Zastrašujuće prognoze diplomata

 

 

 

Glavni gradovi članica Evropske unije u strogoj tajnosti pripremaju se za odgovor na veliki hibridni napad koji bi za posljedicu imao ljudske žrtve. Diplomate i zvaničnici EU taj scenario smatraju sve izglednijim, prenosi Dnevnik.hr.

 

 

Međutim, ti napori već razotkrivaju duboke podjele unutar Unije oko toga koliku bi ulogu Brisel uopšte trebao imati u sigurnosnim pitanjima te da li se njegove aktivnosti preklapaju sa nadležnostima NATO saveza.

 

 

Razgovori o najcrnjem scenariju vođeni su proteklih sedmica među ambasadorima svih 27 država članica u takozvanom restriktivnom formatu – na sastancima bez prisustva asistenata i uz zabranu unošenja mobilnih telefona, piše Politico.

 

 

Rizik od napada sa masovnim žrtvama

 

 

Rasprave su se znatno intenzivirale nakon što je u augustu na aerodromu u Leipzigu otkriven dron napunjen eksplozivom.

 

 

Iako Evropska unija već godinama razvija alate za odgovor na kibernetičke napade, miješanje u izbore i sabotaže, posljednji su se razgovori usmjerili isključivo na rizik od napada sa masovnim žrtvama. Diplomate i ministri raspravljaju o:

 

 

Slanju timova za brzi odgovor.

 

Oslobađanju finansijskih sredstava za pomoć pogođenoj državi.

 

Načinu komunikacije lidera evropskih institucija.

 

 

“Moramo biti spremni na nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident sa višestrukim žrtvama nije isključen”, izjavio je visoki diplomata EU.

 

 

Drugi zvaničnik upozorio je kako je zbog obima ruskih operacija samo pitanje vremena kada će neko poginuti te dodao da je puka sreća što žrtava još nema. Evropski komesar za pravosuđe Michael McGrath potvrdio je kako se radi na jačanju kapaciteta za rano prepoznavanje prijetnji i zajednički odgovor.

 

 

Zaredali su se opasni incidenti

 

 

Evropski kontinent suočava se sa gotovo svakodnevnim izvještajima o hibridnim aktivnostima koje se nalaze tik ispod praga direktnog ratnog sukoba. Među zabilježenim incidentima nalaze se:

 

 

Sumnjivi požar na poljskoj zemaljskoj stanici za komunikaciju preko Starlinka.

 

Planovi za postavljanje zapaljivih naprava u saobraćajnim centrima širom Unije i Ujedinjenog Kraljevstva.

 

Učestala kršenja zračnog prostora.

 

Potapanje broda u Crnom moru od strane dronova, nakon čega se traga za nekoliko bugarskih mornara.

 

 

“Kada Rusija koristi sve smrtonosnije alate kako bi testirala našu spremnost, u određenom trenutku, namjerno ili slučajno, doći će do žrtava”, upozorila je Teija Tiilikainen, direktorica Evropskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji.

 

 

Ako u takvom napadu poginu građani članica Unije ili NATO-a, pritisak za vojnim i političkim odgovorom bit će izuzetno snažan na obje organizacije.

 

 

Strah od curenja podataka

 

 

Pojedini glavni gradovi ipak kritikuju Brisel zbog preuzimanja sigurnosnih ovlaštenja tvrdeći da se time nepotrebno duplicira temeljna uloga NATO saveza. Stručnjaci upozoravaju da bi preklapanje nadležnosti moglo usporiti reakciju u trenucima kada je vrijeme ključno.

 

 

Dodatnu prepreku predstavlja nepovjerenje u sigurnost komunikacijskih kanala unutar Evropske unije i strah od curenja povjerljivih obavještajnih podataka:

 

 

Zabrinutost je posebno narasla nakon izvještaja da je bivši mađarski ministar vanjskih poslova prenosio sadržaj razgovora evropskih lidera ruskoj strani.

 

 

 

Zbog toga pojedine istočne članice odbijaju dijeliti osjetljive podatke u formatima Evropske unije te ih prepuštaju isključivo NATO-u.

 

 

“Putinu nije važno…”

 

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila je uvođenje posebnog protokola za vanredne sigurnosne situacije te osnivanje Evropskog vijeća za sigurnost, što bi trebalo biti predstavljeno u sklopu nove Evropske sigurnosne strategije početkom novembra.

 

 

Ipak, više nacionalnih diplomata usprotivilo se stvaranju novih protokola ističući da već postoji operativni mehanizam integrisanog političkog odgovora na krizu (IPCR) koji je uspješno korišten tokom pandemije i ranijih kriza.

 

 

Bivša portparolka NATO-a Oana Lungescu naglasila je da bi u slučaju napada podjela rada trebala biti jasna:

 

 

NATO bi se trebao baviti obavještajnim podacima i vojnim odvraćanjem.

 

Evropska unija bi se trebala baviti civilnim odgovorom i saniranjem posljedica.

 

Lungescu je podsjetila i na to da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije važno u kojem se tačno formatu donose odluke na Zapadu.

 

(Dnevnik.hr)

“PUKA JE SREĆA ŠTO JOŠ NEMA ŽRTAVA”: EU se u strogoj tajnosti priprema za najgori scenario