Moskva je iznijela ozbiljne optužbe, ali službene odluke evropskih institucija pokazuju znatno drugačiju sliku.
Ruska Vanjska obavještajna služba tvrdi da evropski zvaničnici u zatvorenim razgovorima odbacuju mogućnost članstva Ukrajine u Evropskoj uniji, iako javno podržavaju evropski put Kijeva. Za ove optužbe nisu ponuđeni provjerljivi dokazi, dok službene odluke institucija EU pokazuju da je pristupni proces nastavljen, prenosi Tportal.
Vanjska obavještajna služba Ruske Federacije, poznata kao SVR, saopćila je da evropski lideri navodno ne vjeruju da će Ukrajina postati članica Evropske unije.
Prema tvrdnjama ruske službe, zvaničnici u Briselu ukrajinskom rukovodstvu i javnosti šalju drugačije poruke od onih koje iznose u internim razgovorima.
Navode je prenijela ruska državna novinska agencija TASS, ali SVR nije objavio dokumente, imena sagovornika, transkripte niti druge materijale kojima bi potkrijepio optužbe.
Moskva optužuje Brisel
SVR tvrdi da Evropska unija održava očekivanja Ukrajinaca o budućem članstvu da bi ukrajinsko stanovništvo ostalo spremno podržavati nastavak rata protiv Rusije.
Ruska služba navodi i da evropske institucije razmatraju uključivanje Ukrajine u zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU bez davanja punog prava glasa.
Ova tvrdnja djelimično se oslanja na činjenicu da države kandidati tokom pristupnog procesa postepeno usklađuju svoju vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku s politikama Evropske unije.
To, međutim, predstavlja redovan dio pristupnih pregovora, a ne dokaz postojanja tajnog plana kojim bi Ukrajina trajno bila zadržana izvan EU.
Evropska unija i Ukrajina su 14. jula 2026. godine otvorile pregovore o klasteru vanjskih odnosa. Taj klaster obuhvata trgovinsku politiku te zajedničku vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku Evropske unije.
SVR je optužio ukrajinske zvaničnike da znaju da članstvo nije realno, ali da to navodno prešućuju zbog zavisnosti zemlje od evropske finansijske i vojne pomoći.
Ruska služba tvrdi i da Brisel i Kijev koriste teritoriju Ukrajine za testiranje novog naoružanja i vojnih koncepata s ciljem nanošenja “strateškog poraza” Rusiji.
Ni za ove optužbe nisu predstavljeni provjerljivi dokazi, zbog čega ih nije moguće tretirati kao utvrđene činjenice.
Pregovori zvanično napreduju
Službena politika Evropske unije ostaje da Ukrajina ima evropsku perspektivu i da može postati članica nakon ispunjavanja političkih, pravnih, ekonomskih i institucionalnih kriterija.
Ukrajina je dobila status države kandidatkinje u junu 2022. godine, dok su pristupni pregovori formalno otvoreni u junu 2024. godine.
Prvi pregovarački klaster, koji obuhvata vladavinu prava, osnovna prava, funkcionisanje demokratskih institucija, javnu upravu i ekonomske kriterije, otvoren je 15. juna 2026. godine.
Mjesec kasnije otvoren je i klaster vanjskih odnosa. Evropska komisija navodi da su do sada otvorena dva od ukupno šest pregovaračkih klastera.
Otvaranje pregovora ne predstavlja garanciju članstva niti unaprijed određuje datum ulaska. Napredak zavisi od reformi, usklađivanja s pravnom stečevinom EU i saglasnosti svih država članica.
Pregovaračka poglavlja ne mogu biti konačno zatvorena dok svaka članica Evropske unije ne bude zadovoljna napretkom države kandidatkinje. Nakon završetka pregovora, sporazum o pristupanju također moraju odobriti i ratifikovati sve članice.
Zbog toga je moguće da proces traje godinama i da se usporava zbog političkih sporova ili nedovoljno provedenih reformi. To, ipak, nije dokaz tvrdnje SVR-a da su evropski lideri već tajno odlučili da Ukrajina nikada neće biti primljena.
Tvrdnje ruske obavještajne službe ostaju nepotvrđene, dok službeni potezi Evropske unije trenutno pokazuju nastavak pristupnih pregovora s Ukrajinom.










