Pripremio novo uputstvo o provedbi nadzora koje proširuje ovlasti i nadležnosti MVTEO i pustio ga u proceduru u zadnjim satima prošle godine.
U svjetlu činjenice da je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac jučer objavio da je donio rješenje o oduzimanju dozvole za proizvodnju dronova kompaniji BNT Novi Travnik, a prije toga toj firmi uputio inspekcijski nadzor, Raport otkriva da bi ovaj slučaj mogao biti uvertira u uvođenje SNSD-ovog većeg nadzora i kontrole u firmama namjenske industrije u Federaciji BiH, posebno u onima koje bilježe rast i razvoj proizvodnje.
Košarac ‘skroji’ novo uputstvo
Ovaj dojam ne proizlazi iz dosadašnjeg političkog djelovanja Staše Košarca i njegovog SNSD-a, nego iz konkretnih i provjerljivih činjenica. Naime, kako saznaje Raport, Košarac je u posljednjem danu i posljednjim satima 2025. godine na javne konsultacije uputio dokument pod nazivom ‘Uputstvo o provođenju nadzora’.
Sam naziv i ne govori puno o ovom veoma značajnom dokumentu na osnovu kojeg se vrši nadzor nad pravnim licima kojima je izdata isprava ili koja su registrirana za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa roba s kontrolnih listi, odnosno roba sa Zajedničke liste oružja i vojne opreme i Liste roba posebne namjene.
Prema važećem zakonskom okviru, upravo tim uputstvom se propisuje način provođenja nadzora u firmama koje se bave proizvodnjom i izvozom oružja, odnosno u firmama namjenske industrije u Bosni i Hercegovini.
Zakonom iz 2016. godine propisano je da će ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donijeti uputstvo o provođenju nadzora, a do tada će se primjenjivati ‘Uputa o provođenju nadzora nad pravnim i fizičkim licem kojem je izdata isprava ili koje je registrirano za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa roba s kontrolnih listi’, koja je na snazi još od 2010. godine.
Staša Košarac, koji je u drugom mandatu na poziciji ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, tek se sada odlučio donijeti novo uputstvo o provođenju nadzora, iako se potreba za tim formalno navodila još prije gotovo deset godina, pri donošenju zakona.
Osjetljive ovlasti u rukama SNSD-ovca
Kao razlog, odnosno svrhu donošenja novog uputstva, Košarac je naveo da je trenutno važeće Uputstvo doneseno 2010. godine prema odredbama prijašnjeg zakona.
Pri donošenju Zakona o kontroli spoljnotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene 2016. godine očigledno se nije vodilo računa o mogućnosti da se ovako važne i osjetljive ovlasti koncentriraju u rukama jednog ministra, bez ikakvog mehanizma kontrole od strane Vijeća ministara BiH ili Parlamentarne skupštine BiH.
Tako je Zakon propisao da Uputstvo o vršenju nadzora donosi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, bez obaveze pribavljanja saglasnosti bilo koje druge institucije vlasti.
Deset godina kasnije, upravo je tu zakonsku mogućnost iskoristio Staša Košarac da ‘skroji’ novo uputstvo za nadzor nad firmama namjenske industrije po svojoj mjeri, političkoj volji i interesima.
U aktuelnoj situaciji nameću se tri ključna pitanja u vezi s ovim uputstvom i njegovom primjenom u praksi.
Prvo pitanje je zašto se čekalo gotovo devet godina da se mijenja uputstvo o nadzoru nad firmama izvoznicima u oblasti namjenske industrije, ako je zaista postojala potreba za njegovim usklađivanjem sa Zakonom iz 2016. godine.
Drugo pitanje je da li je nadzor u kompaniji BNT Novi Travnik proveden po starom ili po novom uputstvu, te da li je kontrola vršena na osnovu propisa koji u tom trenutku nisu bili na snazi, što bi predstavljalo grubo kršenje osnovnih principa pravne sigurnosti i zabrane retroaktivne primjene propisa.
Treće, a ujedno i najvažnije pitanje, jeste da li Staša Košarac i SNSD ovim uputstvom žele ostvariti potpunu kontrolu i stalni nadzor nad namjenskom industrijom u Bosni i Hercegovini, odnosno omogućiti da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u svakom trenutku može nenajavljeno i neograničeno ‘upasti’ u neku od firmi namjenske industrije, prvenstveno u Federaciji BiH.
Naravno, nadzor i kontrola u svakoj oblasti u BiH su poželjni kada bi išli u korist i države i pojedinaca, ali ovo pitanje dobija dodatnu težinu u kontekstu secesionističkih politika i kontinuiranih udara na ustavni poredak Bosne i Hercegovine koje SNSD provodi s manjim ili većim intenzitetom, koristeći institucionalne mehanizme države.
U tom političkom i sigurnosnom kontekstu, informacije o proizvodnji oružja, tehnološkim kapacitetima i kontinuitetu proizvodnje posebno su važne i osjetljive, a nadzor koji sebi uputsvom osigurava Košarac itekako proširuje nadležnost ministarstva na čije je on čelu u odnosu na uputstvo koje je doneseno prije 15 godina.
Nadzor centraliziran na jedno ministarstvo
Raport je, analizirajući važeće Uputstvo o nadzoru i novo uputstvo koje je sročio Staša Košarac, uočio da prema još uvijek važećem uputstvu Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ima znatno manja ovlaštenja u pogledu tehničke analize proizvoda, pregleda kooperantskih ugovora i kontrole kontinuiteta proizvodnje, u odnosu na ovlasti koje predviđa novo uputstvo.
Suštinske promjene koje donosi novo uputstvo odnose se na nekoliko ključnih elemenata sistema nadzora.
Novo uputstvo uvodi redovni i vanredni nadzor, ukida institut unutrašnje kontrole u firmama, a postojeći entitetski i kantonalni nadzor podvodi pod zajednički redovni nadzor s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, čime se cijeli sistem nadzora centralizira u okviru jednog ministarstva.
Staro uputstvo ne poznaje pojam redovnog nadzora kao kontinuirane aktivnosti, dok novo uvodi redovan nadzor kao stalnu i trajnu kontrolu koju provodi Ministarstvo, kroz analizu izvještaja o realizaciji, provjeru evidencija te kontrolu krajnje upotrebe i svrhe robe.
Prema starom uputstvu, vanredni nadzor provodio se isključivo u izuzetnim slučajevima, uglavnom nakon uočenih kršenja propisa i na osnovu konkretnih indicija. Prema novom uputstvu, vanredni nadzor pokreće Ministarstvo po službenoj dužnosti, bez jasno definiranih ograničenja.
U Federaciji BiH tišina i muk
Na ovaj način Košarac, koji je u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaposlio brojne SNSD-ove kadrove, stvara sistem u kojem i nakon eventualnog odlaska s funkcije može zadržati stvarni uticaj na nadzor nad namjenskom industrijom, jer njegovi kadrovi mogu u svakom trenutku pokrenuti vanredni nadzor u bilo kojoj kompaniji.
Prema starom uputstvu ne postoje precizne odredbe o trajanju vanrednog nadzora, niti o njegovom obavljanju van radnog vremena. Novo, Košarčevo uputstvo propisuje da vanredni nadzor nije vremenski ograničen i da se može vršiti i izvan radnog vremena, što u složenim političkim odnosima u BiH otvara ozbiljna pitanja o mogućim zloupotrebama ovlasti.
Novim uputstvom dodatno su proširena i ovlaštenja nadzornog tima koje imenuje ministar vansjke trgovine i ekonomskih odnosa za vanredni nadzor.
Dok su prema starom uputstvu ovlaštenja nadzornog tima bila ograničena na sačinjavanje zapisnika i izricanje mjera, prema novom uputstvu tim koji imenuje Košarac ima pravo u firmi namjenske industrije tražiti kompletnu dokumentaciju, naložiti dostavljanje podataka u određenim rokovima i poduzimati druge ‘službene radnje’ koje nisu jasno i precizno definirane.
Staro uputstvo nije uređivalo mogućnost asistencije policije u slučaju eventualnih opstrukcija nadzora, dok novo uputstvo predviđa mogućnost traženja pomoći MUP-a, čime se formalno jačaju prinudni mehanizmi nadzora nad firmama namjenske industrije.
Jedna od važnijih promjena jeste i ta da novo uputstvo propisuje da zapisnik o nadzoru ima snagu javne isprave i da se vodi prema unaprijed propisanom obrascu koji je sastavni dio uputstva.
Inače, kompanija BNT Novi Travnik u većinskom je vlasništvu Federacije BiH, ali se ni Vlada FBiH ni Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije još nisu oglasili ni o oduzetoj dozvoli, niti o novom uputstvu o provođenju nadzora koje je pripremio Staša Košarac.
(Raport)










