Paralelno s tim, svemir sve više postaje potencijalna borbena zona za sebe.

 

 

 

“Elon Musk i suparničke nacije poput Kine i Rusije dominirat će svemirom ako se europske zemlje ne usaglase”, upozorio je visoki zvaničnik NATO-a u razgovoru za Politico.eu.

 

 

“Jer ne može postojati europski suverenitet bez pomaka u svemiru. Danas je veliko buđenje nužno, čak i hitno, da bi Europljani mogli to započeti”, rekao je u intervjuu vrhovni komandant transformacije NATO-a, admiral Pierre Vandier.

 

 

“Sami Amerikanci pozivaju na oblik emancipacije, da Europljani odrastu i budu bolji u brojnim temama – a to uključuje i svemir”, rekao je: “To je ogromna prilika.”

 

 

Ruski rat protiv Ukrajine pokazao je važnost svemirskih sredstava za komunikaciju na ratištu i prikupljanje obavještajnih podataka. Također je istaknuo ovisnost Europe o vrlo ograničenom broju američkih kompanija – uglavnom Muskovom SpaceX-u – budući da se ne očekuje da će konkurentski IRIS² sistem EU-a biti operativan prije 2030. godine.

 

 

Paralelno s tim, svemir sve više postaje potencijalna borbena zona za sebe.

 

 

Ranije ovog mjeseca, Američka svemirska komanda opisala je svemir kao “vrlo sporno strateško okruženje”, misleći posebno na Kinu i Rusiju te dodajući da će pomoć saveznika biti ključna za postizanje nadmoći. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte također je izrazio zabrinutost da Moskva nastoji rasporediti nuklearno oružje u svemiru.

 

 

“Danas vidimo da brojni igrači uvode svemirsko oružje”, rekao je Vandier, spominjući orbitalno oružje – bombe postavljene u orbitu koje mogu pasti kada se naredi i izbjeći otkrivanje od strane sistema ranog upozorenja – kao i oružje koje ima za cilj ometanje, probijanje ili deorbitiranje satelita.

 

 

“To znači da moramo puno pažljivije pratiti šta drugi rade i biti otporni na njihove pokušaje da nas destabiliziraju”, dodao je.

 

 

Nova arhitektura, novi poslovni model

 

 

Brza militarizacija svemira mijenja arhitekturu domene – a to zahtijeva od Europljana da preispitaju poslovni model svojih kompanija, rekao je Vandier. U svemiru se vojska oslanja na komercijalnu infrastrukturu, a većina satelita i konstelacija ima dvojnu namjenu, što znači da mogu imati i civilne i vojne svrhe.

 

 

Da bi bile otporne, objasnio je, nacije se više ne mogu oslanjati samo na velike satelite u geostacionarnoj orbiti, već im sada trebaju i rezervne konstelacije u niskoj Zemljinoj orbiti. Sateliti u niskoj orbiti su jeftiniji, između 100.000 i 150.000 dolara po komadu, u usporedbi s 300 do 400 miliona dolara za jedan geostacionarni satelit, rekao je Vandier. Također se mogu lansirati češće i po nižoj cijeni.

 

 

Dok su Europljani konkurentni kada su u pitanju geostacionarni sateliti zahvaljujući firmama poput ArianeGroup, takozvanim tržištem Novog svemira relativno novih aviokompanija dominira uglavnom SpaceX, koji je smanjio troškove lansiranja zahvaljujući svojim raketama za višekratnu upotrebu.

 

 

“Ekonomski model koji su odabrali Europljani temelji se na geostacionarnim satelitima. Danas se postavlja pitanje: Nisu li Europljani u tački u kojoj trebaju promijeniti svoj model?”, rekao je Vandier. “S ekonomskog gledišta, ako to ne učine, mislim da će biti izbačeni”.

 

 

“Danas su Europljani daleko od centra tržišta. To je ogromna prepreka jer kada je riječ o europskom suverenitetu, američka ponuda – bilo vojna ili komercijalna – u velikoj je mjeri ta koja pruža usluge koje su nam potrebne”, rekao je.

 

 

Neki europski startupi pokušavaju prodrijeti u Novi svemir – ali s ograničenim uspjehom. Prvo lansiranje rakete Spectrum njemačkog startupa Isar Aerospace eksplodiralo je manje od minute nakon polijetanja 30. marta iz norveške svemirske luke Andøya. Prošli mjesec, norveška odbrambena kompanija Kongsberg lansirala je svoj prvi satelit, ali putem SpaceX-a.

 

 

Vandier ima ideje o tome kako bi Europljani mogli pokušati ostati u igri.

 

 

Komandant NATO-a, koji se dugo žalio da je lakše biti tehnološki poduzetnik u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Europi, predložio je Europskoj komisiji Zakon o europskoj odbrani. Zakon bi “stvorio uvjete za pojavu nove tehnologije u odbrani postavljanjem financijskih, regulatornih i poreznih uvjeta koji potiču mlade poduzetnike na razvoj tehnologije dvojne namjene za Europu”, rekao je.

 

 

Također podržava američki poziv Europljanima da stvore svemirsko tržište po uzoru na njihovo vlastito, što bi američkoj Svemirskoj komandi omogućilo da koristi komercijalnu tehnologiju za svijest o svemirskoj domeni i obavještajne podatke na ratištu.

 

 

“Amerikanci su nas zamolili da radimo na stvaranju svemirskog tržišta poput njihovih Zajedničkih komercijalnih operacija, gdje možete kupiti usluge putem brzog upoznavanja”, rekao je Vandier, ocijenivši to kao zanimljivo.

 

 

NATO-ova “aktivna uloga”

 

 

NATO igra sve aktivniju ulogu u svemiru, prema Vandieru, ali predstoji još posla kako bi se pravilno podijelili zadaci među saveznicima.

 

 

“Opremamo se alatima koji su nam potrebni za razumijevanje i strateško manevriranje, posebno kroz svijest o svemirskoj domeni. Moći ćemo vidjeti, razumjeti i koordinirati djelovanje te reći 32 saveznika: ‘Ovo se događa, ovo se dogodilo'”, objasnio je.

 

 

NATO, kao savez, tada može odlučiti poduzeti protumjere. “To će nam dati moć: Ne bi imalo isti opseg ili politički značaj da su reagirale samo Francuska ili Sjedinjene Države”, rekao je Vandier.

 

 

Osim Sjedinjenih Država i Francuske, glavne svemirske sile NATO-a su Velika Britanija, Italija, Norveška, Kanada i Njemačka, prema riječima francuskog admirala.

 

 

Zemlje NATO-a su 2019. godine prepoznale svemir kao odgovarajuću operativnu domenu. Međutim, ovogodišnji ažurirani ciljevi sposobnosti ne uzimaju svemir u obzir toliko kao druga područja, poput kopna, zraka i mora. NATO prvo mora pravilno razumjeti šta nacije mogu učiniti i šta je potrebno prije dodjele ciljeva, objasnio je Vandier.

 

 

“Zemlje će ili podijeliti ono što nedostaje ili će od NATO-a zatražiti da to nabavi u obliku usluga. To su i dalje rasprave koje će biti vrlo zanimljive u godinama koje dolaze kao dio sljedećeg kruga NATO-ovog procesa planiranja odbrane”, rekao je. “Također bismo se mogli kretati prema zajedničkijim modelima, poput zajedničkog vlasništva nad vojnim satelitskim konstelacijama”.

 

 

Međutim, admiral ne očekuje da će se NATO samit u junu u Haagu značajno fokusirati na svemir.

 

 

“Velika tema bit će 5 posto”, rekao je, misleći na zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da saveznici potroše 5 posto svog BDP-a na odbranu. “Bilo bi lijepo imati izjavu o svemiru, ali ne mislim da smo još došli tamo”.

 

(Politico.eu)

VISOKI ZVANIČNIK NATO-a ANALIZIRA: “Danas je veliko buđenje nužno, čak i hitno, da bi Europljani mogli to započeti”