SLUČAJ PREMIJERA NIKŠIĆA I JEDNO NES(P)RETNO SAOPĆENJE: Zašto Vlada FBiH reklamira privatnu bolnicu i kakvu poruku to šalje građanima?

Kada političar za liječenje bira privatnu bolnicu, a zatim Vlada o tome objavi saopćenje u kojem naprave (besplatnu?) reklamu toj bolnici, šalje se vrlo loša, pa i opasna poruka javnosti

 

 

 

Piše: MAJA RADEVIĆ

 

 

Iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potvrdili su 1. augusta da je premijer Nermin Nikšić “uspješno podvrgnut planiranom medicinskom zahvatu” u jednoj privatnoj sarajevskoj bolnici. “Budući da je riječ o minimalno invazivnoj dijagnostičkoj proceduri, intravaskularna ehokardiografija, oporavak se odvija brzo i u potpunosti u skladu s očekivanjima ljekarskog tima”, saopćili su iz federalne Vlade.

 

PRIVATNI ARANŽMAN KAO NAJPOŽELJNIJA OPCIJA

 

 

Slučaj je htio da je istog tog dana dr. Alen Pilav, SDP-ov kandidat, nakon višemjesečne trakavice oko konkursa potvrđen za novog generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Činjenica da je federalni premijer za svoje liječenje odabrao privatnu bolnicu umjesto javne zdravstvene ustanove za čijeg je rukovodioca netom imenovan “njegov” kadar izazvala je, očekivano, kritike u dijelu javnosti. Međutim, prema nezvaničnim informacijama Slobodne Bosne, u pitanju je bio nešto složeniji zahvat koji se ne radi na KCUS-u, niti u Općoj bolnici, pa bi se stoga ovakva Nikšićeva odluka i mogla opravdati. No, za to što Vlada Federacije putem svog Ureda za odnose s javnošću objavljuje saopćenje u kojem eksplicitno promoviše privatnu zdravstvenu ustanovu, teško se može naći bilo kakvo opravdanje.

 

 

Javni zdravstveni sistem u Sarajevu, kao i u mnogim drugim bh. gradovima, već godinama se kontinuirano urušava zbog nebrige vlasti i nepostojanja dugoročne razvojne strategije ulaganja u zdravstvo. Građani, nerijetko prepušteni sami sebi, ako to mogu priuštiti sve češće biraju privatne ustanove za preglede, liječenje i operacije jer im je, prosto rečeno, tako jednostavnije nego da mjesecima čekaju na termin u nekoj od javnih ustanova.

 

 

Privatne klinike su postale najpoželjnija opcija za one koji mogu platiti, dok se javne bolnice sve više pretvaraju u centre za one koji nemaju izbora. Time se ruši osnovni postulat zdravstvenog sistema: da svi građani imaju jednak pristup zdravstvenoj usluzi, bez obzira na imovinski status. Umjesto jednakosti, dobili smo zdravstvenu segregaciju.

 

 

Privatne zdravstvene ustanove u Sarajevu, koje posljednjih desetak godina niču kao gljive poslije kiše, otvaraju se često bez jasnih kriterija o minimalnim standardima, kadrovskoj strukturi ili odgovornosti prema pacijentima. Postojeće regulative su šuplje, inspekcijski nadzori površni, a posljedice ozbiljne.

 

 

U brojnim slučajevima se čak koriste javni resursi (dijagnostika, laboratorije) za potrebe privatnika, čime se javni zdravstveni sistem dodatno iscrpljuje i zloupotrebljava. Poseban problem su zdravstveni stručnjaci, ljekari, kao najvažniji resurs zdravstva. Dok kantonalna i entitetska vlada govore o povećanjima plata i “ulaganjima u sistem”, brojni vrhunski stručnjaci napuštaju kliničke centre i domove zdravlja i prelaze u privatni sektor gdje su radni uslovi bolji, plaće veće, a odgovornost manja. Sve to ostavlja bez kvalitetne zdravstvene skrbi građane koji nemaju drugog izbora nego da se liječe u javnim ustanovama.

 

 

GDJE JE NESTALO POVJERENJE U JAVNO ZDRAVSTVO

 

 

Kada političar za liječenje bira privatnu bolnicu, a zatim Vlada o tome objavi saopćenje u kojem naprave (besplatnu?) reklamu toj bolnici, šalje se vrlo loša, pa i opasna poruka javnosti: javni zdravstveni sistem je neefikasan otprilike koliko i vaša vlast, dragi građani, a privatni aranžman je mnogo privlačniji i sigurniji od javnog.

 

 

Time se jasno potkopava povjerenje u javno zdravstvo, koje bi ista ta Vlada trebala podržavati i unapređivati. Isticanje takve vrste elitizma u primjeni zdravstvene zaštite, koji smo vidjeli na primjeru PR saopćenja u vezi sa liječenjem Nermina Nikšića, ne samo da govori o ne baš prevelikoj mudrosti onih koji u Vladi kreiraju objave za javnost, već je i suštinski beskrupulozno i licemjerno prema svima onima manje privilegiranim od federalnog premijera.

 

 

Umjesto što promoviraju privatne bolnice, pitanje kojima bi se nadležni u Vladi Federacije trebali što prije sistemski pozabaviti je da li ogromna ekspanzija privatnog zdravstvenog sektora kojoj svjedočimo posljednjih godina direktno urušava javno zdravstvo? Odgovor je: da, i to na više načina. I da se razumijemo, za to nisu krivi privatnici koji imaju pravo da rade kao i svi drugi. No, trend u kojem se Sarajevo prepušta privatnoj inicijativi u zdravstvu, bez ikakvog strateškog balansa, vodi ka sistemu sličnom onom u Americi: gdje će novac određivati šansu za ozdravljenje, a država postati nijemi posmatrač. Ako se hitno ne ojača javni sektor, ne zaustavi odliv kadra i ne uvede red u privatnu praksu, dobit ćemo društvo u kojem liječenje više neće biti temeljno ljudsko pravo, već isključivo stvar ponude i potražnje.

 

 

Književnica Nura Bazdulj-Hubijar nedavno je na svom Facebook profilu podijelila zanimljivu anegdotu koja je izazvala brojne komentare i reakcije građana: u Kliničkom centru u Sarajevu je liječen dječak zbog neke bolesti kičme. Ustanovljeno je da je potrebna komplikovana operacija ali da kod nas nema niko toliko stručan ko tu operaciju može obaviti. Konačno je odlučeno da se dječak uputi u Tursku, a troškove liječenja će snositi Federalni zavod zdravstvenog osiguranja.

 

 

Nakon što je operacija uspješno izvedena, objavljeno je da se dječak vratio iz Turske, a istim avionom se vratio i prof. dr. Ismet Gavrakapetanović, koji ga je operisao!

 

(SB)

SLUČAJ PREMIJERA NIKŠIĆA I JEDNO NES(P)RETNO SAOPĆENJE: Zašto Vlada FBiH reklamira privatnu bolnicu i kakvu poruku to šalje građanima?

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-