Dok brojni sukobi i dalje oblikuju globalni poredak, 15. lipnja 2025. obilježen je novim poglavljem rata i diplomacije. Na Bliskom istoku napetosti između Izraela i Irana dosegnule su prijelomnu točku, dok se u Ukrajini ruske snage sve dublje infiltriraju u teritorij, prijeteći potpunim slomom ukrajinske obrane na nekoliko kritičnih pravaca.
Današnje stanje na glavnim ratištima pokazuje sve veću složenost rata u eri dronova, hiperzvučnih projektila i informacijske borbe.
Na Bliskom istoku sukob između Izraela i Irana ulazi u svoju drugu fazu, koja više nije ograničena samo na vojne ciljeve. Cilj izraelske vojne strategije, sudeći prema aktualnim izjavama izraelskih dužnosnika, uključuje ne samo neutralizaciju iranskih vojnih kapaciteta, već i destabilizaciju režima u Teheranu.
U posljednja 24 sata izraelske zračne snage intenzivirale su napade na južni i zapadni Iran, usmjerene uglavnom prema naftnoj i plinskoj infrastrukturi. Gađanjem skladišta plina i rafinerija, Izrael, čini se, igra na kartu energetske manipulacije s ciljem jačanja vlastite pozicije u nadolazećim pregovorima.
Zanimljivo je da istovremeno dolaze izjave s iranske strane koje bi mogle ukazivati na spremnost za deeskalaciju sukoba. Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je kako bi Teheran bio spreman odustati od daljnjih napada ako Izrael prestane bombardirati iransko tlo.
Ponudio je i mogućnost postizanja sporazuma o nenabavljanju nuklearnog oružja, što bi moglo otvoriti vrata širem mirovnom procesu. Paralelno, iz američke administracije dolazi dvostruka poruka: Donald Trump poziva na mir, no istovremeno prijeti Iranu odmazdom ako napadne američke baze. Ovo balansiranje između diplomacije i sile jasno pokazuje koliko je situacija krhka.
Na terenu se, međutim, krvoproliće nastavlja. Iran i dalje uzvraća raketnim i projektilskim napadima na izraelski teritorij. Snimke iz regije pokazuju razmjere štete i povremeni nedostatak izraelske protuzračne obrane.
U međuvremenu, izvješća iz Irana sugeriraju da su se određene skupine unutar zemlje počele otvoreno suprotstavljati režimu, navodno čak nudeći informacije izraelskim snagama. Sve to dodatno potvrđuje kako sukob prelazi iz klasičnog rata u hibridni, u kojem se sve više oslanja na unutarnju destabilizaciju i psihološke operacije.
U isto vrijeme, rat u Ukrajini doseže novu razinu intenziteta. Ruske snage izvode snažne udare na ključnu energetsku infrastrukturu.
Posebno se ističe napad na rafineriju Kinchuk, čije je uništenje ozbiljno poremetilo ukrajinsku opskrbu gorivom. Ovaj napad nije izoliran – riječ je o koordiniranom pokušaju oslabljivanja ukrajinske logistike uoči nadolazeće jesensko-zimske kampanje. Rusija, očito, ne želi ostaviti prostor Ukrajini za konsolidaciju prije zahlađenja, pa se pripreme za novu eskalaciju već odvijaju.
Ratna crta u regiji Sumi dodatno se urušava. Ruske snage ušle su u drugo obrambeno područje i razdvajaju ukrajinske pozicije na odvojene džepove otpora, dovodeći Ukrajince u stanje djelomičnog okruženja. Situacija je posebno napeta u selima poput Malakarčakovke i Junakivke, gdje se borbe vode kuća po kuća, a ruske snage bilježe značajan napredak.
Nešto južnije, u pravcu Kupjanska i Severodonjecka, ruski vojnici ulaze dublje u neprijateljske linije, učvršćujući ključne logističke točke radi nastavka ofenzive prema većim gradovima poput Slovjanska. U regiji Konstantinivke sve ukazuje na skorašnje formiranje novog “kotla” u kojem bi ukrajinske snage mogle biti potpuno okružene, što bi predstavljalo jednu od najtežih situacija za ukrajinsku vojsku dosad.
Dalje na jugu, u pravcu Zaporižje i Dnipra, situacija se također pogoršava. Ruski udari sve češće pogađaju skladišta goriva i streljiva. Gađanjem strateških gradova poput Gulajpolja i Orehaova stvara se pritisak ne samo na ukrajinsku obranu, već i na šire opskrbne linije. Time Rusi pokušavaju slomiti duh otpora iznutra, onemogućavajući osnovna sredstva za nastavak borbe.
Sve u svemu, svijet ulazi u novu, nepredvidivu fazu globalnih sukoba. I dok diplomacija povremeno proviruje iz sjene topova, čini se da vojni ciljevi i dalje imaju prednost pred mirovnim dogovorima.
Pitanje nije samo koliko dugo ovakva situacija može potrajati, nego i koliko nas približava nečemu još većem – sveobuhvatnijem sukobu koji bi mogao uključiti daleko više aktera nego što ih trenutačno vidimo na bojnom polju.
(Logicno)
Related posts:
Sve ‘zvoni’ na Achtung, Achtung: Ko je Dodikova savjetnica Aurora Weiss koja se ranije zvala Zorica Živković Farina?
SALKIĆ ODGOVORIO DODIKU: “Bošnjacima ne treba nikakvo ‘drugo poluvrijeme’, nama treba pravna država i poštivanje Ustava i sudova!”
PROFESORICA SVETLANA CENIĆ: “Sjedimo i čekamo – da padne plafon, da se nešto samo od sebe riješi, da Dodik sam ode…”
Šta se dešavalo u Lukavici: Kako je propao prvi pokušaj SIPA-e da uhapsi bjegunca Dodika
NEKADAŠNJI GRADONAČELNIK MOSTARA UPOZORIO ČOVIĆA I KORDIĆA: “Ovo nije teritorija Hrvatske ni HDZ-a. Sve oko HNK je islamofobično”
Pojačava se pritisak na HDZ. Čampara: Ne vidim poentu ove koalicije ako ne bude dogovora do juna
LJUBODRAG STOJADINOVIĆ ZA “SB”: “Vučić koji je od države napravio NUŽNIK koji smrdi do neba, a koga štite penzionisani zločinci iz Crvenih beretki, preko Dodika pokušava da destabilizuje BiH zbog…”
MAZALICA ŠIRI PANIKU: “Svi oni koji to učine stali su uz Bećirovića i Komšića…”
DODIK PONOVO OPTUŽUJE “MUSLIMANE IZ SARAJEVA”: Bjegunac od pravosuđa, ali ne i od retorike mržnje
ZLATAN BEGIĆ UPOZORAVA NA UZP 2: „Cilj HDZ-a nije izborni zakon, već konačno rušenje Bosne i Hercegovine”
Powered by YARPP.
