Želi Čović da ima istu igračku u rukama kao njegov prijatelj Milorad Dodik.
Ko o čemu, Čović o trećem entitetu. Ovako ili onako, iza višegodišnjih priča o potrebi da se osigura “jednakopravnost naroda” ili “legitimno predstavljanje” kroz izmjenu Izbornog zakona, stoji upravo zahtjev HDZ-a za nekom vrstom unutrašnje reorganizacije Bosne i Hercegovine.
Sada, kada se u Zagrebu održavaju konferencije koje tematiziraju formiranje trećeg hrvatskog entiteta u BiH jer ih, prema navodima nekih predstavnika HDZ-a BiH nije moguće održati u državnim institucijama koliko god takve namjere graničile s fantazijom, sve se otvorenije govori upravo o zahtjevu za novom teritorijalnom jedinicom.
Bez obzira na to koji je entitet po broju, on treba osigurati potpuno jednakopravnost konstitutivnog naroda, hrvatskog naroda u BiH s druga dva naroda. To se može osigurati, to trebaju svi razumjeti, jer je to način kako ćemo izaći iz ove pošasti od 30 godina kada nismo bili u stanju izgraditi funkcionalnu i učinkovitu, ono što mi kažemo, dejtonsku BiH – kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jučer.
Čović bi do trećeg entiteta mirnim putem, a njegov plan je uraditi to kroz osiguranje šire podrške unutar hrvatskog glasačkog tijela na način da kadrovi HDZ-a svakodnevno promoviraju tu ideju prvenstveno zbog bojazni od većih demografskih promjena zbog kojih njegova stranka efektivno neće moći održati kontrolu nad dijelom teritorije, u kantonima BiH.
Ovih dana ćete slušati da nijedan od konstitutivnih naroda nije zadovoljan s onim što danas živi u Bosni i Hercegovini. Prije svega nije zadovoljan ostvarenjem svojih ciljeva, političkih pa i vojnih u to vrijeme od 1991. pa do 1995. – kazao je.
Ovakva tvrdnja samo je pokušaj da se svima u ovoj državi fakturiše ista početna pozicija ‘90-ih. Tako se iz tvrdnji Čovića čita kako ni Bošnjaci nisu zadovoljni što danas žive u BiH iako su upravo oni platili najveću cijenu i podnijeli najveću žrtvu kako bi nastavili živjeti, pa čak i biološki opstati unutar jedinstvene države.
Čovićeva namjera da izjednači sve u BiH sa temeljnim nastojanjima politika koje zastupa, a čiji ratni cilj nije ostvaren, samo iznova potvrđuje jednoglasje sa politikama vlasti iz manjeg bh. entiteta.
Želi Čović da ima istu igračku u rukama kao njegov prijatelj Milorad Dodik, oblikovanu administrativnim crtama, sa visokim stepenom unutrašnje autonomije, iza koje zastavama mašu velikodržavne politike.
Cilj je također suptilno kako to Čović istina sve manje radi, naglasiti negdje na kraju simbolike svoje tvrdnje i da Bošnjaci imaju viđenje Bosne i Hercegovine koji ne odgovara aktuelnom stanju. I to se ne predstavlja zahtjevom za funkcionalnijom državom, lišenoj etničkih i svakih drugih podjela, već zahtjevom za, o tako opasnom centralizacijom, odnosno unitarizmom.
Jake centralne državne vlasti ne odgovaraju divergentnim politikama onih koji bi da ove zemlje jednostavno i nema ili da se funkcija države svede samo na postojanje zastave u Ujedinjenim nacijama. I dok Čović govori, ponavlja, ponovo pakuje ratne ciljeve UZP-a, treba napomenuti da je nastojanje da se realizira treći entitet dugoročan politički projekat koji počinje sebi osiguravati podršku i među državama Evropske unije, a legitimiziranje nove teritorijalne preraspodjele Bosne i Hercegovine neće se tu zaustaviti.
(Stav)










