ZAŠTO AVIONI ANTONOV SLIJEĆU NA NIŠKI AERODROM, A LETOVI ZVANIČNO NE POSTOJE: Čime se bavi srpsko-ruski “humanitarni centar”

Dr Dragan Milić, predsjednik Kluba srpsko- američkog prijateljstva, međutim, kaže da je SRHC od samog formiranja, u aprilu 2012. godine, postao „predmet brojnih kontroverzi koji su Srbiji više nanijeli štete nego koristi“.

 

 

 

Građani i institucije u Srbiji morali bi da znaju šta se radi u Srpsko- ruskom humanitarnom centru u Nišu, ko to finansira i kako njegovo postojanje utiče na položaj naše zemlje u međunarodnoj zajednici, a u zavisnosti od tih odgovora biće jasno šta nam je činiti, kažu sagovornici Danasa povodom inicijative da SRHC bude ukinut.

 

 

Poslaničke grupe Pokret slobodnih građana (PSG), Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka, Partija za demokratsko delovanje i Zeleno-levi front (ZLF) podnijeli su 25. decembra Skupštini Srbije predlog Zakona o stavljanju van snage sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Ruske Federacije o osnivanju SRHC.

 

 

„Dosadašnje delovanje ovog centra bilo je povezano sa brojnim spornim pitanjima kako u pogledu transparentnosti rada i njegovog finansiranja, tako i u pogledu upitne političke i bezbednosne uloge u našoj zemlji i regionu“, navele su te poslaničke grupe.

 

 

Podnosioci prijedloga su još kazali da bi stavljanje van snage tog zakona „otklonilo sve sumnje“ i omogućilo „uspostavljanje suvereniteta“ države Srbije, a olakšalo bi i njen evropski put, jer je, kako su naveli, taj humanitarni centar bio tema brojnih izveštaja Evropske komisije i drugih relevantnih institucija Evropske unije.

 

 

„Domaći i međunarodni eksperti su više puta upozoravali da ovakvi centri mogu da budu zloupotrebljeni za obaveštajni rad i političku destabilizaciju, naročito imajući u vidu da se isti nalazi u blizini važnih strateških lokacija. Sumnju su dodatno pojačavale inicijative da se ovom centru i njihovom osoblju dodeli diplomatski status i imunitet, što nije uobičajena praksa kada je reč o humanitarnim misijama“, dodali su oni.

 

 

Perić (Ruska stranka): Ne mogu da verujem da neko hoće da zatvori Humanitarni centar
Tihomir Perić, predsednik Ruske stranke u Nišu, kaže da „nije čuo“ za poslaničku inicijativu da se ukine SRHC, ali da je protiv takvog i sličnih predloga.

 

 

Perić se ne protivi tome da podaci o radu SRHC budu transparentni, ali je uvjeren da je ovaj Centar „isključivo humanitarni“.

 

 

„Ne mogu da poverujem da neko hoće da zatvori Humanitarni centar. To svakako ne dolazi u obzir. Ovaj Centar je do sada intervenisao u brojnim slučajevima kada je njegova pomoć bila potrebna, pomagao je našim građanima, radio je obuke, ima divnu saradnju sa Gradom Nišom“, kaže Perić, koji je i pomoćnik gradonačelnika Niša.

 

 

On kaže da „zna te ljude“ u SRHC, išao je tamo i „već na prvi pogled je jasno da je reč o Humanitarnom centru- tu su čamci i druga oprema“.

 

 

„Ne bih imao ništa protiv ni da se otvori američki humanitarni centar, koji će na ovaj način pomagati ljudima. A naravno da sam protiv toga da se u Nišu i Srbiji formira nekakav špijunski centar, pa bilo da je on ruski ili američki“, kaže Perić.

 

 

Dr Milić (Klub srpsko- američkog prijateljstva): Centar donosi Srbiji neverovatnu političku štetu i ogroman bezbednosni rizik

 

 

Dr Dragan Milić, predsjednik Kluba srpsko- američkog prijateljstva, međutim, kaže da je SRHC od samog formiranja, u aprilu 2012. godine, postao „predmet brojnih kontroverzi koji su Srbiji više nanijeli štete nego koristi“.

 

 

U vezi sa tim Centrom postoje tri ključna pitanja- razlog njegovog postojanja, političke posljedice i bezbjednosni rizici, dodaje.

 

 

Dr Milić kaže da je RSHC inicijalno trebao da služi u borbi protiv požara, poplava i elementarnih katastrofa, ali da smo svjedoci da on tu namjenu nije imao.

 

 

Nije intervenisao, kaže, ni kada su bili veliki požari u okolini Niša, niti kada je, na primjer, gorio krov hotela “Partizan” u Niškoj Banji.

 

 

„Ali, najvažnije u vezi sa ovim Centrom je političko pitanje- on je Srbiji naneo neverovatnu štetu i apsolutno nas svrstao u retke zemlje u Evropi koje imaju saradnju sa Rusijom u vreme njene brutalne agresije na Ukrajinu.

 

 

Srbija umnogome podseća na onog magarca koji ne može da se opredeli za jedan od dva plasta sena, zbog čega na kraju strada. Neinteligentno, nezrelo i neodgovorno, rizikujući budućnost naroda i države, forsira se narativ nekakve neutralnosti kao strateškog izbora ili srpski rečeno ’ni jare ni pare’. Umesto da Srbija zauzme jasan stav i strateški pravac ka Evropskoj uniji, vlast licemerno uzima ogromne pare iz EU fondova, a stalno politički ’trguje’ sa Istokom. Srbija geografski i kulturološki jeste Evropa a ne Evroazija, i više od 70 odsto trgovinske razmene ima sa EU. Vreme je da napravi strateški izbor. A on je jedan jedini- EU“, kaže on.

 

(SB)

ZAŠTO AVIONI ANTONOV SLIJEĆU NA NIŠKI AERODROM, A LETOVI ZVANIČNO NE POSTOJE: Čime se bavi srpsko-ruski “humanitarni centar”

| Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-