Zašto oni koji su dozvolili glasanje bez dokumenata na izborima u RS već nisu privedeni i saslušani i zašto šuti Tužilaštvo BiH.

 

 

 

Ozbiljna i opasna kršenja Izbornog zakona BiH na prijevremenim izborima za predsjednika RS do sada nisu izazvala nikakvu reakciju pravosudnih organa, prvenstveno Tužilaštva BiH. Barem to nije poznato javnosti, a Državno tužilaštvo ne odgovara na upite Raporta kako bismo i zvanično dobili potvrdu ove informacije. No, ono što je zvanično i potvrđeno jeste da se pred očima javnosti gotovo svakodnevno otkrivaju nove manipulacije s izbora održanih 23. oktobra.

 

 

Glasanje bez dokumenata i odgovornost biračkih odbora

 

 

Posebno zabrinjavaja činjenica da je Centralna izborna komisija BiH utvrdila da je na velikom broju biračkih mjesta bilo dozvoljeno glasanje bez ličnih dokumenata ili s isteklim dokumentima.

 

 

Glasanje u oba ova slučaja je zakonom zabranjeno.

 

 

Utvrđeno je da su na čak 106 biračkih mjesta glasale osobe koje nisu imale nijedan identifikacioni dokument , a Izborni zakon propisuje da se glasati može samo uz važeću ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu.

 

 

Na 106 mjesta je dozvoljeno glasanje bez ijednog dokumenta. To znači da je u prevarama učestvovalo najmanje 106 predsjednika biračkih odbora koji su prvi u lancu odgovornih za ispravnost izbornog procesa. Javnost i dalje nema informaciju da je iko od njih priveden, ispitan ili sankcionisan.

 

 

Nema ni tačnog podatka o tome koliko je osoba na tim biračkim mjestima glasalo. Još je gore to što je na Kolegiju CIK-a BiH, prema riječima članice komisije Vanje Bjelice, odbijen njen prijedlog da se provede kontrolno brojanje na svih tih 106 mjesta, nego je novo brojanje odobreno na samo oko 50 takvih biračkih mjesta.

 

 

I podatak da su u 19 općina u RS na čak 145 biračkih mjesta zabilježene nepravilnosti i to mahom zbog toga što je bilo dozvoljeno glasanje s nevažećim ličnim dokumentima pokazuje ozbiljnost kršenja izbornog procesa.

 

 

Zamislite da ste otišli da glasate na izborni dan bez ikakvog ličnog dokumenta ili s nevažećom ličnom kartom ili nekim drugim dokumentom?

 

 

Jasno je da bi malo koji savjestan građanin to učinio, a i ako bi to uradio morao bi biti vraćen s biračkog mjesta neobavljenog posla.što je u skladu sa zakonom.

 

 

A, ispostavilo se da je na više od 250 biračkih mjesta 23. novembra u RS-u za sada nepoznat broj birača bez bilo kakvog dokumenta ili s nevažećim dokumentom niko nije vratio. Naprotiv. Omogućio im je da glasaju. Ili takve osobe nisu ni glasale, samo je neko upisao njihova imena.Ni 18. dan nakon izbora u RS-u to se ne zna.

 

 

Član CIK-a Željko Bakalar naveo je na ovosedmičnoj sjednici Komisije da se u jednoj izbornoj jedinici radi o skoro 500 ljudi, a u još dvije o 59 i 77 osoba koje su glasale bez ijednog važećeg dokumenta. Već sada je jasno da se radi o najmanje 600 nevažećih glasova samo u tri jedinice, a vjerovatno se nikada neće utvrditi ukupan broj.

 

 

Vještačenje dokumentacije s ovih 145 mjesta po nalogu CIK-a provodi grafolog kriminalističke struke.

 

 

Zloupotreba podataka umrlih i isti rukopis na potpisnim listama

 

 

Prema informacijama do kojih je došao Raport, sumnja se da su u slučajevima glasanja s nevažećim dokumentima korišteni podaci umrlih osoba čiji dokumenti više ne vrijede, ali su njihovi podaci zloupotrijebljeni i u njihovo ime su glasale osobe koje su navodno glasale i pod svojim pravim imenom.

 

 

Navodno je ‘golim okom’ vidljivo da je na spiskovima na kojima se potpisuju birači evidentan isti rukopis.

 

 

Sve ove zloupotrebe nisu mogle biti sprovedene bez učešća članova biračkih odbora, a moguće čak i lokalnih izbornih komisija, što je poražavajuća činjenica.

 

 

Rezultati vještačenja tek će pokazati da li će izbori na nekim biračkim mjestima biti poništeni i eventualno ponovljeni.

 

 

Posebno je zabrinjavajuće što je CIK utvrdio da u Brčko distriktu ne mogu doći ni do biračkog spiska. Kada nema spiska, ne može se ni utvrditi tačan broj onih koji su glasali.

 

 

Zapanjujuće je i to što odgovorne osobe iz Brčkog još uvijek nisu saslušane i što ih niko ne obavezuje da otkriju gdje je spisak.

 

 

Hoće li izbori biti poništeni

 

 

Poražavajuće je i što član CIK Vlado Rogić javno na sjednici CIK-a kaže da ne podržava kontrolno brojanje i da je po njemu rezultate izbora za predsjednika RS već trebalo utvrditi. Za Rogića očigledno sva skandalozna otkrića nisu razlog da se glasovi ponovo prebroje.

 

 

Treba ga podsjetiti da je Izborni zakon propisao obaveze CIK BiH i da su dužni da nadgledaju i regulišu zakonitost rada izbornih komisija i biračkih odbora. CIK je odgovoran i za tačnost i integritet Centralnog biračkog spiska, te ovjerava da su izbori provedeni u skladu sa zakonom. U situaciji kada su nepravilnosti očigledne, a izbori se još ne mogu utvrditi, Rogićev stav predstavlja otvoreno zanemarivanje odgovornosti. Iako je srećom u CIK-u usamljen u tom stavu, činjenica da osoba s takvim nedostatkom svjesnosti o svojoj odgovornosti je zabrinjavajuća.

 

 

Uprkos Rogićevom stavu, sve dok ne budu izbrojani svi glasački listići CIK BiH ne može utvrditi rezultate izbora. Nakon toga teku rokovi za žalbe, eventulana poništenja izbora, ponovno brojanje ili održavanje novih izbora na pojedinim mjestima.

 

 

Tek nakon isteka svih rokova CIK može potvrditi rezultate, za što je rok 30 dana, uz mogućnost produženja za još 15, što znači da je krajnji rok za potvrđivanje izbora za predsjednika RS 7. januar.

 

 

Trenutno Siniša Karan, kandidat SNSD, ima 221.836 glasova, dok Branko Blanuša, kandidat opozicije, ima 212.278. Ma kakav bio konačni ishod, činjenica ostaje da građanima niko ne može garantovati da će njihov glas zaista otići kandidatu koga su birali.

 

 

Ako Karan i zadrži prednost i postane predsjednik RS na godinu dana, nad tom njegovom ‘pobjedom’ stalno će kružiti oblak sumnje koji niko neće moći otjerati.

 

(Raport)

Veliki broj manipulacija na izborima u RS povećava šanse za njihovo poništenje: Kako vjerovati rezultatima kad se masovno ‘glasalo’ i s nevažećim ličnim kartama i pasošima