(…) u aprilu 2012. godine.
Bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je u prošlosti bio poznat po pragmatičnom pristupu međunarodnoj politici.
Sada, međutim, odlučuje upaliti alarme za uzbunu i traži od europskih zemalja da prijetnju iz Rusije shvate vrlo ozbiljno.
SLABI EUROPSKI ČELNICI
Smatra da slijedi politička katastrofa s potencijalno kobnim posljedicama, ali i da se stanje sigurnosne politike u Europi, uz sve veći pritisak Rusije, ne shvata dovoljno ozbiljno.
“Prije samo nekoliko mjeseci bio sam optimističan. Ali sada postoji razlog za zabrinutost da se europske zemlje približavaju same sebi, jer vanjska politička krila dobijaju sve veću podršku. To bi moglo imati katastrofalne posljedice”, izjavio je za danske novine: “Mnogi europski čelnici vrlo su slabi i pod velikim pritiskom kod kuće. Istodobno, tu ovlast nismo prenijeli na institucije EU koje im omogućuju da umjesto njih uskoče.”
Tokom svoje karijere, Rasmussen se nekoliko puta susreo s Vladimirom Putinom – i kao danski premijer i kasnije kao šef NATO-a. Iskustvo ovih sastanaka čini osnovu za njegovu procjenu namjera Rusije.
Trenutnu situaciju opisuje kao ozbiljno upozorenje svim Europljanima, te poziva zemlje kontinenta da budu ujedinjene i suoče se s prijetnjom s većom političkom snagom, piše najčitaniji norveški portal VG.

Bivši generalni sekretar NATO-a iznio je u novembru 2023. prijedlog da se Ukrajina treba pridružiti NATO savezu, ali bez teritorije koju je okupirala Rusija, za što tvrdi da postoji i historijski presedan. Kako je prenio Guardian, Anders Fogh Rasmussen je rekao da se pitanje članstva Ukrajine u NATO-u ne može ponovo odlagati.
“Došlo je vrijeme da se poduzme sljedeći korak i uputi poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u. Potrebna nam je nova europska sigurnosna arhitektura u kojoj je Ukrajina u srcu NATO-a”, rekao je tada.
SCHOLZ JE PRESPOR
Treba podsjetiti da je Anders Fogh Rasmussen, bio pod istragom zbog njegove uloge u bankrotu latvijske PNB banke, objavio je onomad list “Borsen”.
Prema latvijskim vlastima, Rasmussen, koji je bio zamjenik predsjednika nezavisne upravljačke grupe PNB, i drugi bivši menadžeri su pod istragom zbog njihovog prethodnog upravljanja bankom, prenio je portal Politico prije tri godine.
U martu prošle godine, pak, kritiikovao je njemačkog kancelara Olafa Scholza jer previše oklijeva u pogledu rata u Ukrajini, ocijenivši da ne ostavlja dojam vođe. U intervjuu objavljenom u švicarskom listu “Neue Zürcher Zeitung”, Rasmussen je u vezi rata u Ukrajini rekao: “Trebamo šefove država koji djeluju odlučno.” Rekao je i da se u ratna vremena ne može voditi državu slušajući javno mnijenje. „Treba nam puno odlučnija njemačka vlada. Kancelar Scholz je daleko prespor, daleko previše oklijeva. I ne ostavlja dojam lidera”, rekao je on tada, a prenijela je Hina.
A sad malo i u prošlost. U aprilu 2012. izjavio je da aktiviranje Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO-u (MAP) zavisi od primjene dogovora o vojnoj imovini.

Izjava je uslijedila poslije sastanka sa tadašnjim predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem u Bruxellesu.
“Vremenski rok za primjenu Akcijskog plana ovisi o Bosni i Hercegovini”, govorio je tada Rasmussen: “Zadovoljni smo što je postignut politički dogovor i donesen zakon o vojnoj imovini, no važno je da ono što je dogovoreno na političkoj razini, bude i primjenjeno. Kada se to ispuni, članice Saveza su spremne aktivirati Akcijski plan za članstvo. Ponavljam, sve ovisi o Bosni. Mi smo plan odobrili i kada se dogovor realizira u cjelosti, plan će biti aktiviran.
Prije deset dana, pak, na sastanku Odbora za partnerstvo i kooperativnu sigurnost (PCSC) u sjedištu NATO-a u Bruxellesu usvojen je “Prvi individualno prilagođeni partnerski program” (ITPP – Individual Tailored Partnership Programme) između Bosne i Hercegovine i NATO-a, čime je ostvaren historijski iskorak u okviru provedbe Akcijskog plana za članstvo.
(SB)









