smrt NATO-a!?

 

 

 

Iako su evropski lideri uglavnom saglasni da je vojni sukob nezamisliv, postizanje dogovora pregovorima pokazuje se kao teži zadatak.

 

 

Lideri Evropske unije užurbano rade na postizanju dogovora o budućnosti Grenlanda koji bi omogućio Donaldu Trumpu da proglasi pobjedu po tom pitanju, a da pritom ne uništi savez koji je temelj evropske sigurnosti.

 

 

Od prijedloga za korištenje NATO-a za jačanje sigurnosti na Arktiku do davanja ustupaka SAD-u u eksploataciji minerala, lideri bloka uveliko naginju pomirenju umjesto konfrontaciji s Trumpom, rekla su za POLITICO trojica diplomata i jedan zvaničnik EU. Utrka za pronalaženjem plana uslijedila je nakon ponovljenih tvrdnji američkog predsjednika da njegovoj zemlji “treba” ova otočna teritorija – i da neće isključiti mogućnost njenog preuzimanja silom.

 

 

Na kraju smo uvijek dolazili do zajedničkog zaključka s Washingtonom – rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul nakon sastanka s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom, dodajući da su njihovi razgovori o arktičkoj teritoriji bili “ohrabrujući”. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je kako se nada da će “obostrano prihvatljivo rješenje” biti pronađeno u okviru NATO-a.

 

 

Ministri vanjskih poslova Grenlanda i Danske sastat će se danas u Bijeloj kući s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i Rubiom. Oni se nadaju “iskrenom razgovoru s administracijom”, prema riječima drugog diplomate EU-a upoznatog s planovima za sastanak.

 

 

Umjetnost dogovora

 

 

Upitan da opiše mogući konačni ishod za Grenland, prvi diplomata EU rekao je da bi to mogao biti dogovor koji bi Trumpu donio pobjedu koju bi mogao “prodati” na domaćem terenu, poput prisiljavanja evropskih zemalja da ulažu više u arktičku sigurnost, kao i obećanja da bi SAD mogle profitirati od rudnog bogatstva Grenlanda.

 

 

Trump prvenstveno traži pobjedu na Grenlandu, rekao je diplomata. “

 

 

Ako možete pametno ‘prepakovati’ arktičku sigurnost, umiješati kritične minerale i staviti veliku mašnu na vrh, postoji šansa da Trump to potpiše. Iskustvo iz prošlosti, naprimjer, kada su saveznici iz EU obećali da će trošiti pet posto BDP-a na odbranu, pokazalo je da se “stvari uvijek tako odvijaju.

 

 

Što se tiče odbrane, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte pripremio je teren za dogovor kada je u ponedjeljak rekao da zemlje u savezu razgovaraju o načinima jačanja sigurnosti na Arktiku. Iako oblik “sljedećih koraka” koje Rutte najavljuje tek treba definirati, povećana ulaganja evropskih članica NATO-a jedna su od mogućnosti koja bi se mogla uklopiti u Trumpovu želju da Evropa preuzme veću odgovornost za svoju sigurnost.

 

 

Kada je riječ o eksploataciji minerala, detalji su nejasniji. Ali dogovor koji bi garantirao SAD-u udio u dobiti od eksploatacije kritičnih sirovina jedna je od mogućnosti – rekao je zvaničnik EU.

 

 

Za sada je kapacitet za eksploataciju kritičnih sirovina s Grenlanda ograničen. Danska je godinama tražila ulaganja za dugoročne projekte, ali s malo sreće jer su zemlje radije nabavljale minerale po mnogo nižoj cijeni na globalnim tržištima.

 

 

EU planira više nego udvostručiti svoja ulaganja u Grenland u svom sljedećem dugoročnom budžetu – uključujući sredstva namijenjena projektima kritičnih sirovina. To bi mogla biti “udica” da Trump prihvati dogovor o zajedničkom ulaganju.

 

 

Ipak, ako je Trumpov stvarni cilj mineralno bogatstvo otoka, Danci već godinama nude SAD-u priliku da ulažu u Grenland – ponudu koju su američki zvaničnici odbijali, reklo je nekoliko diplomata. Ako se Trumpov pritisak na Grenland odnosi na Kinu i Rusiju, on bi jednostavno mogao zatražiti od Kopenhagena da poveća prisustvo američkih trupa na otoku, kažu oni.

 

 

Treći diplomata EU-a zapitao se da li je Trumpov stvarni cilj ući u historijske knjige. Trumpov slogan “Učinimo Ameriku opet velikom” (Make America Great Again) postao je geografski koncept; on želi ući u historiju kao čovjek koji je učinio Ameriku većom u geografskom smislu, rekao je on.

 

 

Očuvanje NATO-a

 

 

Iznad svega, vlade pokušavaju izbjeći vojni sukob, rekli su trojica diplomata i zvaničnik EU. Direktna intervencija SAD-a na Grenlandu – teritoriji koja pripada članici EU i NATO-a – zapravo bi značila kraj poslijeratnog sigurnosnog poretka, upozorili su lideri.

 

 

To bi bila situacija bez presedana u historiji NATO-a i bilo kojeg odbrambenog saveza – rekao je u utorak njemački ministar odbrane Boris Pistorius, dodajući da Berlin razgovara s Kopenhagenom o opcijama koje su na raspolaganju Evropi ako SAD pokrenu preuzimanje.

 

 

Komesar EU-a za odbranu Andrius Kubilius i danska premijerka Mette Frederiksen rekli su da bi vojna intervencija značila kraj NATO-a. “Sve bi stalo”, rekla je Frederiksen.

 

 

Nijedna odredba (u osnivačkom ugovoru Saveza iz 1949. godine) ne predviđa napad jedne NATO saveznice na drugu – rekao je NATO diplomata, kojem je zagarantirana anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. To bi značilo “kraj saveza”, dodali su.

 

 

Trump je rekao da bi za SAD to mogao biti “izbor” između ostvarivanja njegove ambicije da preuzme kontrolu nad Grenlandom i očuvanja saveza netaknutim.

 

 

Očuvanje NATO-a ostaje glavni prioritet bloka, rekao je prvi diplomata EU-a. Iako su zvaničnici i privatno i javno snažno odbacili ideju da bi Evropa mogla “predati” Grenland SAD-u, komentari naglašavaju koliko su vlade očajne da izbjegnu direktan sukob s Washingtonom.

 

 

Ovo je ozbiljno – i Evropa je uplašena – rekao je četvrti diplomata EU uključen u razgovore u Briselu o tome kako će blok odgovoriti. Peti je opisao trenutak kao “seizmički”, jer signalizira da su SAD spremne uništiti stotinu godina čvrstih odnosa.

 

 

Još uvijek u šoku

 

 

Iako su evropski lideri uglavnom saglasni da je vojni sukob nezamisliv, postizanje dogovora pregovorima pokazuje se kao teži zadatak.

 

 

Sve do američkog vojnog napada na Venecuelu 3. januara i Trumpovih novih tvrdnji da SAD moraju “imati” Grenland, Evropljani vrlo jasno nisu radili na planu zaštite Grenlanda od Trumpa – jer bi time rizikovali da prijetnju učine stvarnom.

 

 

To je bilo nešto što smo predviđali kao potencijalni rizik, ali nešto po pitanju čega možemo učiniti vrlo malo – rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak na Kraljevskom danskom koledžu za odbranu, koji pruža obuku i obrazovanje za danske odbrambene snage.

 

 

Ideja je bila da što se više fokusiramo na to i što više pripremamo otpor tome, to je vjerovatnije da će se to dogoditi. Dakle, postojala je bojazan da bismo (planiranjem odbrane od invazije SAD-a) mogli slučajno potaknuti veći interes za to i, znate, na neki način eskalirati situaciju – rekao je Crosbie.

 

 

Ali problem je bio u tome što je Evropa, nakon što je provela šest godina pažljivo izbjegavajući izradu plana za odgovor na Trumpove prijetnje, ostala u situaciji da grčevito traži rješenje.

 

 

Evropljani su sada suočeni s tim da moraju shvatiti šta imaju u svom “alatu” za odgovor Washingtonu, rekao je bivši danski parlamentarac upoznat s raspravama. “Uobičajena pravila više ne važe.”

 

 

Zvaničnici to smatraju najvećim izazovom za Evropu od Drugog svjetskog rata i nisu sigurni šta da rade.

 

 

Znamo kako bismo reagirali da se Rusija počela ovako ponašati. Ali sa SAD-om, ovo jednostavno nije nešto na šta smo navikli – rekao je četvrti diplomata.

 

(Stav)

Evropa u offsideu: Američka intervencija na Grenlandu značila bi…