Reisul-ulema je kazao da se ovaj Bajram posljednji put obraća kao reisul-ulema.

 

 

 

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović jutros je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu održao bajramsku hutbu povodom Kurban-bajrama, u kojoj je vjernike pozvao na jačanje zajedništva, međusobnog povjerenja i očuvanje vrijednosti komšiluka, ističući da vjera i pobožnost trebaju biti temelj društvenih odnosa i života u miru.

 

 

Potrudimo se da uredimo naš život u duhu zajedništva, poštovanja i međusobnog povjerenja. Ostavimo iza sebe podjele, podvale i prevare, jer to nije život dostojan čovjeka, poručio je reisul-ulema Kavazović.

 

 

Govoreći o značaju Kurban-bajrama, istakao je da obredi hadža i kurbana podsjećaju vjernike na važnost žrtve, zahvalnosti i pokornosti Bogu, naglašavajući da se iz pobožnosti rađaju bratstvo, solidarnost i spremnost da se razumije bol drugih ljudi.

 

 

Također je istakao važnost očuvanja života, časti i imovine svakog čovjeka, podsjećajući na univerzalne poruke Oprosnog hadža poslanika Muhammeda, a. s., koje pozivaju na jednakost među ljudima, poštivanje prava drugih i odbacivanje nasilja i nepravde.

 

 

Reisul-ulema je kazao da se ovaj Bajram posljednji put obraća kao reisul-ulema.

 

 

Danas, na dan Kurban-bajrama, dok vam se kao reisul-ulema posljednji put obraćam s ovog časnog mjesta, još jednom ću apelirati da čuvamo i pazimo na naš bosanski komšiluk. Položimo i čuvajmo u njegovim temeljima ono najvažnije: čast svog susjeda, potrebu pokajanja za učinjenu pogrešku i potrebu oprosta za nanesenu bol. Komšiluk je oduvijek bio naša najvažnija socijalna ustanova, koja nas je držala skupa i na koju smo se mogli osloniti i u poteškoći i u radosti, kazao je reisul-ulema IZ u BiH.

 

 

Kavazović je u hutbi istakao da su muslimani stoljećima na isti način i s istim žarom potvrđivali svoj put, istakavši da su naučili kako u svakom mraku postoji svjetlo koje Uzvišeni daje te da nijedna kušnja nije veća od Božje milosti.

 

 

Zaista je svakom od nas dovoljan samo Allah, naš hranitelj i naš gospodar – naglasio je Kavazović.

 

 

Govoreći o životu u Bosni i Hercegovini, kazao je da ljudi danas žive u miru sa svojim komšijama i prijateljima, rade, podižu djecu, brinu o roditeljima i pomažu slabijima, bolesnima i siromašnima.

 

 

Podsjetio je i na zahvalnost dobrim ljudima koji su pomagali da bol i tuga budu manji, dodajući da je sada obaveza razumjeti patnju drugih i pomoći koliko je moguće.

 

 

U danima Bajrama, kako je rekao, vjernici upućuju dove Allahu za mir u svijetu, među narodima i vojskama.

 

 

 Biti zahvalan Stvoritelju na blagodatima života je temelj naše vjere, a čuvati život i štititi ga obaveza je za koju ćemo biti pitani – istakao je reisu-l-ulema.

 

 

Podsjetio je i da poslanik Muhammed poziva na jednakost i bratstvo, na čuvanje svetosti života, imovine i časti svakog čovjeka, kao i na poštivanje i nepovredivost tuđih prava.

 

 

Kavazović je naglasio da se u tim univerzalnim porukama može pronaći svaki stanovnik BiH, pozivajući ljude da život uređuju u duhu zajedništva, poštovanja i međusobnog povjerenja.

 

 

Ostavimo iza sebe podjele, podvale i prevare jer to nije život dostojan čovjeka – poručio je.

 

 

Govoreći o simbolici Kurban-bajrama, rekao je da ovaj veliki praznik nosi poruku da se nešto mora žrtvovati da bi se nešto drugo dobilo, podsjećajući na primjer oca i sina Ibrahima i Ismaila.

 

 

 Žrtvujemo sebičnost i oholost da bismo zadobili ljubav, pažnju i povjerenje – kazao je Kavazović.

 

 

Dodao je da kurban ljude čini bližim Bogu, roditeljima i djeci, rodbini, prijateljima i komšijama te da spremnost na žrtvu za drugoga u život unosi sigurnost, mir i spokoj.

 

 

Posebno je apelovao na očuvanje bosanskog komšiluka, ističući da u njegovim temeljima treba čuvati čast susjeda, potrebu pokajanja za učinjenu pogrešku i potrebu oprosta za nanesenu bol.

 

 

Komšiluk je oduvijek bio najvažnija ustanova koja nas je držala na okupu i na koju smo se mogli osloniti i u poteškoći i u radosti – naglasio je reisu-l-ulema.

 

 

Pozvao je vjernike da popravljaju međusobne odnose, vode računa o svojim obavezama i vrijednosti vjere i komšiluka prenose na djecu, odgajajući ih da vole i poštuju ljude.

 

 

Na kraju hutbe, Kavazović je svim muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i dijaspori čestitao Kurban-bajram, uz molbu da Uzvišeni Allah primi hadž i dove hadžija, kao i kurbane vjernika.

 

 

Poželio je da bajramske dane provedu u miru sa svojim porodicama, komšijama, braćom i sestrama, te uputio molitvu da u svijetu zavlada mir, utihne oružje i prestanu stradanja i patnja nevinih ljudi.

 

 

Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i komšijama, kao i ibadet hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima boravi u Mekki.

 

 

Među njima je ove godine i više od 2.200 državljana BiH.

 

 

Kurban-bajram traje četiri dana.

 

(SB)

KAVAZOVIĆEVA HUTBA ZA KRAJ: “Danas, na dan Kurban-bajrama, dok vam se kao reisul-ulema posljednji put obraćam…”