Tužilaštvo BiH ne pokazuje interes za sistematsko nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH, niti je ikada ozbiljno reagovalo protiv odgovornih za takva kršenja. Po svemu sudeći, neće reagovati ni naredne godine, čime se pravna država dodatno pretvara u puku formalnost

 

 

 

Režim u bosanskohercegovačkom entitetu RS i naredne godine organizira proslavu 9. januara, neustavnog dana RS. Najavio je to predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, poručujući da će se, ‘bez obzira na pokušaje osporavanja, taj datum obilježiti kao dan nastanka RS,’ uz niz svečanosti i manifestacija.

 

 

Na taj način svi koji budu učestvovali u obilježavanju neustavnog dana RS još jednom će svjesno prekršiti odluke Ustavnog suda BiH, koji je u više navrata jasno i nedvosmisleno potvrdio da obilježavanje 9. januara kao dana RS nije u skladu s Ustavom BiH, niti s Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, niti s relevantnim protokolima Evropske konvencijeo ljudskim pravima.

 

 

Historijske činjenice

 

 

Općepoznato je da je 9. januar 1992. godine označio početak ubijanja, progona i sistematskog etničkog čišćenja tog dijela BiH od nesrpskog stanovništva, naročito Bošnjaka, što je trajalo sve do 1995. godine i koji je svoj krvavi vrhunac dosegao genocidom u Srebrenici.

 

 

Te historijske činjenice, kao ni sudske presude i međunarodno pravo, ne predstavljaju prepreku ni Dodiku ni onima koji po njegovom nalogu i političkoj volji ponovo pripremaju obilježavanje još jednog 9. januara.

 

 

Tužilaštvo BiH ne pokazuje interes za sistematsko nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH, niti je ikada ozbiljno reagovalo protiv odgovornih za takva kršenja. Po svemu sudeći, neće reagovati ni naredne godine, čime se pravna država dodatno pretvara u puku formalnost.

 

 

Za sada nije poznato ko konkretno od pojedinaca i institucija u RS stoji iza organizacije predstojeće proslave 9. januara. Prethodnih godina u te svrhe su formirani posebni organizacioni odbori, raspisivani javni oglasi i dodjeljivani poslovi vrijedni i više od pola miliona konvertibilnih maraka za organizaciju obilježavanja tog neustavnog datuma.

 

 

Ne zna se da li je izostanak javnih informacija posljedica činjenice da je Ministarstvo finansija (OFAC) SAD u januaru ove godine uvelo sankcije protiv osam osoba iz entiteta RS upravo zbog njihove uloge u organizaciji obilježavanja neustavnog 9. januara.

 

 

Zbog organizovanja proslave Dana RS po uputstvima Milorada Dodika sankcije su tada uvedene bivšem ministru unutrašnjih poslova RS Siniši Karanu, tadašnjem šefu Kabineta predsjednika RS Danijelu Dragičeviću, šefu Protokola RS Goranu Rakoviću, generalnom sekretaru RS Daliboru Paniću, direktorici RTRS-a Dijani Milanković, predsjedniku Ustavnog suda RS Džerardu Selmanu,predsjedniku Akademije nauka i umjetnosti RS Rajku Kuzmanoviću, te šefu Kabineta predsjednika NSRS Goranu Filipoviću.

 

 

OFAC je tada jasno naveo da je organizacija obilježavanja 9. januara u suprotnosti s odlukama Ustavnog suda BiH, direktno prozivajući i Vladu RS i Milorada Dodika, za kojeg je rečeno da je lično nadgledao i usmjeravao napore da se organizuje i obilježava neustavni dan RS. Početkom ove godine OFAC se pozivao i na izjavu visokog predstavnika u BiH, koji je obilježavanje 9. januara ocijenio kao jasan i direktan propust da se provedu konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH.

 

 

Drugim riječima, Sjedinjene Američke Države su u januaru ove godine snažno i nedvosmisleno stale iza odluka Ustavnog suda BiH o neustavnom danu RS.

 

 

Danas, međutim,, u istom tom entitetu se, uz Dodikove javne najave, priprema nova proslava istog tog neustavnog datuma. Sankcije su nekada bile odgovor, a danas dominira tišina.

 

 

Otvoreni napad na ustavni poredak

 

 

Ostaje nejasno da li je Dodik u međuvremenu dobio neku vrstu prešutne saglasnosti da može slaviti neustavni dan RS, iako je u to teško povjerovati, ili se jednostavno ponovo inati i testira granice, iako je, s obzirom na njegovo očigledno ulizivanje i snishodljivost prema američkoj administraciji i takav scenario teško prihvatiti bez ozbiljnih pitanja.

 

 

Naime, Dodik je ove godine izvršio otvoreni napad na ustavni poredak BiH, nakon čega su uslijedili tajni dogovori i pregovori njegovih emisara sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ti pregovori rezultirali su imenovanjem Ane Trišić-Bibić za vršiteljicu dužnosti predsjednice RS i povlačenjem, 19. oktobra, svih secesionističkih i neustavnih zakona koje je Narodna skupština RS, po Dodikovoj naredbi, usvojila tokom 2023. i 2024. godine.

 

 

Među povučenim zakonima bio je i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, za koji je Dodik 2023. godine donio ukaz o proglašenju, što je u konačnici dovelo do optužnice protiv njega i presude pred Sudom BiH. Nedugo potom, tačnije 29. oktobra, Dodiku i njegovim sljedbenicima i saradnicima, uključujući i one koji su bili sankcionirani direktno zbog organizacije proslave neustavnog 9. januara, Sjedinjene Američke Države su ukinule sankcije.

 

 

Danas Dodik i režim u RS, organizirajući obilježavanje neustavnog dana RS, ponovo direktno krše odluke Ustavnog suda BiH.

 

 

To je još jedna, uz brojne druge, potvrda da Dodik u praksi nije ispoštovao suštinu onoga što su njegovi predstavnici navodno dogovorili sa Sjedinjenim Američkim Državama.

 

 

Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH formalno jeste povučen, ali se njegova suština i dalje krši, jer se konkretna odluka da je 9. januar neustavan i da se ne može obilježavati kao dan RS ponovo, svjesno i demonstrativno, ignoriše.

 

 

Da li je neustavni dan RS prešutno amnestiran

 

 

Ako su nekada sankcije bile uvedene zbog obilježavanja 9. januara, a danas se isto to obilježavanje najavljuje bez reakcije, postavlja se ključno političko pitanje. Da li je neustavni dan RS prešutno amnestiran, dok je zauzvrat u NSRS povučeno nekoliko zakona koje je Ustavni sud BiH ionako bio stavio van snage ili je to za neke od tih zakona učinio visoki predstavnik.

 

 

U tom smislu, više nije riječ samo o jednom datumu, već o potpunom obesmišljavanju ustavnog poretka BiH. Ako se otvoreno kršenje odluka Ustavnog suda BiH može tolerisati, prešutno nagraditi ili ignorisati zarad političkih dogovora, onda problem više nije samo Milorad Dodik, već sistem i oni međunarodni partneri BiH koji su, ako jesu, pristali da zakon važi selektivno.

 

 

Zato se u ovom slučaju kršenje odluke Ustavnog suda BiH više ogleda u tišini nadležnih da osiguraju provedbu te odluke, nego u glasnoj najavi proslave neustavnog 9. januara.

 

(Raport)

Od sankcija SAD zbog neustavnog dana RS, do najave nove proslave: Je li Dodik dobio saglasnost da ‘u miru’ slavi 9. januar