Savezni ured za zaštitu ustava je utvrdio da je stranka rasistička, antimuslimanska i da obezvređuje “čitave segmente” njemačkog stanovništva.

 

 

 

Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) suočava se sa sve većim pozivima za zabranu uprkos tome što je najveća njemačka opoziciona stranka.

 

 

Čak je i vodila u nekoliko anketa – nakratko ispred stranke centra kancelara Friedricha Merza – u sedmicama nakon februarskih saveznih izbora.

 

 

Istovremeno, AfD se suočava sa sve većim pozivima za potpunu zabranu, a nedavno i od druge velike političke stranke.

 

 

Ekstremistički entitet

 

 

U maju je njemačka obavještajna agencija formalno klasificirala AfD kao ekstremistički entitet koji prijeti demokratiji, prenosi CNN.

 

 

U izvještaju od 1.100 stranica, Savezni ured za zaštitu ustava, ili BfV, također je iznio svoje nalaze da je stranka rasistička, antimuslimanska i da obezvređuje “čitave segmente” njemačkog stanovništva.

 

 

Taj potez, koji omogućava BfV-u da bolje prati stranku, ponovo je izazvao pokušaje nametanja zabrane, uprkos tome što stranka tvrdila da je osvojila značajnih 20,8 posto glasova na nacionalnim izborima – najbolji rezultat krajnje desne stranke u zemlji od Drugog svjetskog rata.

 

 

AfD je također uživao vrlo glasnu podršku administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, a milijarder Tesle Elon Musk – koji je u međuvremenu napustio svoju poziciju u Trumpovom Odjelu za efikasnost vlade (DOGE) – pozivao je Nijemce da glasaju za ovu stranku uoči izbora.

 

 

Nedavno su i američki potpredsjednik J. D. Vance i državni sekretar Marco Rubio kritizirali odluku Njemačke da klasificira AfD kao ekstremistički.

 

 

Javio se i SPD

 

 

U prošli ponedjeljak je Socijaldemokratska stranka (SPD) lijevog centra, koja trenutno služi kao mlađi koalicijski partner u berlinskoj vladi predvođenoj konzervativcima, jednoglasno glasala za početak pokušaja da se AfD stavi izvan zakona.

 

 

Ipak, pravni put do zabrane AfD-a je dug – i uglavnom bez presedana.

 

 

Uspostavljen kako bi se izbjeglo ponavljanje nacističke vladavine, njemački politički sistem funkcionira na temelju “streitbare Demokratie” ili “militantne demokratije“, što znači da je demokratija “odlučna i sposobna braniti se“.

 

 

Drugim riječima, njemačka država može se aktivno braniti od unutrašnjih prijetnji svojim demokratskim načelima i ustavnom poretku, uključujući i zabranu političkih stranaka.

 

 

Međutim, njemački Savezni ustavni sud mora ispuniti dva kriterija kako bi se stvorila pravna osnova za zabranu.

 

 

Prvo, mora se utvrditi da dotična stranka djeluje protiv slobodnog demokratskog poretka zemlje, demonstrirajući “aktivno ratoboran, agresivan stav“.

 

 

Drugo, stranka mora biti dovoljno popularna da predstavlja opipljivu prijetnju demokratiji, odredba stvorena 2017. godine i nazvana “potencijalnost“.

 

 

Dva kriterija

 

 

Strankama za koje se utvrdi da ispunjavaju prvi, ali ne i drugi kriterij, može se zabraniti pristup javnom finansiranju kampanje, ali im se dopušta nastavak drugih aktivnosti.

 

 

“U Njemačkoj je raširena zabluda da se AfD ne može zabraniti jer je prevelika.

 

 

Suprotno je istina – njena veličina pokazuje da ispunjava kriterij ‘potencijalnosti'“, rekao je za CNN Till Holterhus, profesor ustavnog prava.

 

 

Da bi započeo proces zabrane stranke, mora se podnijeti formalni zahtjev saveznom sudu.

 

 

Ovaj zahtjev može podnijeti samo sama vlada, Bundestag, donji dom njemačkog parlamenta, ili Bundesrat, zakonodavno tijelo koje predstavlja 16 regionalnih saveznih država.

 

 

Sud zatim odlučuje hoće li pokrenuti postupak ili odbaciti zahtjev kao neutemeljen.

 

 

“Mora održati potpuno suđenje, pregledati hiljade stranica dokaza i saslušati svjedoke te razmotriti krši li stranka ustav u praksi”, objasnio je Holterhus.

 

 

Sud tada može proglasiti stranku neustavnom. Stranka bi tada bila raspuštena i zabranjena joj bi svaka politička aktivnost. Također bi joj bilo zabranjeno osnivanje bilo kakvih zamjenskih organizacija.

 

 

Potrebne dvije trećine

 

 

Najmanje dvije trećine sudaca suda moraju se složiti kako bi se donijela izjava.

 

 

U praksi, ako bi AfD bio zabranjen, njegovi zastupnici bi automatski izgubili mandat na regionalnom i saveznom nivou, kao i u Evropi.

 

 

Od 152 mjesta koja AfD trenutno ima u Bundestagu, 42 su direktna, gdje su pojedini kandidati pojedinačno osvojili okruge većinom.

 

 

Ovih 42 okruga moralo bi ponovo glasati kako bi se mjesta popunila novim kandidatima iz drugih stranaka.

 

 

Ostalih 110 mjesta AfD-a, koja se dodjeljuju sisrtemom stranačkih lista, ostala bi upražnjena do sljedećeg izbornog ciklusa. Slično tome, mjesta AfD-a u Evropskom parlamentu ostala bi upražnjena.

 

 

U oba slučaja, to bi rezultiralo promjenom omjera većine, što znači da bi mjesta svih ostalih stranaka dobila veći značaj.

 

 

Dvije zabrane

 

 

Njemački Savezni ustavni sud zabranio je samo dvije stranke u historiji zemlje – i obje su bile u ranim poslijeratnim godinama.

 

 

Socijalistička stranka Reicha (SRP), nasljednica Nacističke stranke, zabranjena je 1952. Četiri godine kasnije, 1956., zabranjena je i krajnje lijeva Komunistička partija Njemačke (KPD).

 

 

Ponovljeni pokušaji – 2003., 2016. i 2021. – zabrane neonacističke Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD) nisu uspjeli.

 

 

Iako je sud 2017. otvoreno priznao da je stranka neustavna, utvrdio je da ne predstavlja značajnu prijetnju ustavnom poretku.

 

 

U januaru 2024. sud je odobrio zamrzavanje državnog finansiranja NPD-a na šest godina.

 

 

Općenito, Holterhus smatra da je teško nametnuti zabranu političkoj stranci u Njemačkoj.

 

 

“Zabrana stranke smatra se krajnjom mjerom protiv neprijatelja demokratije”, rekao je on.

 

(Raport)

Hoće li zaista biti zabranjena desničarska stranka AfD i to na vrhuncu popularnosti u Njemačkoj?