SVI SUSRETI TRUMPA I PUTINA: Šokantni potez Trumpa na večeri u Hamburgu, bijes iz Kremlja nakon Vijetnama i totalni zaokret u Helsinkiju

Razgovarali su dva sata i otad su postali bliski prijatelji, koliko su puta telefonom razgovarali, osobito u razdoblju između dva Trumpova mandata, nije poznato, novinar Bob Woodward navodi najmanje sedam puta.

Predsjednik se nakon sastanka s moćnikom Kremlja skljokao u stolicu i priznao: “Najgora stvar u mom životu. Rastrgao me je.” Tako je James “Scotty” Reston, novinar The New York Timesa, prenio riječi predsjednika Johna F. Kennedyja nakon prvog sastanka sa sovjetskim vođom Nikitom Hruščovom u Beču 1961. godine. Godinu dana kasnije izbila je Kubanska raketna kriza.

Bill Clinton bio je prvi američki predsjednik koji se susreo s Putinom, ali njegov je mandat bio pri kraju. Kad su se susreli 2011. godine, Clinton kaže da je bio iznenađen jer mu je tada još ruski premijer (nakon prva dva predsjednička mandata morao je predsjednički položaj prepustiti Dmitriju Medvedevu zbog ustavnih ograničenja, ali kasnije je mijenjao Ustav da bi uklonio takve prepreke) rekao da se ne slaže s Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. godine kojim je Rusija (i SAD) garantovala teritorijalni integritet Ukrajine. “Rekao je … Ne slažem se s time. I ne podržavam to. I nisam vezan time.” I od tog sam dana znao da je samo pitanje vremena” [kad će napasti Ukrajinu], rekao je Clinton.

Od Hamburga do Osake

Trump se dosad, koliko je javno poznato, s Putinom susreo šest puta. Prvi je susret bio u Hamburgu, u julu 2017. godine, tokom summita G-20. Bilateralni razgovor je trajao oko dva sata, ali američko je izaslanstvo ostalo šokirano tokom večere. Trump je u jednom trenutku ustao i otišao do Putina, bez ikoga od savjetnika, bez prevoditelja, sjeo i s njime razgovarao sat vremena. O čemu su razgovarali znaju samo njih dvojica i ruski prevoditelj. Trump nije poveo ni svog prevoditelja.

Piotr Smolar, dopisnik Le Mondea iz Washingtona, podsjetio je u tekstu objavljenom u petak na informacije da je sovjetska tajna služba unovačila Trumpa, za što nema dosad potvrđenih podataka, dok je vjerovatnija informacija iz drugih izvora da je služba zaključila kako mladi, ambiciozni i ne pretjerano promućurni bogatun može biti dobar izvor. Postoji i niz priča o navodnim Trumpovim poslovima u Rusiji, ali kako Smolar kaže, nema dokaza.

Slijedi susret na azijskom summitu (APEC) u Vijetnamu u novembru iste godine gdje je došlo do ozbiljnih tenzija. Putin je na summit došao samo da se sastane s Trumpom koji je u posljednji čas otkazao sastanak. Kremlj je odgovornost prebacio na protokol rekavši da će “zbog toga biti kažnjeni”. Poruka nije išla ruskom nego američkom protokolu jer su u Kremlju procijenili da su ljudi oko Trumpa htjeli izbjeći novi Hamburg.

Ali, njih dvojica će uvijek imati Helsinki, 16. jula 2018. godine. S tog su sastanka izašli kao najbolji prijatelji. Trump je tada, kad je riječ o temi koja je od izbora potresala američku unutarnju politiku – uplitanje ruskih tajnih službi na njegovoj strani, a protiv demokratske predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton na izborima 2016. godine – u potpunosti podržao Putina rekavši kako mu vjeruje da se Moskva nije uplitala. “Imam veliko povjerenje u svoje obavještajne ljude, ali reći ću vam da je predsjednik Putin bio izuzetno snažan i moćan u svom današnjem poricanju. Upravo je rekao da to nije Rusija. Reći ću ovo: Ne vidim nijedan razlog zašto bi to bila”, rekao je tada Trump.

Putin je helsinški summit nazvao “početkom povratka” u pogledu zapadnih napora da izoliraju Rusiju. Također je jasno dao do znanja da je želio da Trump pobijedi 2016. godine.

Razgovarali su dva sata i otad su postali bliski prijatelji, koliko su puta telefonom razgovarali, osobito u razdoblju između dva Trumpova mandata, nije poznato, novinar Bob Woodward navodi najmanje sedam puta.

Sastanak u Helsinkiju precizno opisuje recepcija u SAD-u, gdje su Trumpa oštro napali čak i neki iz njegova tabora dok je Moskva pozdravila i ton i ishod razgovora. Putin je rekao da su dvojica lidera “započela put prema pozitivnim promjenama”. Putin je Trumpu tokom sastanaka, piše Bloomberg, tajno ponudio prijedlog za održavanje referenduma u dijelovima istočne Ukrajine koje drže ruski separatisti. Trump je kasnije javno odbacio tu ideju.

Nogometna lopta s mundijala

BBC podsjeća na trenutak kad je Putin, tokom konferencije za novinare, dao Trumpu nogometnu loptu sa Svjetskog prvenstva na kojem je Hrvatska bila druga. “Takve geste s Putinove strane uvijek su bile pažljivo proračunate”, tumači Sir Tony Brenton, bivši britanski ambasador u Rusiji. Sir Tony prisjetio se Putina kako je pokazivao “rusku staromodnu uljudnost” tokom sastanaka na kojima je bio prisutan sredinom 2000-ih, iako je “ispod toga uvijek postojala određena doza rezerviranosti, a nikada nije bio baš spontan lik”. Dodao je: “Nogometne lopte i osmijesi, šale i te stvari… nije on prirodno tip koji govori ‘dobro, prijatelju‘, ali radi na tome kada misli da je to važno za odnos.”

Trump i Putin su u studenom 2018. bili u Parizu kad je obilježen završetak Prvog svjetskog rata, ali bez duljeg druženja, istog mjeseca i u Argentini na summitu G20 gdje je Trump otkazao susret jer su Rusi uzaptili ukrajinske mornare kod Krima i konačno u Osaki, u junu iduće godine, opet G20 gdje je Trump potvrdio jako dobre odnose.

Sedmi susret je pred nama.

(SB)