Bin Salman više ne blefira – Saudijska Arabija uzima nuklearnu sudbinu u svoje ruke.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja je krajem februara prerasla u otvoreni rat napadima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, dovela je svijet na ivicu nuklearne provalije.
Američki predsjednik Donald Trump opravdao je vojnu akciju kao nužnu preventivnu mjeru kako bi se Iran spriječio u razvoju atomskog oružja.
Međutim, dok iranski nuklearni program sada figurira kao centralna tačka pregovora tokom primirja, analitičari upozoravaju da bi strategija Washingtona i Tel Aviva mogla postati sopstvena žrtva.
Umjesto pacifikacije, agresivni pristup bi mogao potkopati logiku zastrašivanja koja je decenijama održavala kakvu-takvu stabilnost.
U središtu ove opasne dinamike je koncept nuklearne latencije (država u relativno kratkom vremenu proizvede nuklearno oružje).
Iran je godinama održavao status zemlje koja posjeduje znanje i resurse za izradu bombe, ali je svjesno izbjegavala prelazak te linije kako bi izbjegla otvoreni rat.
Taj manevarski prostor, koji je se opisuje kao “strateška nejasnoća”, sada je nestao. Novo iransko vodstvo suočeno je sa surovim izborom, ili potpuna kapitulacija ili ubrzani put ka nuklearnom arsenalu kao jedinoj garanciji opstanka, po uzoru na Sjevernu Koreju.
Strah od “ukrajinskog scenarija”, podsjećanje na 1994. godinu kada se Kijev odrekao trećeg najvećeg nuklearnog arsenala svijeta u zamjenu za propale sigurnosne garancije, postao je ključni argument za nuklearne zagovornike u Teheranu.
Trumpova prijetnja o “vraćanju Irana u kameno doba” samo je dolila ulje na vatru, potičući iranske političare na razmišljanje o napuštanju Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT).
Ova kriza nije ograničena samo na Iran. Arapske zemlje Perzijskog zaljeva, zatečene između iranskih ambicija i izraelske moći, sve više gube povjerenje u SAD kao pouzdanog zaštitnika.
Saudijska Arabija je već nagovijestila da neće sjediti skrštenih ruku. Prijestolonasljednik Mohamed bin Salman jasno je poručio da će se Rijad naoružati ako to učini Teheran.
Iako su tehnološke prepreke za Saudijce, Egipat ili Tursku i dalje velike, rat je nepovratno radikalizovao raspravu o sigurnosti u regiji.
Geopolitičku kompleksnost dodatno usložnjavaju Rusija i Kina. Iako obje sile zvanično ne podržavaju širenje nuklearnog naoružanja, one vješto koriste napetosti kako bi kroz isporuku tehnologije i materijala potisnule američki utjecaj.
Ishod ovog rata i pregovora koji slijede odredit će hoće li Bliski istok ući u novo razdoblje stabilnosti ili u najopasniju trku u naoružanju koju je svijet ikada vidio.
Jedino rješenje, prema mišljenju stručnjaka, leži u dijalogu koji bi nadilazio trenutnu ratnu logiku, ali je takav put, nakon direktnih udara na nuklearna srca obiju država, teži nego ikada prije.
(Faktor)
Related posts:
Oglasio se Dodikov lobista Blagojević: Bošnjački lideri jačaju veze s Iranom, a Evropa šuti – Schmidt je neizabrani njemački birokrata
Diplome iz BiH: Na fakultetu za menadžment postali diplomirani inženjeri građevinarstva
Orban se obrušio na ‘evropske birokrate’: Mađarska može da odoli pritisku Bruxellesa
ALEKSANDAR OLENIK, NAKON NEZAPAMĆENE IZBORNE KRAĐE U SRBIJI: Opozicija sprema odgovor, svi na ulice da primjenimo direktnu demokratiju…
Pakao sa neba zasuo Izrael, uništene zgrade u Tel Avivu, broj mrtvih raste
LOŠE VIJESTI ZA DODIKA: EUFOR postrojio Kostreševića i Karana kod Laktaša uoči izricanja drugostepene presude…
O ČEMU PRIČA DRAGAN ČOVIĆ: „Ako se to ne desi – što je realna mogućnost, kao i da će se pozitivno desiti – ja sam uvijek…”
MILIČEVIĆ NEMA DILEMU: Svi se trebaju bojati rezervnog sastava policije u RS-u
Nakon izborne pobjede Mamdanija: Na internetu porastao broj napada na muslimane
PERO PREVIŠIĆ: “Dragan Čović je protiv kompromisa Hrvata. Na zadnjoj sjednici HNS-a sve je postalo jasno…”
Powered by YARPP.
