Sada Višković ne prijeti ni hapšenjem, ni protjerivanjem državnog tužitelja, nego predlaže da državni tužitelj dođe i sasluša ga u prostorijama MUP-a RS

 

 

 

Radovan Višković, premijer entiteta RS, bjegunac od bh. pravosuđa i osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH u intervjuu za “Glas Srpske” između ostalog je “poželio” da ga tužitelj Tužilaštva BiH sasluša u prostorijama MUP-a RS.

 

 

Istovremeno je Višković kazao da se predmet protiv njega prebaci na pravosuđe u entitetu RS i da će se on “odmah odazvati” njihovom pozivu.

 

 

Zna Višković da Krivični zakonik RS ne tretira krivično djelo napada na ustavni poredak BiH za što se sumnjiče on, te Milorad Dodik i Nenad Stevandić, kao i da entitetsko pravosuđe nema nadležnost za krivična djela koja im se stavljaju na teret.

 

 

Ali, Višković je očigledno s ovim izjavama želio javno ispostaviti maksimalne zahtjeve prema Tužilaštvu BiH, ali i istovremeno pokazati “dobru volju” da ga državni tužitelj ipak sasluša ali u Banjoj Luci.

 

 

Bjegunci sve teže podnose teret statusa osumnjičenika

 

 

Nakon ove Viškovićeve izjave jasno je da je na djelu pokušaj realizacije “Koopmanovog plana” o čemu je Raport već pisao, a koji se odnosi na ponudu dijela zvaničnika Evropske unije rukovodstvu RS da se “izvuku” iz situacije u koju su se donošenjem i proglašavanjem neustavnih zakona u NSRS sami doveli.

 

 

Podsjećamo, izvori iz EU ranije su za Raport otkrili da je preko Gerta Jan Koopmana, generalnog direktora Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju nekoliko birokrata iz Brisela u martu osmislilo ponudu za Milorada Dodika koja nije bila usaglašena s organima Evropske unije, niti je imala širu podršku, ali je trebala biti ‘progurana’ kao najbolje rješenje ‘za sve strane’, a u stvari je bila ustupak Dodiku, Viškoviću i Stevandiću.

 

 

Ta ponuda je, kako je Raport već pisao, uključivala “otvaranje razgovora o mogućnostima povlačenja antiustavnih zakona u NSRS i obustava promjene Ustava RS”, ali i da se razmotri šta bi Dodik tražio zauzvrat.

 

 

Također ponuda je sadržavala i plan da Tužilaštvo BiH sasluša Dodika, VIškovića i Stevandića u Banjoj Luci, a što sada traži Višković.

 

 

Doduše, sve je to predlagano prije nego što je protiv osumnjičenih raspisana centralna potjernica.

 

 

Ali, evidentno je da je još 21. marta Stevandić u javnost izašao s izjavom da je NSRS „spremna povući sporne zakone, ali da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt povuče izmjene Krivičnog zakona BiH na osnovu kojih je prvostepeno presuđen Dodik“.

 

 

Dio o mogućnosti povlačenja spornih zakona donesenih u NSRS, korespondira s ponudom iz sve je izvjesnije, uistinu postojećeg Koopmanovog plana, o čemu je Raport već pisao.

 

 

A, sada Višković spominje poziv “tužitelju Tužilaštva BiH u MUP RS” da ga sasluša, što se također poklapa s ranijim navodima naših izvora iz EU da je i to bio dio Koopmanove ponude.

 

 

Sada Višković ne prijeti ni hapšenjem, ni protjerivanjem državnog tužitelja, nego predlaže da državni tužitelj dođe i sasluša ga u prostorijama MUP-a RS.

 

 

Viškoviću sada ne smeta dolazak državnog tužitelja u Banju Luku
Višković za to ne vidi ni smetnju u neustavnom zakonu o zabrani rada Tužilaštva BiH na teritoriji entiteta RS, a koji je Ustavni sud BiH poništio, ali to znači ili da i Višković smatra taj zakon nevažećim što je sasvim ispravno ili je prešutno priznao da bi on taj za njega i vladajući režim u RS “važeći zakon” možda prekršio ako bi ga državni tužitelj, bez privođenja, saslušao u Banjoj Luci.

 

 

Nakon što se na Stevandićevu ponudu, najvjerovatnije jer je uz nju išao zahtjev o pritisku na visokog predstavnika Christiana Schmidta niko “nije upecao” i zbog takvog megalomanskog zahtjeva, sada je pitanje hoće li se nešto promijeniti u odnosu Tužilaštva BiH prema osumnjičenicima?

 

 

Ono što posebno zabrinjava jeste to da su nam izvori ranije pojasnili da je Koopmanova ponuda, uz ispunjenje uvjeta da se sporni zakoni povuku, da Tužilaštvo BiH osumnjičene sasluša u Banjoj Luci, navodno sadržavala i opciju da se u tom slučaju donese tužilačka odluka „da nema elemenata za optužnicu“, o čemu smo također pisali.

 

 

Ono što pokazuje i ovaj najnoviji prijedlog, jeste to da Dodika, Viškovića i Stevandića sve više opterećuje situacija u kojoj je njihov svakodnevni život komplikovan statusom bjegunaca koje potražuje pravosuđe BiH i što im otežava i političke i privatne aktivnosti.

 

 

Zato su se “razvili u strijelce” na više frontova i svaki od pojedinaca iz ovog „trija“ zadužuje i provodi dio zadataka koji bi ih trebao dovesti u pregovaračku poziciju s institucijama BiH.

 

 

Viškovića je očigledno “zapalo” da odašilje poruke Tužilaštvu BiH.

 

 

Pritisak na Tužilaštvo BiH?

 

 

Da li briselski zvaničnici koji su ranije savjetovali ove opcije Dodiku i ostalima osumnjičenima, sada to njima „upisuju“ kao kooperativnost ili su napadači na ustavni poredak BiH kod onih koji su ih pokušali spašavati , zakasnili s iznošenjem ovih želja još se pouzdano ne zna.

 

 

To će se najbolje iščitati iz odnosa Tužilaštva BiH prema osumnjičenima u narednim danima, kada se od javnosti neće moći sakriti razmatra li se opcija saslušanja osumnjičenika u Banjoj Luci.

 

 

Naši izvori iz EU tvrde da ne isključuju pokušaj pritiska određenih struja na Tužilaštvo BiH, a jasno je da bi popuštanje u ovom slučaju, bio opasan presedan na štetu države.

 

 

Jer, za osumnjičenima su već na snazi centralne potjernice i Tužilaštvo BiH ne bi smjelo ovaj „trojac“ tretirati s bilo kakvim povlasticama, u smislu da se povinuje njihovim željama gdje će ih saslušati, niti ih može amnestirati od odgovornosti što su se oglušili na ranije pozive za saslušanja.

 

 

S druge strane, Raport je prije osam dana Tužilaštvu BiH uputio upit o tome kada će saslušati Dodika, Viškovića i Stevandića, te smo pitali da li je toj pravosudnoj instituciji poznato da se osumnjičeni nalaze u Banjoj Luci i da se uprkos centralnoj potjernici raspisanoj za njima nesmetano kreću i unutar entiteta RS i van granica BiH.

 

 

Pitali smo i ima li Tužilaštvo BiH smetnji u svom radu u tom entitetu.

 

 

No, iz Državnog tužilaštva štura reakcija na naša brojna pitanja na koje odgovore očekuje i javnost.

 

 

“Tužiteljstvo BiH nije u mogućnosti javnosti i medijima, davati informacije o eventualnim postupanjima i aktivnostima u predmetima u fazi prethodnog kaznenog postupka (faza prijave ili istrage)”, odgovor je iz Tužilaštva BiH, a koji u stvari ne sadrži odgovor ni na jedno naše pitanje.

 

(Raport)

Svjedočimo li realizaciji ‘Koopmanove ponude’: Viškovićevi ‘signali’ Tužilaštvu BiH podudaraju se s ranijim planom dijela zvaničnika EU