Merz je došao na vlast s obećanjem da će voditi jasniju i odlučniju politiku prema Balkanu, ali u praksi je vrlo oprezan u odnosu prema Vučiću…
Njemački mediji pažljivo prate politička, ekonomska i sigurnosna zbivanja u Bosni i Hercegovini i regiji. Intenzitet izvještavanja varira od teme do teme, ali interes je naročito izražen kada su u pitanju evropska perspektiva Balkana, utjecaj Rusije ili poruke koje Berlin šalje vlastima u Banjoj Luci i Beogradu. O tome govori Mehmed Smajić, novinar Deutsche Wellea, koji ističe da se u njemačkoj štampi Bosna i Hercegovina, Srbija i njihovi lideri često analiziraju kroz širu evropsku i geopolitičku prizmu te da BiH jeste relevantna, posebno u kontekstu EU politike i regionalne stabilnosti.
U centru pažnje posebno je Milorad Dodik, bivši predsjednik RS-a, a fokus se najčešće veže uz njegov sukob s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.
Njemačkim medijima i političkoj javnosti uglavnom je jasno da Milorad Dodik već godinama gradi politički profil kroz stalne napade na institucije Bosne i Hercegovine i međunarodnu zajednicu. Poseban fokus stavlja na osporavanje legitimiteta Christiana Schmidta, kojeg ni on, ni SNSD ni njihovi partneri u RS-u ne priznaju.
U tekstovima njemačke štampe Dodik se redovno opisuje kao centralni izvor političke nestabilnosti u BiH, dok se njegovi istupi, često puni uvreda i prijetnji, prenose uz podsjećanje da Schmidt uživa podršku Berlina, EU i većeg dijela međunarodne zajednice.
Ono što stvara dojam začuđenosti jeste činjenica da Dodik sebi dopušta retoriku koju bi rijetko koji političar u EU mogao koristiti bez posljedica. Njemački komentatori nerijetko naglašavaju kontrast između Dodikovih uvreda i relativno blagih reakcija međunarodne zajednice, koja se najčešće ograničava na diplomatske poruke i apel za dijalog, izbjegavajući poteze koji bi mogli izazvati daljnju eskalaciju“, kaže Smajić za „SB“.
ZABRINUTOST ZBOG RUSKOG UTJECAJA NA BALKANU
Pored sukoba sa Schmidtom, ističe Smajić, njemački mediji veliku pažnju posvećuju i Dodikovoj secesionističkoj politici.
„Njegove stalne prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske, najave formiranja paralelnih institucija i odbacivanje odluka Ustavnog suda BiH redovno su teme u listovima poput FAZ-a ili Süddeutsche Zeitung-a. Upravo se ta retorika u Berlinu vidi kao ozbiljna prijetnja stabilnosti BiH, ali i cijelog Zapadnog Balkana. Posebno je zanimljivo da se Dodik u njemačkoj javnosti sve češće dovodi u vezu s Vladimirom Putinom. Njegovi sastanci i susreti s ruskim predsjednikom prenose se kao dokaz političke bliskosti, a interpretiraju se i kao pokušaj da Moskva preko Dodika održi uticaj u regionu. Time Dodik ne samo da destabilizuje BiH iznutra, već se u očima njemačkih komentatora pokazuje i kao kanal za ruski uticaj u jugoistočnoj Evropi, što dodatno zabrinjava EU i Berlin.“
Njemačka je, podsjeća on, uvela sankcije Dodiku, zabranila mu ulazak u zemlju i obustavila ili ukinula brojna finansiranja.
„Njemačka javnost upravo na tom primjeru pokazuju kontrast između Dodikovog javnog nastupa i realnih posljedica sankcija. Istina je da mu je zabranjen ulazak u Njemačku, a brojni projekti i oblici finansiranja su obustavljeni ili ukinuti. U javnosti on gradi sliku političara koga to ne dotiče, naglašava samostalnost i oslanjanje na ‘prijatelje s Istoka’. No, u analizama se jasno navodi da sankcije Njemačke imaju težinu – ne samo simboličku, već i ekonomsku i političku. Blokada sredstava direktno pogađa mogućnost razvoja i saradnje, a Dodik se time dodatno izoluje od ključnog evropskog partnera. Koliko ga to zaista boli, možda ne pokazuje javno, ali je teško povjerovati da potpuna blokada najveće ekonomske sile u EU može ostati bez ozbiljnog odjeka, i u političkom i u finansijskom smislu.“
Njemački mediji Aleksandra Vučića prate s mnogo većim intenzitetom nego Dodika, jer se Srbija percipira kao ključna država Zapadnog Balkana. Vučić se često opisuje kao političar koji balansira između EU i Rusije, ali pritom sve više koristi autoritarne metode kod kuće, objašnjava naš sagovornik:
„Analitičari redovno ukazuju na ograničavanje medijskih sloboda, kontrolu institucija i napade na opoziciju. Posebno je praćeno njegovo ponašanje u kontekstu dijaloga Beograda i Prištine, gdje se od njega očekuje više konstruktivnosti, ali i distanca od Moskve. U izvještajima se naglašava da Vučić u EU pregovorima igra dvostruku igru – javno govori o evropskom putu, dok u praksi održava čvrste veze s Putinom. Njemački mediji ga stoga opisuju kao ‘pragmatičnog autokratu’ čiji potezi značajno utiču na cijeli region.“
Vučićevi pokušaji da se približi Washingtonu, ističe Smajić, nisu naišli na odjek. „Njemački mediji Vučića često stavljaju u isti okvir s Dodikom kada je riječ o bliskosti s Moskvom, ali naglašavaju i njegovu paralelnu taktiku – pokušaje približavanja Washingtonu.
U analizama se piše da Vučić nastoji pridobiti američkog predsjednika Donalda Trumpa kroz naglašenu lojalnost i obećanja o stabilnosti, no da su ti pokušaji uglavnom bez većeg efekta. Njemački komentatori procjenjuju da Washington trenutno nema strpljenja za ‘dvosmjerne igre’ – Vučićev balans između Putina i Zapada doživljava se kao nepouzdan i kratkoročan. U tekstovima se naglašava da njegova strategija ‘ulizivanja’ Trumpu nema realne šanse dok istovremeno održava bliske veze s Moskvom. Zaključak njemačkih novinara uglavnom je da Vučić ostaje u procjepu: ni od Rusije se ne odvaja, a kod Amerikanaca ne uspijeva stvoriti povjerenje potrebno za ozbiljnu podršku.“
SRBIJA JE PREVIŠE VAŽNA NJEMAČKOJ
Dok su građani u Srbiji mjesecima protestovali i trpjeli represiju policije, iz kabineta Friedricha Merza gotovo da nije bilo nikakvog komentara.
„Tačno je, predugo se čekalo na reakciju“, potvrđuje Smajić. „Po mom mišljenju, razlog leži u pokušaju da se održe što bolji odnosi sa Vučićem, jer Berlin u njemu vidi važnog aktera za stabilnost regiona. Reakcija je na kraju stigla i više zbog pritiska javnosti i kritika nevladinog sektora. Mislim da se u cijelom tom odnosu prema Srbiji vidi i slabost evropske politike prema Balkanu – previše taktiziranja, a premalo jasnih principa.“
Što se tiče budućih odnosa, Smajić smatra da će pragmatizam ostati dominantan.
„Merz je došao na vlast s obećanjem da će voditi jasniju i odlučniju politiku prema Balkanu, ali u praksi je vrlo oprezan u odnosu prema Vučiću. Za razliku od Olafa Scholza, koji je Vučića kritizirao samo blago i rijetko, od Merza se očekivalo da će zauzeti tvrđi stav. Ipak, teško je zamisliti da će se Berlin odlučiti na otvoren sukob s Beogradom. Njemačkoj je Srbija previše važna zbog regionalne stabilnosti, energetskih veza i pregovora o Kosovu.
Zato mislim da će Merz nastaviti politiku ‘štapa i šargarepe’ – povremeno će kritikovati autoritarne poteze i nasilje nad demonstrantima, ali će paralelno ostavljati Vučiću prostor da ostane partner Njemačke i EU. Drugim riječima, promjena tona u odnosu na Scholza je moguća, ali suština će ostati ista, a to je pragmatičan odnos“, zaključuje Mehmed Smajić.
(SB)
Related posts:
JUTROS U TRI SATA PO NAŠEM VREMENU: Milorad Dodik, bjegunac od pravde u BiH, stigao je…
ZLATKO LAGUMDŽIJA, IZ NEW YORKA: Da sam na mjestu predsjednika RS-a i predsjedavajuće Predsjedništva ne bih imao…
Najpoznatiji bjegunac spreman sve prodati samo da se spasi: Hoće li milioni za Serdarova ‘prokrčiti put’ za Dodikov susret s Putinom
OTVORENE PROVOKACIJE: Nedeljko Elek proslavio odluku Interpola vozeći se kroz Federaciju BiH, sve uz pjesmu…
OSTVARUJE SE KOMŠIĆEVA PROGNOZA IZ INTERVJUA ZA “SB”: Međunarodna zajednica ide na nagodbu sa Dodikom a BiH gubi imovinu?
Mirko Šarović upozorava: “Dodik se mora uhapsiti bez sile! Ovo može eskalirati! Dodik mi je psovao majku!”
BAKIR ZOVE SCHMIDTA UPOMOĆ: Dodik završava ono što su započeli Karadžić i Mladić
SILAJDŽIĆ KRITIKOVAO HELEZA: “Od ministra odbrane očekuje se odgovornost, transparentnost i, iznad svega…!”
DA SE NE BI OPEKEL, NIKAD NIŠ BU REKEL: Svi se izjasnili o Dodikovoj ponudi osim Čovića
ŠPIRIĆ ZABRINUT: “SDA je napravila zaključke koje treba da u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH realizuje uz pomoć…”
Powered by YARPP.
