Nijema diplomatija BiH, glasna lobiranja RS-a: Dodikova porodična ofanziva na Trumpovu administraciju

Bh. entitet Republika Srpska gradi paralelne diplomatske mostove prema ideološki profiliranim akterima u SAD-u.

 

 

 

Široki obruč diplomatskih napora porodice Dodik steže se oko Trumpove administracije. Nakon što je potpisano nekoliko novih lobističkih ugovora vrijednih preko tri miliona KM, sada Igor Dodik, sin predsjednika SNSD-a također aktivnije i vidljivije pokazuje svoje lice na sastancima sa nekim od najvjernijih ljudi Trumpovog kruga.

 

 

Tako se Dodik mlađi sastao sa Mihcael Flynn, umirovljenim general-pukovnikom američke vojske koji trenutno predsjedava organizacijom “The Gold Institute” koji ga predstavlja kao eksperta u oblasti diplomatije, vanjske politike i strategije.

 

 

Flynn je u prvom mandatu Trumpa, nešto više od dvadesetak dana služio kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, te je zbog nerazjašnjenih veza sa ruskim ambasadorom u SAD-u tokom predsjedničke kampanje iz 2016. godine i laganja federalnim agentima osuđen, ali ga je Trump pomilovao 2020. godine.

 

 

Prošle godine imenovan je od strane američkog predsjednika u Nadzorni odbor za rad vojnih akademija koji vrši parlamentarni i institucionalni nadzor nad tim institucijama.

 

 

Flynn je u februaru održao sastanak u Washingtonu sa Miloradom Dodikom, kada su komentirali situaciju u BiH i položaj Republike Srpske, a za lobiranje je mjesečno naplaćivao 100.000 dolara.

 

 

U SAD-u Flynn je veoma polarizirajuća figura pa se zbog toga njegov angažman u inostranstvu prati dok RS i dalje traži kanale komunikacije sa američkom administracijom.

 

 

Legitimitet pomilovanom generalu dao je i aktuelni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković koji je s Flynnom razgovarao u septembru 2025. godine iako je morao znati za njegove konekcije sa vlastima manjeg bh. entiteta jer je samo mjesec prije toga Flynn na svom X profilu ponovio tvrdnje Roda Blagojevića (koji je također bio lobista za RS) da “globalisti ruše Dodika jer je kršćanin”.

 

 

Iako je navodno sa Konakovićem razgovarao u ime Gold instituta, zanimajući se za međunarodne odnose i više no jasno je da je to radio u sklopu lobističkog ugovora sa RS-om jer su njegove usluge podrazumijevale da analizira i istražuje informacije kako bi davao strateške savjete.

 

 

Dakle, državni ministar razgovara sa osobom za koju je američko pravosuđe utvrdilo da je djelovao kao strani agent te osobom koja zastupa nacionalističko- hrišćanske ideje vjerovatno pravdajući to nekom naivnom i neinformiranom potrebom da se objasne odnosi u BiH.

 

 

Manje od pola godine nakon tog razgovora, Igor Dodik sastaje se sa Flynnom i razgovaraju o jačanju odnosa RS-a i SAD-a. A taj odnos, znamo, najviše jača sa uplatom od preko pola miliona dolara Flynnu putem kompanije Blagojevića.

 

 

– Nakon decenija pritisaka i izazova, ušli smo u vrijeme šansi koje ćemo iskoristit za dobrobit svih građana Republike Srpske -, istakao je Igor Dodik.

 

 

Za to vrijeme, oficijelna državna diplomatija ostaje nijema na neviđene udare na Bosnu i Hercegovinu, koji se iz unutrašnje borbe za stvaranje države od entiteta, pretvaraju u nemilosrdno međunarodno lobiranje.

 

 

Posebno je indikativno da se paralelno sa intenziviranjem lobističkih aktivnosti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama, unutar same Bosne i Hercegovine pojačava retorika o “samostalnosti”, “izvornom Daytonu” i navodnoj ugroženosti entitetskih nadležnosti. Ta retorika, međutim, ima i dimenziju stvaranja narativa o RS-u kao navodnoj žrtvi međunarodnih centara moći, što se potom plasira kroz kanale bliske konzervativnim krugovima u SAD-u.

 

 

U tom kontekstu, angažman Michaela Flynna nije tek simboličan. Riječ je o osobi koja ima direktne veze sa strukturama koje i dalje imaju utjecaj u Republikanskoj stranci, posebno među lojalistima Donalda Trumpa.

 

 

Time se RS ne obraća zvaničnoj administraciji kroz institucionalne kanale, nego pokušava graditi paralelne mostove prema ideološki profiliranim akterima. Takva strategija nosi ozbiljne rizike.

 

 

Posebno zabrinjava izostanak jasne reakcije državnih institucija Bosne i Hercegovine. Ukoliko jedan entitet putem privatnih ugovora gradi međunarodne političke kanale koji su u suprotnosti sa zvaničnom vanjskom politikom države, tada je riječ o ozbiljnom presedanu.

 

 

Vanjska politika nadležnost je države, a ne entiteta, što niko od stranih aktera ne bi pomislio kada u svijetu postoje razna predstavništva Republike Srpske, a taj entitet je potpisao više lobističkih nego razvojih ugovora.

 

 

Zato pitanje više nije koliko košta lobiranje, niti s kim se sastaje Igor Dodik. Pitanje je da li Bosna i Hercegovina uopše ima koherentnu politiku suprotstavljanja takvim nastojanjima ili entitet svoje ambicije pretvara u privatne diplomatske projekte, a državni nivo ostaje tek formalni okvir bez stvarnog autoriteta.

 

 

Upravo na toj nejasnoj liniji već godinama počiva model političkog djelovanja koji RS udaljava od sistema, a Bosnu i Hercegovinu gura u novu rundu političke neizvjesnosti.

 

(Stav)

Nijema diplomatija BiH, glasna lobiranja RS-a: Dodikova porodična ofanziva na Trumpovu administraciju

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-