Francuski lider već mjesecima teži priznanju Palestine kao dio nastojanja da se ideja o rješenju s dvije države održi na životu.

 

 

 

Francuska će postati prva zemlja G7, odnosno grupe sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta, koja će priznati Palestinu kao nezavisnu državu.

 

 

Emmanuel Macron najavio je veliku promjenu politike u pismu predsjedniku Palestinske uprave, Mahmoudu Abbasu, a očekuje se da će francuski čelnik dati službenu izjavu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u septembru.

 

 

Rekao je da se nada da će plan donijeti mir u regiju, ali je izazvao ljutite kritike Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.

 

 

Također nema garancije da će druge zemlje u G7 – sedam najvećih razvijenih svjetskih ekonomija – slijediti taj primjer, prenosi Sky News.

 

 

Evo što trebate znati o značaju priznavanja palestinske države, vremenu donošenja odluke i hoće li druge zemlje vjerojatno slijediti Francusku:

 

 

Što znači priznavanje palestinske države?

 

 

Odluka o priznavanju Palestine kao države uglavnom je simbolična, ali dolazi usred rastućeg međunarodnog pritiska da se okonča ono što je UN opisao kao “humanitarnu krizu” u Gazi.

 

 

Od 193 države članice UN, 144 već priznaju Palestinu kao državu.

 

 

To uključuje Rusiju, Kinu i Indiju, kao i više od desetak u Evropi, uključujući Španiju, Irsku i Norvešku. Međutim, do četvrtka, nijedna zemlja G7 nije se obavezala na to.

 

 

Zašto je Francuska sada donijela odluku?

 

 

Macron već mjesecima teži priznavanju palestinske države kao dio nastojanja da se ideja o rješenju s dvije države održi na životu, uprkos pritisku drugih zemalja da to ne učine.

 

 

Njegova objava uslijedila je nekoliko dana prije nego što su Francuska i Saudijska Arabija zajednički organizirale konferenciju u UN, gdje će 40 ministara vanjskih poslova raspravljati o rješenju s dvije države.

 

 

Francuska i UN sada imaju okvir za saradnju s drugim zemljama koje razmatraju priznavanje palestinske države ili imaju sumnje u to.

 

 

Šta je rješenje s dvije države?

 

 

Dvodržavno rješenje podrazumijevalo bi uspostavu nezavisne palestinske države uz postojeću državu Izrael – dajući oba naroda vlastitu teritoriju.

 

 

Palestinci traže nezavisnu državu na okupiranoj Zapadnoj obali, anektiranom istočnom Jerusalemu i Gazi, teritorijima koje Izrael okupira od Šestodnevnog rata 1967. godine.

 

 

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i većina izraelske političke scene dugo su se protivili palestinskoj državnosti i tvrde da bi to nagradilo militante nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine na izraleska naselja.

 

 

Jedna od najvećih prepreka dvodržavnom rješenju bila bi odluka o tome kakve bi bile granice potencijalne palestinske države.

 

 

Mnogi vjeruju da bi one trebale biti iste one koje su postojale prije 1967. godine, ali od tada je unutar Zapadne obale uspostavljen sve veći broj izraelskih naselja, s oko 600.000 Izraelaca koji sada žive tamo i u okupiranom istočnom Jerusalemu.

 

 

Kako su Izrael i Palestina odgovorili na potez Francuske?

 

 

Izraelski premijer Netanyahu oštro je osudio odluku, rekavši da bi priznavanje palestinske države sada bilo “lansirna rampa za uništenje Izraela – a ne za život u miru uz njega”.

 

 

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da Amerika također “snažno odbacuje” Macronov plan, nazivajući ga “šamarom žrtvama 7. oktobra”.

 

 

U međuvremenu, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas u Jerusalemu je izrazio “zahvalnost i priznanje” francuskom vođi.

 

 

Šta je rekla Velika Britanija?

 

 

Britanski premijer Keir Starmer već se odupro pozivima unutar Laburističke stranke da prizna palestinsku državu, jer vjeruje da bi se to trebalo dogoditi nakon što se dogovori primirje, kao dio mirovnog procesa u Gazi.

 

 

Više od 221 zastupnika Ujedinjenog Kraljevstva sada je potpisalo međustranačko pismo u kojem se od Starmera traži da slijedi francuski primjer.

 

 

U četvrtak navečer insistirao je na tome da je “jasno da je državnost neotuđivo pravo palestinskog naroda”, dodajući da bi prekid vatre postavio regiju na pravi put prema priznavanju palestinske države i rješenju s dvije države.

 

 

Šta je s drugim zemljama?

 

 

Kao odgovor na odluku Francuske, njemačka vlada rekla je da Berlin i dalje podržava rješenje s dvije države, ali za sada neće priznati palestinsku državu, umjesto toga naglašavajući potrebu za prekidom vatre u Gazi, oslobađanjem talaca i hitnom humanitarnom pomoći.

 

 

Kanada je također vršila pritisak na Izrael da traži mir, a premijer Mark Carney ponovio je podršku rješenju o dvije države, ali do sada nije priznao Palestinu.

 

 

Australski premijer Anthony Albanese opisao je situaciju u Gazi kao “humanitarnu katastrofu” i rekao da je njegova zemlja “posvećena budućnosti u kojoj i izraelski i palestinski narod mogu živjeti u miru i sigurnosti unutar sigurnih i međunarodno priznatih granica”.

 

 

Italijanski ministar vanjskih poslova rekao je da priznavanje palestinske države mora također priznati Izrael kao državu.

 

 

“Palestinska država koja ne priznaje Izrael znači da problem neće biti riješen”, rekao je Antonio Tajani na sastanku svoje konzervativne stranke Forza Italia u Rimu.

 

 

Španija, koja već priznaje palestinsku državnost, pozdravila je Macronovu najavu.

 

 

Premijer Pedro Sanchez napisao je na mreži X:

 

 

“Zajedno moramo zaštititi ono što Netanyahu pokušava uništiti. Rješenje dvije države jedino je rješenje.”

 

 

Saudijsko ministarstvo vanjskih poslova također je reklo da “pohvaljuje ovu historijsku odluku” i pozvalo druge zemlje da poduzmu “slične pozitivne korake”.

 

(Raport)

Šta znači priznanje palestinske države – i hoće li druge zemlje slijediti potez Francuske?