Ključni izvori u Danskoj i Evropi sada prvi put govore šta se dogodilo u najkritičnijim danima kada je Donald Trump prijetio da će Grenland osvojiti “na teži način”

 

 

 

Kada su danski vojnici u januaru ove godine avionom prebačeni na Grenland, sa sobom su donijeli eksploziv kako bi mogli uništiti, između ostalog, piste u Nuuku i Kangerlussuaqu.

 

 

To je bilo kako bi se spriječilo da američki vojni avioni iskrcaju vojnike na ostrvo ako američki predsjednik Donald Trump odluči da silom zauzme Grenland kao krajnju mjeru. Teret je također uključivao krv iz danskih banaka krvi, kako bi ranjenici mogli dobiti liječenje ako dođe do bitke.

 

 

Do ovih informacija došlo serazgovarajući sa centralnim izvorima u danskoj vladi, visokim oficirima, kao i visokim zvaničnicima i obavještajnim izvorima u Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj tokom protekle godine, piše Danska javna radiotelevizija (DR).

 

 

Svi izvori su igrali – i nastavljaju igrati – ključne uloge u međunarodnoj krizi koju je izazvao zahtjev SAD-a za kontrolu nad Grenlandom. Uzeti zajedno, izvori slikaju sliku neviđene godine sa neprospavanim noćima. Nijedan od izvora nema konkretne obavještajne podatke o specifičnim američkim planovima napada na Grenland.

 

 

Pa ipak, mnogi od njih su se u januaru bojali da bi historijski važan saveznik, Sjedinjene Američke Države, mogao napasti Grenland u bilo kojem trenutku.

 

 

Istovremeno, oni govore o procesu u kojem je Danska pružila ruku svojim evropskim saveznicima i da su zajedno pronašli bliže jedinstvo.

 

 

S krizom na Grenlandu, Evropa je jednom zauvijek shvatila da moramo biti u stanju da se brinemo o vlastitoj sigurnosti – kaže visoki francuski zvaničnik koji je odigrao ključnu ulogu u intenzivnim mjesecima i kritičnim danima krize na Grenlandu.

 

 

Ključne ličnosti iz Francuske i Njemačke kažu da je Danska, ubrzo nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, tražila političku podršku u povjerljivim razgovorima – već početkom 2025. godine – kako bi se suprotstavila sve većim američkim zahtjevima za preuzimanje Grenlanda.

 

 

Podrška je tražena od vlada u Parizu i Berlinu, ali i u nordijskim prijestolnicama. Cilj u to vrijeme, prema izvorima, bio je stvaranje evropskog političkog saveza za odbranu.

 

 

S jedne strane, Danska je željela izbjeći eskalaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ali istovremeno, ne bi se jednostavno poklonila ogromnoj vojnoj nadmoći ako bi došlo do američkog napada na Grenland, kažu nekoliko DR-ovih izvora.

 

 

Političko vodstvo, odbrana i sigurnosni aparat u Danskoj odlučili su “igrati igru” – kaže francuski zvaničnik koji je radio na koordinaciji saradnje između danske i francuske vlade.

 

 

Protumjere koje su Danska i saveznici odlučili poduzeti na dansku inicijativu trebale su signalizirati snažnu evropsku solidarnost i više zajedničkih vojnih aktivnosti na Grenlandu, kaže on.

 

 

Samo od Francuske, Danska bi mogla očekivati ​​vojnike ekvivalentne malom bataljonu, što znači nekoliko stotina vojnika, kaže francuski zvaničnik.

 

 

Želite li više vojnika? Mogli biste ih dobiti. Želite li veću pomorsku podršku? To biste mogli dobiti. Želite li veću zračnu podršku? I to biste mogli dobiti – istakao je on.

 

 

Brojni drugi saveznici su također ponudili svoju podršku rano – uključujući Njemačku.Izvori DR-a opisuju kasno ljeto i jesen 2025. kao period kada je kriza na Grenlandu tinjala.

 

 

U to vrijeme, plan je bio da Danska i njeni evropski saveznici pošalju vojnike na Grenland 2026. godine kako bi pokazali da ozbiljno shvataju odbranu ostrva.

 

 

Ali ubrzo u januaru 2026. godine, situacija je eskalirala na način koji je naveo dansku vladu da ubrza raspoređivanje vojnika. Osam izvora DR-a posebno opisuje jedan faktor koji je pokrenuo situaciju. U jutro 3. januara 2026. godine, kada su se probudili uz vijest da su Sjedinjene Američke Države napale Venecuelu i smijenile predsjednika zemlje.

 

 

Tada je sve eksplodiralo – kaže visokopozicionirani izvor u danskom sigurnosnom aparatu.

 

 

Kada Trump stalno govori da će preuzeti Grenland, a onda se dogodilo ono što se dogodilo u Venecueli, morali smo ozbiljno shvatiti sve scenarije, kaže izvor. Izvor također kaže da je procjena prijetnje preuzimanja Grenlanda uključivala “da zvanične SAD ne funkcionišu kao što obično”.

 

 

Trump nema isti stepen ljudi oko sebe kao prije koji bi ga odgovorili od toga. To je super opasno – naglasili su.

 

 

Dan nakon operacije u Venecueli, 3. januara 2026. godine, Donald Trump je dao zagonetnu izjavu o Grenlandu:

 

 

Uz kratko zakašnjenje, prethodnica s danskim, francuskim, njemačkim, norveškim i švedskim vojnicima prvo je prebačena u Nuuk i Kangerlussuaq.

 

 

Odmah nakon toga, uslijedile su glavne snage, uključujući vojnike iz Dragoonskog puka u Holstebrou, elitne vojnike iz Jægerkorpsa i francuske alpske lovce obučene za rat u hladnim, planinskim područjima. Istovremeno, danski borbeni avioni i francuski ratni brod poslani su prema sjevernom Atlantiku.

 

 

Iako trenutno nema istog američkog pritiska kao što je bio u sudbonosnim danima u januaru, grenlandska kriza bi se mogla ponovo rasplamsati, procjenjuje visokopozicionirani izvor u danskom sigurnosnom aparatu.

 

 

Ovo nije gotovo. Trump je ovdje još tri godine. I bez obzira na to šta se desi, nepovjerenje i izazov prema Commonwealthu će trajati sve dok je odlučio da će ući u historiju širenjem teritorije Sjedinjenih Američkih Država.

 

 

Ni Ured premijera, ni Ministarstvo odbrane, ni Ministarstvo vanjskih poslova, ni Ministarstvo odbrane, ni vlada Grenlanda nemaju komentara na informacije koje je dalo 12 izvora o situaciji oko Grenlanda.

 

(Stav)

Iza kulise grenlandske krize odvijala se drama: Šta je Danska bila spremna uraditi kako bi zaustavila Trumpa