POLICIJSKE AGENCIJE DOKAZALE DA SU PRODUŽENE RUKE POLITIKE: SNSD i HDZ znaju šta rade, a kuda plovi Trojkin brod?

Prošla godina, osim političkih, donijela je i ozbiljne sigurnosne izazove

Sigurnosna kriza, politički pritisci i urušavanje povjerenja u institucije obilježili su proteklu godinu u Bosni i Hercegovini. Događaji započeti krajem februara u entitetu RS prelili su se na rad državnih policijskih agencija i otvorili ozbiljna pitanja o vladavini prava, lojalnosti institucijama i odgovornosti pravosuđa. Posebnu pažnju izazvala je uloga rukovodstva SIPA-e, postupanje Tužilaštva BiH i politička šutnja stranaka vlasti.

Prošla godina, osim političkih, donijela je i ozbiljne sigurnosne izazove. Sve je kulminiralo nakon što je Narodna skupština RS usvojila neustavne zakone kojima se, između ostalog, zabranjuje rad Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji tog entiteta. Uslijedio je otvoreni poziv tadašnjeg političkog vrha RS-a da Srbi napuste SIPA-u i pređu u Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a.

Prema zvaničnim podacima, taj poziv prihvatilo je šest osoba, no posebno zabrinjava činjenica da se pozivu odazvao i direktor SIPA-e Darko Ćulum, koji je 7. marta, po istom nalogu, ispraznio zgradu SIPA-e u Banjoj Luci, kako je objavila novinska agencija Patria.

Već tada je bilo jasno da se Ćulum svrstao uz napad na ustavni poredak BiH koji su provodile vlasti entiteta RS zajedno s Narodnom skupštinom. Njegov odlazak iz SIPA-e, tajni susreti s pojedincima koji su mu ostali lojalni tokom rušenja državne institucije, te povratak na funkciju sredinom jula, predstavljaju, prema ocjenama izvora, jedan od najozbiljnijih institucionalnih udaraca državi BiH.

Uprkos podnesenoj krivičnoj prijavi protiv Ćuluma, Tužilaštvo BiH nikada nije odgovorilo ni podnosiocima prijave ni medijima o njegovom statusu, niti je poznato da li je ikada ispitan.

Institucije pred politikom

Dodatni udarac povjerenju u pravosuđe uslijedio je početkom jula, kada je Milorad Dodik ušao u Sud BiH uz pratnju Obavještajno-sigurnosne agencije, a nekoliko dana kasnije isto su učinili i Nenad Stevandić i Radovan Višković. Time je postalo jasno da Tužilaštvo BiH neće štititi ustavni poredak, već političke strukture zahvaljujući kojima, kako se tvrdi, i sjede u toj instituciji, uz poruku da su tu jer su “Srbi, a ne neki ajnštajni”.

U vrijeme dok je za njima bila raspisana centralna potjernica Suda BiH, Dodik i Stevandić su nesmetano prelazili državnu granicu. Na graničnim prijelazima, kako se navodi, nije bilo nikakvog zadržavanja, već im je čak salutirano. Jedini pokušaj uručenja naloga za hapšenje Dodiku krajem aprila umalo je imao tragičan ishod, kada su se inspektorima SIPA-e suprotstavili pripadnici MUP-a RS-a, prijeteći oružjem. Inspektori su se povukli, a protiv njih je potom podnesen izvještaj o navodnom krivičnom djelu.

Na taj način, oni koji su pokušali provesti zakon i oni koji su napadali državu svedeni su na istu ravan, što je dodatno potvrdila odluka Tužilaštva BiH da donese naredbe o neprovođenju istrage i protiv jednih i protiv drugih.

Povlačenje Tužilaštva pred politikom, ali i stranim faktorom, ilustruje i činjenica da su s web-stranica Suda i Tužilaštva BiH u martu uklonjena imena i biografije sudija i tužilaca, koja do danas nisu vraćena.

Kadrovi, korupcija i izgubljeno povjerenje

SIPA-u i Graničnu policiju BiH danas vode kadrovi bliski SNSD-u i HDZ-u BiH. Od Ćulumovog povratka na čelo SIPA-e prošlo je gotovo šest mjeseci, a stranke Trojke, koje bi, kako se ističe, trebale štititi interese države, ostale su potpuno nijeme. Istrage koje je najavljivao direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković o nezakonitim prelascima granica bjegunaca nikada nisu dobile epilog.

Umjesto razrješenja problema, Trojka je početkom novembra podržala imenovanje Dragana Andrića za zamjenika direktora SIPA-e, odustajući od ranijih ultimatuma da neće glasati dok se ne smijeni Ćulum i ne imenuje novi ministar sigurnosti. Tokom cijele 2025. godine funkciju ministra sigurnosti obavljao je Ivica Bošnjak iz HDZ-a BiH.

Istovremeno, nacionalna struktura u policijskim agencijama postaje sve nepovoljnija za Bošnjake, posebno u posljednje dvije godine. Broj rukovodećih pozicija manji je od zakonom predviđenog, na činovanja se čeka godinama, a odluke se, kako se tvrdi, donose u uskim političko-interesnim krugovima. Iako se Trojka predstavljala kao alternativa ranijim praksama, zadržan je isti model političke kontrole nad policijskim agencijama.

Korupcija dodatno narušava ionako poljuljano povjerenje. Tokom 2025. godine podignuto je više optužnica protiv policijskih službenika SIPA-e i Granične policije BiH zbog primanja dara. S druge strane, još uvijek nije podignuta optužnica u predmetu “Kings”, koji je obuhvatio i bivšeg direktora Granične policije BiH Zorana Galića. Galić je 8. jula 2024. pobjegao u Hrvatsku, a prema riječima glavnog tužioca Milanka Kajganića, znao je za akciju. Hrvatska je odbila njegovo izručenje, a sumnje da je iz SIPA-e dojavljeno o akciji nikada nisu do kraja rasvijetljene.

Uprkos svemu, krajem godine Trojka je inicirala izmjene Zakona o policijskim službenicima BiH s ciljem produženja radnog vijeka do 65 godina. Nakon oštrih reakcija sindikata i stručne javnosti, granica je spuštena na 60 godina, ali je prijedlog i dalje u proceduri. Sindikati su jasni: “Parcijalnim izmjenama zakona NE, sveobuhvatnoj analizi i reformama DA”.

Na kraju, sve glasnije se postavlja i pitanje popunjavanja državnih policijskih agencija prema rezultatima Popisa iz 2013. godine, jer je evidentno da se Popis iz 1991. više ne može primjenjivati u sadašnjim okolnostima.

(Patrija)