da je u većini slučajeva riječ o nadogradnji postojeće infrastrukture za takozvanu dvojnu namjenu. “To znači proširenje tunela, jačanje mostova, jačanje željezničkih tračnica, kao i povećanje kapaciteta luka i aerodroma”, rekao je.

Naglasio je da će te projekte trebati dovršiti do kraja desetljeća, jer je EU postavio cilj da do 2030. bude adekvatno pripremljen u odbrambenom smislu za odgovor na različite prijetnje.

Za finansiranje tih projekata, države članice moći će preusmjeriti dio svojih kohezijskih sredstava. Moći će ih finansirati i kreditima koji su državama članicama dostupni u okviru evropskog instrumenta SAFE, a dio sredstava trebat će osigurati iz svojih nacionalnih budžeta.

Za uspostavu vojnog Schengena Komisija predlaže uklanjanje regulatornih prepreka, što uključuje usklađena pravila na razini EU o vojnoj mobilnosti te jasna pravila i postupke za prekogranične vojne pokrete, s maksimalnim rokom obrade od tri dana i pojednostavljenim carinskim formalnostima.

Zatim se predlaže okvir za hitne slučajeve za ubrzane postupke i prioritetni pristup infrastrukturi za oružane snage koje djeluju u kontekstu EU ili NATO. U iznimnim slučajevima, kada bi trebalo premjestiti veliku količinu opreme ili veći broj vojnika, primjenjivala bi se blaža pravila. Država članica bi jednostavno morala obavijestiti drugu državu članicu preko koje želi premjestiti svoje snage.

Komisija za jačanje vojne mobilnosti predlaže jačanje i nadogradnju ključnih prometnih koridora kako bi se mogli koristiti i za vojnu i za civilnu namjenu te nove alate za zaštitu strateške infrastrukture. Predlažu se također ciljana ulaganja u kibernetičku sigurnost i za pripravnost u mirnodopskim i kriznim okolnostima.

Osim uredbe o vojnoj mobilnosti, Komisija je u okviru odbrambenog paketa predložila i plan transformacije odbrambene industrije EU.

Prema planu za transformaciju odbrambene industrije Komisija želi povećati evropske proizvodne kapacitete kroz inovacije.

U tu svrhu treba se usredotočiti na četiri prioriteta: podršku ulaganjima u odbrambene firme, ubrzanje razvoja novih tehnologija, proširenje pristupa odbrambenim sposobnostima i poticanje vještina potrebnih za održavanje evropske tehnološke razine.

(Raport)