Upozorenje stručnjaka: NATO možda neće preživjeti, BiH u najtežoj poziciji do sada

Poljski premijer Donald Tusk nedavno je iznio oštru i zabrinjavajuću ocjenu o budućnosti zapadne alijanse, poručivši da se NATO “raspada”, a njegova reakcija uslijedila je nedugo nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile povlačenje vojnika iz Njemačke

Hoće li se NATO raspasti? Ovo pitanje se sve češće postavlja u akademskim krugovima, koji već sad promišljaju kako bi mogao izgledati novi svjetski poredak.

Poljski premijer Donald Tusk nedavno je iznio oštru i zabrinjavajuću ocjenu o budućnosti zapadne alijanse, poručivši da se NATO “raspada”, a njegova reakcija uslijedila je nedugo nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile povlačenje vojnika iz Njemačke.

Ovaj potez Pentagona dolazi usred eskalacije verbalnog sukoba između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njemačkog kancelara Friedricha Merza. Tenzije su kulminirale nakon što je Merz kritikovao američki rat protiv Irana, izjavivši da su iranski pregovarači ponizili Trumpa na svjetskoj sceni te da Washingtonu nedostaje jasna ratna strategija. Kao očigledan vid odmazde, američko Ministarstvo odbrane je preko noći najavilo da će u narednih “šest do 12 mjeseci” povući 5.000 od ukupno 40.000 američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj. Trump je uzvratio porukom da nije ni čudo što Njemačkoj ide tako loše pod Merzovim vodstvom, dok je izdavao naredbu za izradu planova o smanjenju trupa.

Katastrofalan trend

Reagujući na ove događaje, Tusk je na društvenoj mreži X (bivši Twitter) uputio snažno upozorenje saveznicima:

“Najveća prijetnja transatlantskoj zajednici nisu njeni vanjski neprijatelji, već postepeni raspad našeg Saveza. Svi moramo učiniti sve što je potrebno da preokrenemo ovaj katastrofalan trend”.

S druge strane, glasnogovornik NATO-a potvrdio je da Alijansa radi sa SAD-om kako bi “razumjela detalje” plana o povlačenju američkih vojnika, ali je istakao i jednu pozitivnu stranu ove odluke:

Ovo prilagođavanje naglašava potrebu da Evropa nastavi više ulagati u odbranu i preuzme veći dio odgovornosti za našu zajedničku sigurnost – naveo je on.

Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović za Oslobodjenje.ba kaže da je NATO nakon skoro 80 godina postojanja doveden u nezavidnu situaciju.

U tu situaciju je doveden prvenstveno ponašanjem predsjednika Trumpa, koji ima neka druga očekivanja, odnosno nastoji profilirati NATO u skladu sa svojim potrebama, vjerovatno transakcijskim, kako je i navikao. Vidimo da u tom pravcu ide i ponašanje, odnosno neizdvajanje Sjedinjenih Američkih Država, ali i drastično povećavanje onoga što traži od NATO partnera, odnosno od Evrope. Tako da možemo reći da s te strane podriva ono što se ostvarilo u Evropi – smatra Hadžović.

Naglašava da se u Evropi već radi na ubrzanom naoružavanju, na podizanju stepena gotovosti i sposobnosti da se odbrani i sačuva NATO.

Savez će se nastojati održati i dočekati novog predsjednika SAD-a u ovakvoj formi. Vjerovatno će biti turbulencija, kako u svjetskoj ekonomiji, tako i kroz sva ova dešavanja koja u dobroj mjeri uzrokuje Trump svojim pristupom geopolitici – kaže Hadžović.

Na pitanje postoji li mogućnost da NATO izbaci jednu članicu, Hadžović odgovara da smo svi vidjeli poziv na izbacivanje Španije i da mora postojati konsenzus o tome.

Sama članica može zatražiti da izađe iz tog Saveza na dobrovoljnoj bazi, ali ovakvo izbacivanje, kako je zamišljeno i kako to predlaže Trump, zahtijeva da 31 zemlja glasa, jer se odluke donose konsenzusom. To znači da bi sve morale glasati i da bi morao postojati razlog koji je svima prihvatljiv kako bi takva odluka prošla. Ovo sada je, mislim, više ispitivanje mišića i određeno nezadovoljstvo Španijom koja nije ispunila Trumpova očekivanja, odnosno nisu pružili podršku njegovim nastojanjima, poput korištenja baza za napade na Iran – pojašnjava sagovornik.

Govoreći o sigurnosnom problemu s kojim se Evropa može suočiti u slučaju dodatnog povlačenja američkih vojnika i naoružanja, Hadžović ističe da je Ukrajina najbolji primjer, jer ni Rusija nije mogla ispuniti svoja očekivanja na vojnom planu kako je to zamislila.

Vidimo da uprkos svemu Ukrajina prilično stabilno odolijeva i zadržava front. Nisu se ostvarila nastojanja Putina da zauzme kompletnu Ukrajinu u kratkom periodu. Tako i Evropa posjeduje dosta snage, ali neke kapacitete nije razvila, poput vazduhoplovnih i sajber kapaciteta, a da ne govorimo o nuklearnim, barem ne u dovoljnoj mjeri. Ipak, Evropa je snažna. Nadamo se da nećemo morati svjedočiti tome u praksi, ali sigurno ima dovoljno snage, vojske i naoružanja. Određeni kapaciteti se nastoje nadomjestiti, pa vidimo da se u narednim godinama planira uložiti oko 800 milijardi dolara, što je ogromna suma za naoružavanje i jačanje kapaciteta te podizanje spremnosti – pojašnjava Hadžović.

NATO ili Trump?

Upozorava, ipak, da nova geopolitika, nova raspodjela moći u svijetu i novi međunarodni poredak primoravaju Evropu da se dodatno osnaži i smanji ovisnost.

Mislim da ćemo narednog predsjednika Amerike dočekati u okviru ovog Saveza kakav je bio, iako su odnosi možda donekle poljuljani. To je i dalje najjači vojno-politički savez i, koliko god to neko u ovom trenutku ne shvata ili ne želi razumjeti iz svog ugla, to je nešto što treba održati i što će se održati. Paralelno s tim, ovo je i važna opomena Evropi da razvija vlastite kapacitete. Riječ je o velikom broju zemalja, od kojih su mnoge u Evropi i u NATO-u, koje sada nastoje jačati svoje kapacitete. Geopolitika se preslaguje, a moć i sila ponovo postaju važni faktori u raspodjeli snaga na novoj svjetskoj šahovskoj tabli – smatra Hadžović.

(DEPOPORTAL/af)