Ova presuda je pokazala da institucije, makar i opterećene političkim pritiscima, mogu djelovati odlučno i dosljedno, ma koliko moćan funkcioner bio na optuženičkoj klupi.

 

 

 

Iako je tokom godine presuda Miloradu Dodiku i njene posljedice često bila tema medijskih izvještaja, analiza i političkih komentara, o čemu je pisao i Raport, na kraju 2025. godine neophodno je podsjetiti na ovaj događaj koji je obilježio ne samo političku scenu Bosne i Hercegovine u ovoj godini, nego ova presuda predstavlja historijski trenutak u postdejtonskoj BiH.

 

 

Ova presuda je pokazala da institucije, makar i opterećene političkim pritiscima, mogu djelovati odlučno i dosljedno, ma koliko moćan funkcioner bio na optuženičkoj klupi.

 

 

Značaj presude i pravne posljedice

 

 

Presuda je rezultirala oduzimanjem Dodiku mandata predsjednika RS, otvorila prostor za prijevremene izbore i redefinirala pitanje njegove moći u entitetu RS, što su pokazali rezultati nedavnih prijevremenih izbora u kojima je Dodikov kandidat jedva, i u sjeni ogromnih izbornih krađa, ‘pobjegao’ za nepunih desetak hiljada glasova opozicionom kandidatu.

 

 

To su samo neki od razloga zašto je ova presuda historijski presedan koji bi mogao oblikovati političko ponašanje i pravnu praksu u zemlji u narednim godinama.

 

 

I ma koliko danas izgledalo da ova presuda i nije suštinski oduzela moć Miloradu Dodiku, brojni su pokazatelji koji govore da će se ona dugoročno itekako odraziti na samog osuđenika, ali i dešavanja i u BiH i u entitetu RS.

 

 

Zato se može slobodno reći da je 26. februar 2025. godine, kada je pred Sudom BiH donesena prvostepena presuda u predmetu protiv Dodika, kasnije i pravosnažno potvrđena, označio prekretnicu u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini u kojoj su moćnici s optuženičkih klupa uglavnom ustajali oslobođeni optužbi.

 

 

Podsjećamo da je Sud BiH u predmetu protiv Dodika prvi put primijenio izmijenjeni Krivični zakon BiH u kojem je od jula 2023. godine jasno definisano da nepoštovanje odluka visokog predstavnika predstavlja krivično djelo.

 

 

S obzirom na to da se od režima u RS često prešućuje zbog čega je došlo do ovih izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i one se predstavljaju na način da omogućavaju kažnjavanje svakog ko nije ‘poslušnik’ visokog predstavnika u BiH, treba podsjetiti da je motiv za te izmjene daleko ozbiljniji od banalnog režimskog tumačenja.

 

 

Naime, kriminalizacija nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH bila je odgovor na Dodikov ukaz iz jula 2023. godine kojim je proglašen zakon koji je predviđao zabranu provedbe odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji entiteta RS.

 

 

Taj akt je bio u direktnoj suprotnosti s ranijom odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je taj zakon stavio van snage. Izmjene zakona jasno su pokazale da se državi daje u ruke alat s kojim može reagovati na pokušaje potkopavanja ustavnog poretka i da krivično djelo nije pitanje ‘poslušnosti’ već u tom trenutku jedini način zaštite funkcionalnosti države.

 

 

Proces i institucionalna otpornost

 

 

A i Tužilaštvo BiH i Sud BiH su tokom procesa protiv Dodika taj alat iskoristile i primijenile, bez obzira na njegove brutalne pritiske i napade i pokušaj korištenja svih pravno dopuštenih i nedopuštenih mehanizama da se iz tog procesa izvuče ‘neokrznut’.

 

 

Koliko je presuda Dodiku značajna, govore možda najbolje njegovi potezi u periodu od kako je počeo proces protiv njega, kada je u kontinuitetu pokušavao kroz političke pritiske i ucjene spriječiti prvo da bude donesena osuđujuća presuda, pa onda kada njemu i njegovim sljedbenicima i pristalicama to nije uspjelo pokušali su da presuda ne postane pravosnažna,pokrenuli i napad na ustavni poredak BiH, pa pokušali i da je obore pred Ustavnim sudom BiH i u konačnici da je ne provedu.

 

 

Ništa od toga im nije uspjelo, iako su zbog te presude doveli BiH u najveću sigurnosnu i institucionalnu krizu od Dejtona .

 

 

No, kako vrijeme odmiče sve se više pokazuje da presuda protiv Dodika predstavlja istinski simbol institucionalne moći i dokaz da pravosuđe može djelovati protiv najutjecajnijih aktera, kada hoće i želi.

 

 

Iako Dodik i dalje pokušava u medijskom prostoru RS-a održati imidž ključnog političkog faktora, ta percepcija je u velikoj mjeri posljedica ponašanja kadrova koje je on postavio na funkcije unutar entiteta i koji mu dozvoljavaju da se tako ponaša i da kao stranački predsjednik ‘upada’ na sjednice Vlade RS, donosi odluke umjesto v.d. predsjednice RS Ane Tršić Babić i ‘vodi i navodi’ Sinišu Karana kako mu se prohtije.

 

 

Međutim, pravna i politička ograničenja postavljena presudom Dodiku već od narednih općih izbora iduće godine imat će po njega dalekosežne posljedice.

 

 

Za razliku od godine zatvora na koju je osuđen i koju je mogao otkupiti, Dodik ni sa čim ne može promijeniti činjenicu da se na izborima naredne godine neće moći pojaviti kao kandidat ni za jednu funkciju.

 

 

Preventivno dejstvo presude

 

 

Vjerovatno će se ‘slikati’ za izborne plakate s kandidatima njegove stranke, ali njegovog imena neće biti ni na jednom glasačkom listiću, jer mu je izbor ili imenovanje na bilo koju javnu funkciju zabranjen u roku od šest godina.

 

 

S druge strane, funkcioneri SNSD-a, u zavisnosti od rezultata izbora i eventualnog učešća u vlasti, suočit će se s donošenjem odluka za koje će sami morati snositi odgovornost. Svaki pokušaj Dodika da utiče na te odluke dodatno će testirati spremnost tih ljudi da rizikuju sopstvenu odgovornost. Pitanje je koliko će ih biti spremno da nastave kao vidljive ‘ikebane’ u političkom životu, po uzoru na sadašnje poslušnike koje su dosljedno pratile njegove upute, među kojima su Savo Minić, Siniša Karan i Ana Trišić – Babić.

 

 

Nakon narednih izbora, ako Dodik zadrži funkciju predsjednika stranke, a što je predmet odlučivanja pred Ustavnim sudom BiH, njegova formalna uloga i prisutnost u političkim procesima bit će sve više ograničeni.

 

 

Neće moći učestvovati na službenim susretima entitetskih ili državnih organa, niti se formalno ‘prilijepiti’ za svoje stranačke funkcionere u vlasti van entiteta RS.

 

 

Čak i ako funkcioneri SNSD-a budu donosili odluke po njegovim instrukcijama, njegov utjecaj će biti znatno manje vidljiv, a politički prostor koji je do sada koristio za mobilizaciju moći i medijsku prisutnost će se smanjivati, što je već evidentno.

 

 

Ako se neki pojedinac na poziciji moći nađe u situaciji da kao Dodik donosi ukaze ili slične akte koji udaraju na ustavni poredak države BiH, sigurno će se u tom trenutku sjetiti i procesa protiv Dodika i presude i njenih posljedica, što daje ovoj presudi snažno preventivno dejstvo.

 

 

Zbog svih ovih razloga, presuda protiv Milorada Dodika iz 2025. godine može se smatrati najznačajnijom sudskom odlukom u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

 

(Raport)

Historijska presuda koja nije obilježila samo 2025. godinu, nego i postdejtonsku BiH