Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Bulj dodatno zaoštrava retoriku insistirajući na narativu o ugroženosti Hrvata, pri čemu nerijetko koristi formulacije koje Bošnjake prikazuju kao političke protivnike ili čak sigurnosnu prijetnju
Miro Bulj, gradonačelnik Sinja i saborski zastupnik Mosta, u regionalnoj javnosti često se dovodi u vezu s nizom zapaljivih i nacionalističkih izjava koje prelaze granice uobičajenog političkog diskursa.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Bulj dodatno zaoštrava retoriku insistirajući na narativu o ugroženosti Hrvata, pri čemu nerijetko koristi formulacije koje Bošnjake prikazuju kao političke protivnike ili čak sigurnosnu prijetnju – poput kvalifikacija o “islamskim fundamentalistima”. Njegovi istupi o legitimnom predstavljanju i izbornom procesu u BiH često su prožeti optužbama i širokim generalizacijama.
Zbog toga kritičari upozoravaju da Buljeva retorika, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine, ne samo da reflektira nacionalistički diskurs, već aktivno doprinosi njegovom održavanju u regionalnoj politici. Iako se predstavlja kao zaštitnik nacionalnih interesa, način na koji artikulira te stavove pozicionira ga među glasnije političare sklone radikalnoj retorici u Hrvatskoj.
Govoreći ovih dana o sigurnosnim izazovima u regiji, Bulj je istakao da Hrvatska mora prije svega štititi svoje granice, a potom se osvrnuo i na položaj Hrvata u BiH:
Zaštita našeg naroda u Bosni i Hercegovini strateški je interes Republike Hrvatske i naša ustavna obaveza, ne samo od islamskih fundamentalista u toj zemlji, nego i svih drugih koji dolaze ovdje, a hrvatsku granicu prolaze kao šupalj sir – izjavio je.
U oktobru 2023. godine, što je izazvalo oštre reakcije, najavio je organiziranje građanskih straža na području Sinja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.
To je samopomoć, samoorganizacija. Morat ćemo se ujediniti kad počnu nekontrolirano ulaziti migranti, među kojima su i teroristi. Oni nose svoje ratove i svoje kulture i nije ih briga za nas, kao što nije briga ni državu. Ako budu pucali na naše ljude, morat ćemo uzvratiti istom mjerom – rekao je tada za HRT.
Tvrdio je da području uz granicu prijeti val nezakonitih migracija, naglašavajući:
Meni je važnija jedna dlaka ili nokat djeteta nego svi migranti. Pola ih je terorista.
Također je tražio da se policiji na granici pridruži i vojska, no iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske tada je poručeno da za takvim mjerama nema potrebe, jer sigurnosna situacija nije pogoršana niti postoji neposredna prijetnja.
Kontroverze je izazvao i u decembru 2024. godine, kada je na društvenim mrežama objavio posvetu Slobodan Praljak, pravosnažno osuđenom ratnom zločincu. Objavu je popratio simbolima tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne i fotografijom Praljka, što je izazvalo snažne reakcije javnosti.
Rasti sine jednom znat ćeš, samo rasti, dočekat ćeš! HRHB- napisao je uz Praljkovu fotografiju.

Praljak, kao i ostali članovi tzv. “haške šestorke”, osuđen je na ukupno 111 godina zatvora zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu. Presude se odnose na zločine protiv čovječnosti, uključujući progon, mučenje i etničko čišćenje Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini, ali i učešće Hrvatske u agresiji na BiH.
Kao i na sve dosadašnje radikalne i opasne poruke Mire Bulja, izostala je i ovoga puta službena reakcija kako Hrvatske – premijera Andreja Plenkovića, tako i ovdašnjeg HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem.
(Stav)










