Pitanje Južne plinske interkonekcije bit će završeno, prema predsjedniku HDZ-a, kada oba doma Parlamenta Federacije usvoje izmjene i dopune zakona te uvrste odabranu američku kompaniju koja će voditi cijeli projekt, ali realizirati i druge investicije u BiH.
Jučerašnja proširena sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH nije donijela ime HDZ-ovog kandidata za člana Predsjedništva BiH kako se u dijelu javnosti očekivalo, ali prema riječima Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, već se radi na predizbornim aktivnostima.
“Razgovarali smo prije svega o ovom aktualnom trenutku i ovim aktualnim političkim, sigurnosnim izazovima koji stoje pred nama. Funkcioniranju vlasti na svim razinama, s posebnim osvrtom na suradnju s našim partnerima u vlasti. Mislim da smo imali vrlo konstruktivnu raspravu. Razgovaramo i o predizbornim aktivnostima i onomu što moramo raditi jer 13.4. bit će iduća sjednica Predsjedništva i Središnji odbor kada ćemo usvojiti strategiju HDZ-a za izbore i definirati našeg kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva”, kazao je Čović, ponavljajući mantru o tzv „hrvatskom članu predsjedništva“.
Ustav kaže da član Predsjedništva BiH dolazi iz reda toga naroda i da je iz odgovarajućeg entiteta kao izborne jedinice. Daytonski Ustav nije predvidio etničko biranje, nego građansko. Na izbore izlaze građani, a ne narodi. Cijela izborna jedinica entitet Federacija BiH bira dva člana, jednog Hrvata i jednog Bošnjaka, dok izborna jedinica entitet RS bira jednog Srbina. Kandidat koji se, primjera radi prijavi u Federaciji BiH, izjasni se kao Hrvat ili Bošnjak i tu se završava priča. Onoga trenutka kada bude izabran, član Predsjedništva BiH predstavlja sve građane Bosne i Hercegovine, a prema inostranstvu predstavlja državu Bosnu i Hercegovinu. Suštinski, Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama smatra da je ovakav sistem diskriminatoran i da treba biti reformiran.
Pitanje Južne plinske interkonekcije bit će završeno, prema predsjedniku HDZ-a, kada oba doma Parlamenta Federacije usvoje izmjene i dopune zakona te uvrste odabranu američku kompaniju koja će voditi cijeli projekt, ali realizirati i druge investicije u BiH.
“U konačnici cilj je da se krajem četvrtog mjeseca supotpiše sporazum između Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske, znači međudržavni sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine jer znamo da se plinovod Južne interkonekcije nastavlja na Republiku Hrvatsku. Ideja je da se krajem četverog mjeseca potpiše taj sporazum u Dubrovniku kada će biti jedan veliki forum gdje će biti i predstavnici američke administracije.”
Paralelno s tim, Čović smatra da treba rješavati i goruće pitanje državne imovine. Nagađa se kako predstavnici zemalja Kvinte već pripremaju dokument oko toga, ali Čović nije htio spekulirati o sadržaju istoga.
“Što su točno predstavnici Kvinte uradili, ne znam pouzdano. Ali ono što sam komunicirao dosad to je isključivo s predstavnicima američke adminsitracije u BiH. Ja se nadam da će oni izaći s konkretnim rješenjem. Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove oko toga. Treba zaštiti ono što je interes Bosne i Hercegovine, a s druge strane omogućiti normalno funkcioniranje svih razina vlasti sukladno Ustavu BiH.”
Čović se osvrnuo i na pitanje tendera u Centralnoj izbornoj komisiji oko nabave novih izbornih tehnologija. Istaknuo je kako se proces mora provesti profesionalno do kraja, a odbacio je optužbe kako njegova stranka i SNSD zajednički žele blokirati taj proces.
“Uvjeren sam da će svi oni koji su zaduženi da prate ove stvari, ne radi se o malom novcu to i raditi. Na bilo koji način HDZ se ne veže s bilo kim da bi s nekim udruženo zaustavljao bilo kakav proces. Ako nekome trebaju transparentni izbori, trebaju hrvatskom narodu i HDZ-u. Ako nekome treba sustavnost u BiH, hrvatskom narodu i HDZ-u i tako ćemo se dalje ponašati.”
Na pitanje o sigurnosnoj situaciji u HNK poručio je kako svi akteri u društvu pa i navijačke skupine moraju voditi računa da ne dođe do eskalacije i destabilizacije, ali i kako glavnu zadaću imaju sigurnosne i pravosudne institucije.
“Uzmite malo statistiku na europskoj ili da ne kažem svjetskoj razini, mi smo jedno od mirnijih područja u ovom dijelu Europe uopće. Dao Bog da nitko nije stradao u ovim događanjima. Ali treba preventivno djelovati i ja se nadam da ćemo vrlo brzo osjetiti i taj dio preventivne aktivnosti kako u Mostaru, tako i na prostoru čitave BiH“, kazao je Čović, pokušavajući opravdati nevjerovatan niz nekažnjenih nasilja u dijelu Mostara pod kontrolom HDZ-a BiH.
Čović je na kraju na pitanje o inicijativi stranke Narod i Pravda za zakon o posebnom oporezivanju kladionica odgovorio kako on načelno nema ništa protiv toga, ali da se porezni zakoni moraju usvajati na stručan način poput nedavnog seta fiskalnih zakona, ali nikako u duhu pojedinačnog populizma u predizbornom vremenu.
Javna je tajna da upravo HDZ stoji uz kladiončarski lobi te kako upravo ta stranka od neoporezivanja kladionica ima najveće koristi.
(SB)










