Benjamin Netanyahu desetljećima se pripremao za ovaj sukob s Iranom.

 

 

 

Postoji nova i koordinisana inicijativa izraelskih vojnih i političkih lidera da predstave postignuća rata s Iranom kao događaje koji su već promijenili Bliski istok, čak i bez promjene režima u Teheranu na koju se premijer Izraela fokusirao, piše BBC.

 

 

Benjamin Netanyahu desetljećima se pripremao za ovaj sukob s Iranom – njegova duga politička karijera zasnovana je na obećanju da će braniti Izrael od iranskog neprijatelja.

 

 

Iskoristivši priliku da vodi direktni rat protiv režima, uz podršku najmoćnije vojske na svijetu, njegova retorika oko rata bila je ekstravagantna, opisujući ga kao “sudbonosnu kampanju za naše postojanje”.

 

 

Šef izraelske vojske nazvao je ovu operaciju “akcijom za osiguranje našeg postojanja i naše budućnosti na zemlji naših predaka za generacije koje dolaze”.

 

 

Jedan od Netanyahuovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost opisao je rat kao “zlatnu priliku da se promijeri smjer cijelog Bliskog istoka”.

 

 

“Rat Okupljanja” ili nešto drugo…

 

 

Ovo je kulminacija onoga što je (Netanyahu) pokušao preimenovati u Rat Otkupljenja, koji je, prema njegovom mišljenju, započeo 7. oktobra 2023. godine. I ovo je – ako ne posljednji, onda veliki rat protiv Irana – rekao je Neri Zilber, novinar iz Tel Aviva i savjetnik izraelskog think tanka Israel Policy Forum.

 

 

Benjamin Netanyahu i dalje prodaje ideju o velikoj pobjedi – dodao je, ukazujući da Izrael o mogućnosti promjene režima govori i dugo nakon što je administracija Donalda Trumpa prestala s tim.

 

 

Promjena režima lišila bi mnoge Izraelove regionalne neprijatelje – poput Hezbolaha u Libanu ili Hamasa u Gazi – iranskih sredstava, obuke i oružja, potencijalno mijenjajući sigurnosnu situaciju u Izraelu.

 

 

Ali nakon što je izvršen atentat na iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija u vazdušnom napadu, te nakon višestrukih poziva iranskom narodu da iskoristi trenutak i pobuni se, Netanyahu je sada dao znak da rat možda završi dok režim ostaje na vlasti.

 

Ovo nije isti Izrael

 

 

Na svojoj prvoj konferenciji za štampu od početka rata, rekao je Izraelcima da je bombarderska kampanja već promijenila ravnotežu moći na Bliskom istoku u korist Izraela.

 

 

Već sada možemo s sigurnošću reći – ovo više nije isti Iran, ovo više nije isti Bliski istok, i ovo nije isti Izrael – istakao je.

 

 

Neki u Izraelu to će protumačiti kao znak da se od zemlje traži da privede kraj ratu, dok rastuće cijene nafte vrše pritisak na američku administraciju da zatraži kraj sukoba.

 

 

Historijska pobjeda ili nešto drugo

 

 

Snažna podrška Izraela ovom ratu dijelom se temeljila na ideji da će okončati ponovljene kampanje protiv Irana i njegovih saveznika širom regiona.

 

 

Nakon posljednjeg rata protiv Irana u junu 2025., izraelski premijer proglasio je “hstorijsku pobjedu” koja će “trajati generacijama”, tvrdeći da je uklonila “dvije egzistencijalne prijetnje”– nuklearno oružje, koje Iran poriče da razvija, i balističke rakete.

 

 

Izrael se u rat vratio samo osam mjeseci kasnije, jer je Iran brzo obnavljao svoj raketni program i planirao ga premjestiti – zajedno s nuklearnim programom – duboko pod zemlju. Netanyahu se sada suočava s pitanjem: bez promjene režima u Teheranu, koliko brzo će doći sljedeći sukob?

 

 

Vojni zvaničnici kažu da je šteta nanesena iranskim programima oružja ovog puta daleko veća nego ranije – ciljane su proizvodne lokacije, rukovodstvo, skladišta raketa i lansirne rampe.

 

 

Neki od efekata su trajni, a neki polutrajni – rekao je potpukovnik Nadav Shoshani, glasnogovornik Izraelskih odbrambenih snaga, opisujući vojni cilj kao uklanjanje prijetnji “na duži vremenski period”.

 

 

Promjena režima ili nešto drugo

 

 

General-major Yaakov Amidror, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost i stariji istraživač Jerusalem Instituta za Strategiju i Sigurnost, kaže da čak i bez iranskog naroda na ulicama, Izrael može ostvariti ključne ciljeve oslabljujući režim dovoljno da ne predstavlja prijetnju.

 

 

Da možemo postići promjenu režima, to bi promijenilo Bliski istok. Ali znamo svoja ograničenja – nismo supersila i moramo biti skromni u svojim odlukama – naglasio je.

 

 

Odgovarajući na izvještaje o unutrašnjim tenzijama u Iranu, Yedioth Ahronoth, jedan od vodećih izraelskih dnevnih listova, navodi da neimenovani vojni zvaničnici bilježe rane znakove napetosti unutar Revolucionarne garde i izolirane slučajeve dezertiranja.

 

 

Netanyahu je sugerisao da, nakon što je stvorio uvjete za promjenu režima, Izrael sada može povući svoje snage i čekati da unutrašnji pritisci u Iranu odrade svoje.

 

 

Međutim, postoji politički rizik za Netanyahua ako pusti da režim ostane netaknut.

 

 

Analitičar Neri Zilber upozorava da je opasnost u tome što bi Netanyahuove grandiozne izjave o “totalnoj pobjedi” nad iranskom mrežom saveznika mogle biti prazne i bombastične.

 

 

Hamas još uvijek kontroliše približno polovinu Gaze. Hezbolah sada pruža mnogo veći otpor nego što su mnogi ovdje očekivali nakon primirja 2024. godine, i nakon rata protiv Irana u junu prošle godine, Izrael i SAD su ponovno u još većem sukobu s Iranom -rekao je.

 

 

Tu leži opasnost za Netanyahua – da mu obećanja iz prošlosti dođu glave, i da čak ni trenutna kampanja, vođena uz najmoćniju vojsku na svijetu, zapravo ne donese rezultate koje je obećao izraelskoj javnosti – kazao je.

 

 

Neriješeni konflikti Izraela sa Hamasom i Hezbolahom na vlastitim granicama podsjećaju na ograničenja vojne moći, čak i nakon dramatične promjene izraelske odbrambene strategije nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023.

 

 

Preventivni ratovi

 

 

Želimo biti u poziciji da nijedna prijetnja ne može rasti na našim granicama – rekao je Amidror.

 

 

Preventivni ratovi trebaju biti alat koji koristimo kad identificiramo prijetnju koja postaje sve jača.

 

 

Ipak, historija pokazuje da je započeti rat mnogo lakše nego ga završiti.

 

 

Izrael trenutno vodi drugi front protiv Hezbolaha u Libanu, nakon što je iranski saveznik reagovao na ubistvo Khameneija i pridružio se iranskim napadima na Izrael.

 

 

Nakon decenija sukoba s Hezbolahom i žestoke kampanje 2024. koja je oslabjela tu grupu, mnogi u Izraelu vide trenutnu situaciju kao priliku da jednom za svagda uklone prijetnju sa sjeverne granice.

 

 

Izraelske snage probijaju se u južni Liban, u onome što naziva odbrambenom operacijom, ali šef generalštaba, general-pukovnik Eyal Zamir, izjavio je da je cilj razoružati Hezbolah i da je sada najvažnija “upornost i strpljenje”.

 

 

Ovo će zahtijevati značajno vrijeme – rekao je, opisujući trenutni sukob kao “rat naše generacije: kritičan rat, odlučujući rat koji će odrediti našu budućnost i sigurnost za mnogo godina”.

 

 

Kopnena invazija

 

 

Visoki vojni zvaničnici dodaju da se među razmatranim planovima nalazi i kopnena invazija preko velikog dijela libanske teritorije.

 

 

Ključno pitanje je hoće li Izrael nastaviti rat na ovom frontu, čak i ako Washington zatraži kraj kampanje u Iranu, i da li vojna prednost – bilo u Gazi ili Libanu – može donijeti mir bez pouzdanih političkih partnera i dogovora.

 

 

Usprkos općoj ratnoj iscrpljenosti nakon više od dvije godine konstantnih sukoba, javno mnijenje u Izraelu i dalje snažno podržava ovaj regionalni rat.

 

 

Benjamin Netanyahu se očekuje da iskoristi trenutnu situaciju kako bi ojačao svoj politički ugled nakon sigurnosnih propusta koji su doveli do napada 7. oktobra i da ubrza izbore predviđene za kraj godine.

 

 

Takozvani Rat Otkupljenja, koji je Netanyahu pokrenuo nakon tih napada, već je promijenio Bliski istok i doveo Izrael u direktan sukob s neprijateljem u Teheranu.

 

 

Netanyahu je izgradio karijeru na odbrani od iranske prijetnje. Sada se suočava s novim političkim poglavljem nakon ovog sukoba, bez obzira na to da li ta prijetnja i dalje postoji.

 

(BBC)

Rat ili iluzija: Netanyahu tvrdi da je promijenio Bliski istok – ali po koju cijenu?