Prema analitičaru iz Kijeva, Iharu Tyshkevichu, 2026. godine će se sama definicija kolektivnog Zapada promijeniti nakon što se Washington povuče iz uloge “globalnog policajca” i okonča “zapadna hegemonija” nad ostatkom svijeta.

 

 

 

Ruski vojnici se užasno boje Ukrajinaca, kaže Vasilij, krupni oficir koji nemirno šepa po kaldrmisanom Sofijinom trgu u Kijevu, gdje stoji najveća ukrajinska božićna jelka.

 

 

Uskočio sam u njihove rovove. Zaista nas se boje – rekao je za Al Jazeeru.

 

 

Međutim, njihov strah ne znači da Kijev može diktirati uvjete za kraj rata, jer Rusija ima više vojnika, jaču ekonomiju i mnogo veći ratni budžet – dok Ukrajina i dalje ima manji broj vojnika i oružja, rekao je.

 

 

Kada vidim neprijatelja na 800 metara, viknem u radio da vidim tenk i dam mu koordinate, ali oni kažu ‘Drži se’, shvatim da jednostavno nemamo čime da ga udarimo – rekao je Vasilij, misleći na veliku nestašicu artiljerijskih granata dok je bio na prvoj liniji fronta, prije nego što je izgubio lijevo stopalo od mine 2023. godine.

 

 

Vasilij je ostao u službi i zatražio je da mu se prezime ne objavljuje u skladu s ratnim propisima.

 

 

Ne može se nadati potpunom kraju

 

 

General sa četiri zvjezdice, međutim, smatra da bi jedino realno postignuće mogla biti “pauza” u ratu koji će ući u svoju petu godinu u februaru 2026.

 

 

Sa tako agresivnim susjedom [kao što je Rusija], ne može se nadati potpunom kraju rata – rekao je za Al Jazeeru Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

 

 

Neće biti mira s Rusijom dok ne oslobodimo zemlje unutar ukrajinskih [postsovjetskih] granica iz 1991. godine – rekao je.

 

 

A ako Moskva prekrši pauzu od primirja, Kijev će morati “zaustaviti Ruse na prvoj liniji” kroz značajno jačanje svog vojnog potencijala – rekao je.

 

 

Kijev bi trebao uvesti univerzalnu i “pravednu” mobilizaciju bez ikakvih izuzeća, dodatno potaknuti domaću proizvodnju oružja, dati prioritet ratnim potrebama u svojim ekonomskim odlukama i uvesti strožije ratno stanje – rekao je.

 

 

Ove godine, ukrajinski vojno-industrijski kompleks je obezbijedio do 40 posto onoga što je potrebno oružanim snagama – što je značajno povećanje sa 15 na 20 posto u 2022. godini.

 

 

Zapadni saveznici osiguravaju preostalih 60 posto – a njihova daljnja pomoć trebala bi biti “odlučna i brza” – rekao je Romanenko.

 

 

“Prozor prilike” za potpisivanje mirovnog sporazuma mogao bi se pojaviti u drugoj polovini 2026. godine – ako Rusija ne uspije probiti liniju fronta i brzo napredovati i shvati da Kijev može podnijeti rat iscrpljivanja, kaže drugi analitičar.

 

 

Sve će zavisiti od lične spremnosti Kremlja i [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da se dogovore – rekao je za Al Jazeeru Volodimir Fesenko, šef kijevskog think tanka Penta.

 

 

Ako Moskvi sljedeće godine postane jasan “ćorsokak” u razvoju rata, onda postoji nada da će se mirovni sporazum postići do kraja 2025. godine, rekao je.

 

 

Čak i ako Putin pristane, trebali bi mjeseci da se usaglase i “povežu” verzije mirovnog sporazuma zaraćenih strana, rekao je Fesenko.

 

 

Ukrajina će možda morati popustiti zahtjevima Bijele kuće da ustupi dio Donjecke regije koji je pod kontrolom Kijeva, uključujući nekoliko jako utvrđenih gradova i mjesta, u zamjenu za povlačenje Rusije iz tri ukrajinske regije na istoku i sjeveru – u suprotnom, rat će se nastaviti i 2027. godine – rekao je.

 

 

Postoje veći globalni faktori koji utječu na mogući kraj rata.

 

 

Prema analitičaru iz Kijeva, Iharu Tyshkevichu, 2026. godine će se sama definicija kolektivnog Zapada promijeniti nakon što se Washington povuče iz uloge “globalnog policajca” i okonča “zapadna hegemonija” nad ostatkom svijeta.

 

 

Nastaje istinski “multipolarni” svijet dok Kina jača svoj globalni utjecaj i dominaciju u Aziji, ali još uvijek ne može u potpunosti osporiti dominaciju Washingtona, rekao je on na konferenciji za novinare u Kijevu u ponedjeljak.

 

 

Ovaj proces će također izazvati “eroziju” međunarodnog prava koja će utjecati na stav Ukrajine – rekao je.

 

 

Za Ukrajinu, najgori mogući razvoj događaja je “finski scenario”, rekao je Tyshkevich, misleći na finsko-sovjetski rat iz 1939. godine, kada je Moskva pokušala ponovo osvojiti svoju provinciju iz carskog doba.

 

 

Iako su sovjetske snage pretrpjele velike gubitke koji su doveli do invazije nacističke Njemačke na SSSR 1941. godine, Moskva je odrezala desetinu finske teritorije i prisilila Helsinki da je prizna.

 

 

U slučaju Ukrajine, “finski scenario” će značiti priznanje Kijeva regija koje je okupirala Moskva kao dijela Rusije.

 

 

Tyškevič je drugi mogući scenario nazvao “gruzijskim” aludirajući na rat između Rusije i Gruzije 2008. godine, kada je Moskva porazila manje gruzijske snage i “priznala” dva separatistička regiona – Južnu Osetiju i Abhaziju – kao “nezavisne”.

 

 

Ukrajinski ratni veteran takmiči se s girjama na takmičenju u crossfitu “Igre za heroje” za vojne amputirce u Harkivu, Ukrajina, 12. septembra 2025. [Thomas Peter/Reuters]

 

 

Za Ukrajinu, gruzijski scenario znači nikakvu kontrolu nad okupiranim područjima, već odbijanje Kijeva da ih prizna kao ruska.

 

 

Treći, “privremeni” scenario znači da je rat zamrznut i da se pregovori nastavljaju, rekao je.

 

 

Postoji samo jedan scenario kraja rata, prema Nikolaju Mitrohinu, istraživaču sa njemačkog Univerziteta Bremen.

 

 

Ukrajina bi bila “istisnuta” iz preostale jedne petine jugoistočne Donjecke regije – ili bi je morala dobrovoljno napustiti i priznati gubitak 90 posto susjedne Zaporiške regije i 15 posto Dnjepropetrovska koje Rusija trenutno kontrolira – rekao je.

 

 

Donjeck je bio izvor naših problema

 

 

Budući da je pritisak Zapada u smislu sankcija na Rusiju “slab”, jer je previše nacija zainteresirano da ih zaobiđe i trguje s Moskvom, Kremlj ima dovoljno resursa da nastavi rat još najmanje dvije godine, rekao je.

 

 

S druge strane, Ukrajina ima resurse za otpor, ali njena “korumpirana i kukavička” vlada nije sposobna mobilizirati dovoljno ljudstva – rekao je.

 

 

Kao rezultat toga, ukrajinske snage se polako povlače u ključnim pravcima jer zapadni posrednici ne mogu uvjeriti Rusiju da stane, rekao je.

 

 

Međutim, postoje šanse da će Trump i njegova administracija ili prisiliti Zelenskog da napusti Donjeck ili održati ratne [predsjedničke] izbore i zaista promijeniti tim koji vlada Ukrajinom – rekao je Mitrohin za Al Jazeeru.

 

 

U međuvremenu, mnogi prosječni Ukrajinci su sve umorniji od rata, ruskog granatiranja, nestanka struje i ekonomskog pada.

 

 

Donjeck je bio izvor naših problema. Neka ga Rusija uzme i plati desetine milijardi da ga obnovi – rekao je za Al Jazeeru Taras Timoščuk, 63-godišnji bivši ekonomista, misleći na separatistički ustanak u Donjecku i susjednom Lugansku 2014. godine, koji je podržala Moskva.

 

 

Želim se probuditi jer ptice pjevaju, a ne zato što čujem ruske dronove i rakete.

 

(Stav)

Hoće li se rat između Rusije i Ukrajine završiti 2026. godine?