Kome ne odgovaraju izmjene Zakona o javnim nabavkama i izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine? Usvojeno u Zastupničkom domu, a protiv bili samo zastupnici SNSD-a. Ovakvom ishodu prethodile su prozivke između Kliničkih centara i Agencije za javne nabavke.
Onaj ko krade, krivično odgovara i može završiti u zatvoru: u najkraćem, to su izmjene Zakona o javnim nabavkama. Takvih je mnogo, bar prema statistikama, jer Bosna i Hercegovina izgubi oko milijardu maraka kroz malverzacije u javnim nabavkama.
Zloupotreba pregovaračkog postupka, cijepanje javne nabavke, štimanje tendera: mnogo načina za zloupotrebu zakona. Pa je kroz izmjene Zakona o javnim nabavkama paralelno izmijenjen i Krivični zakon. Ono što su bili novčani prekršaji postaju krivična djela, prenosi Federalna.ba.
“Prevara u postupku javne nabavke, nezakonito pogodovanje u postupku javne nabavke i kršenje zakona od strane Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi. Udruživanje firmi koje učestvuju na tenderima radi činjenja kriminala”, naveo je Saša Magazinović, predsjednik Kluba SDP-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.
“Smatramo da je ovo apsolutno populistički i skretanje pažnje s problema u Federaciji. Rigorozne mjere koje su predložene, novčane i zatvorske kazne će nas dovesti u poziciju da niko neće provoditi javne nabavke”, ocijenila je Sanja Vulić, predsjednica Kluba SNSD-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.
“Imamo model ponašanja korupcija, u kojem je sve dozvoljeno. Kradete i platite kaznu od 100 maraka, dogovarate se s ponuđačima i smatrate da je to sasvim normalno”, naglasio je Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.
Kazne su sada gotovo udvostručene: od maksimalnih 15.000 bit će 30.000 kazne za instituciju, dok će kazna za odgovorno lice ići i do 20.000 maraka, kao i mogućnost potpune zabrane obavljanja dužnosti. Kome smetaju takve kazne – da li onima koji ih i čine? Kako god, mnogi, iako nisu prozvani, osjetili su se prozvanim ili pozvanim da reaguju. Na sjednici protiv zakona bili su zastupnici SNSD-a, dan ranije njihov stranački kolega i direktor UKC-a u Banjaluci Vlado Đajić sazvao je direktore drugih bolnica da pokušaju zaustaviti ovakve izmjene.
“Uvođenjem ovakvih represivnih sankcija, bit će gotovo nemoguće bilo koga privoljeti da učestvuje u postupcima javnih nabavki, što bi moglo imati nesagledive posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema. Posebno je važno da se izbjegne donošenje propisa koji su posljedica politički motivisanih obračuna sa neistomišljenicima, jer to ne doprinosi vladavini prava već stvara atmosferu pravne nesigurnosti i potencijalnog političkog pritiska na pojedince koji učestvuju u postupcima javnih nabavki”, navedeno je u zajedničkom saopštenju koje je potpisalo 18 direktora kliničkih centara i bolnica.
Na njihove navode odgovorili su iz Agencije za javne nabavke: izmjene Zakona nisu prijetnja zdravstvu, već onima koji kradu na tenderima. Terapija ne smije biti privilegija već pravo, te da posljedice nepravilnosti i neodgovornosti u zdravstvu ne znače samo brojke, već izgubljene živote – naveli su iz Agencije.
“Ključni uzroci problema kod nabavki u zdravstvenom sektoru nisu u Zakonu o javnim nabavkama, već u brojnim drugim slabostima, od kojih se izdvajaju sljedeći: nedostatak funkcionalnih registara bolesti; neažurne liste lijekova; slabo planiranje potreba; kasno pokretanje postupaka javnih nabavki; nizak nivo operativne odgovornosti zdravstvenih ustanova te nedovoljna organizovanost institucija koje provode nabavke”, istakli su iz Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine.
Interesantno da su se protiv izmjena zakona prvi pobunili iz sektora zdravstva. Klinički centri vidno imaju problema da se izbore s javnim nabavkama, ali i korupcijom unutar svojih redova i upravo zato ne uspijevaju da sprovedu postupke do kraja. Pa tako nabavke aparata traju mjesecima nekad i godinama.
“Neće utjecati značajnije na rad kliničkih centara i u tom smislu jendini krivci zašto se ne nabavljaju medicinska sredstva i lijekovi jesu sami ugovorni organi, odnosno, klinički centri koji ne uspijevaju da nabave tenderske dokumentacije na način da će moći bez žalbi, bez obaranja tendera da se provede sve do kraja”, objašnjava Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove TIBiH.
Ove izmjene odnose se samo na javne nabavke gdje je okončan proces, dok se za nepravilnosti koje se dešavaju u toku same nabavke još nisu predviđene nikakve kazne. Također, nije se proširio krug prekršaja. U svakom slučaju, veliki korak u borbi protiv korupcije i pranja novca.