Promjene bi se mogle direktno odraziti i na građane Bosne i Hercegovine koji već rade u Njemačkoj ili planiraju tamo potražiti posao.

 

 

 

Njemačka razmatra mogućnost uvođenja radnog dana od 12 sati.

 

 

Istovremeno planiraju prepoloviti godišnju kvotu za dolazak radnika sa Zapadnog Balkana, iako joj za velike infrastrukturne projekte nedostaje čak 148.000 stručnih radnika.

 

 

Promjene bi se mogle direktno odraziti i na građane Bosne i Hercegovine koji već rade u Njemačkoj ili planiraju tamo potražiti posao.

 

 

O novim pravilima, mogućnostima zapošljavanja, strožijim ispitima njemačkog jezika, u emisiji “Novi dan” na N1 govorio je novinar Deutsche Wellea Mehmed Smajić, koji se javio iz Njemačke.
Radni dan od 12 sati: Više slobodnih dana ili veći pritisak na radnike?

 

 

Njemačka vlada razmatra izmjene Zakona o radnom vremenu kojima bi se omogućilo da zaposleni u određenim slučajevima rade i po 12 sati dnevno.

 

 

Prema važećim propisima, radnici uglavnom mogu raditi najviše osam sati dnevno, uz mogućnost produženja na deset sati, pod uvjetom da se dodatni sati naknadno nadoknade kraćim radnim vremenom.

 

 

U pojedinim djelatnostima, poput hemijske industrije, smjene od 12 sati već su dozvoljene.

 

 

Vlada sada želi omogućiti da se radno vrijeme računa na nivou cijele sedmice, a ne svakog dana posebno. To znači da bi zaposleni nekim danima mogli raditi i po 12 sati, a drugim danima kraće ili imati više slobodnih dana – objasnio je Smajić.

 

 

Poslodavci smatraju da bi im takva fleksibilnost omogućila lakšu organizaciju poslovanja, posebno u periodima povećanog obima posla.

 

 

S druge strane, sindikati upozoravaju na moguće posljedice po zdravlje zaposlenih i njihov porodični život.

 

 

Smajić je naglasio i da duži radni dan ne znači automatski veću plaću.

 

 

Njemačkoj nedostaje 148.000 radnika, osigurano 500 milijardi eura

 

 

Dok se raspravlja o produženju radnog vremena, njemačka privreda suočava se s ozbiljnim nedostatkom kvalifikovane radne snage.

 

 

Za obnovu mostova, željeznica i digitalizaciju njemačka vlada osigurala je 500 milijardi eura, ali, prema studiji Instituta njemačke privrede, za realizaciju tih projekata nedostaje približno 148.000 stručnih radnika.

 

 

Najviše se traže električari, instalateri grijanja i klimatizacije, mehaničari i drugi kvalifikovani majstori.
Upravo bi se tu mogle otvoriti dodatne mogućnosti za građane BiH koji imaju završene zanate i radno iskustvo.

 

 

Problem predstavlja i starenje njemačkog stanovništva, kao i sve manji interes mladih za pojedina zanatska zanimanja.

 

 

Prema podacima Savezne agencije za rad u septembru je u Njemačkoj radilo približno 546.000 ljudi sa Zapadnog Balkana, od kojih više od polovine obavlja poslove koji zahtijevaju stručne vještine.

 

 

Uprkos nedostatku radnika, Njemačka planira prepoloviti kvote za Zapadni Balkan

 

 

Njemačka vlada planira da od naredne godine smanji godišnju kvotu za dolazak radnika prema pravilima za Zapadni Balkan, i to sa 50.000 na 25.000.

 

 

Takva namjera izazvala je zabrinutost poslodavaca i Savezne agencije za rad.

 

 

– Agencija za rad i poslodavci upozoravaju da bi to moglo dodatno pogoršati nedostatak radne snage, a posebno bi to osjetile građevinske firme kojima su potrebni radnici i koje već teško pronalaze kvalifikovane majstore – objasnio je Smajić.

 

 

Ipak, naglasio je da mogućnosti za zapošljavanje građana BiH postoje, ali da će njihov dolazak zavisiti od potreba kompanija, važećih pravila i dobijanja radnih dozvola.

 

 

Od 1. novembra strožiji uvjeti za polaganje njemačkog jezika

 

 

Još jedna promjena odnosi se na ispite iz njemačkog jezika, posebno na nivo B1, koji je mnogim migrantima važan za dobijanje stalnog boravka, a kasnije i njemačkog državljanstva.
Od 1. novembra planirano je uvođenje strožijih pravila za test njemačkog jezika za doseljenike, poznat kao DTZ.

 

 

Do sada je kandidat mogao dobiti potvrdu o nivou B1 ukoliko ostvari odgovarajući rezultat na govornom dijelu i dijelu koji obuhvata slušanje i čitanje, čak i ako pisani dio ostavi prazan.
Nova pravila trebala bi to promijeniti.

 

 

Za rezultat B1 potrebno je ostvariti nivo B1 u govoru i još jednom dijelu, bilo slušanju ili čitanju ili pisanju. U preostalom dijelu mora se postići najmanje nivo A2.

 

 

To znači da kandidati više neće moći potpuno preskočiti pisani dio i ipak dobiti potvrdu o nivou B1.

 

(Fokus)

Njemačka planira radni dan od 12 sati, ali i smanjenje broja radnika s Balkana: Šta to znači za građane BiH?