Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije je dio reformske agende u okviru Plana rasta i predviđa povezivanje bh. tržišta električne energije s tržištima ugovornih strana Energetske zajednice i Evropske unije
Još u august prošle godine najavljeno je pokretanje prve berze električne energije u Bosni i Hercegovini radi povezivanja s tržištem Evropske unije i zaštite izvoznika od ugljičnih taksi.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine predložilo je da sjedište berze bude u Mostaru, dok je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio amandman prema kojem bi sjedište bilo u Brčkom. I tu je sve stalo.
Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije ne prolazi zato jer čelnik HDZ-a Dragan Čović insistira da berza bude u Mostaru.
Ovaj zakon je dio reformske agende u okviru Plana rasta i predviđa povezivanje bh. tržišta električne energije s tržištima ugovornih strana Energetske zajednice i Evropske unije.
Čović je nekoliko puta govorio da neće dozvoliti usvajanje takvog zakona i zbog toga je zakon u Domu naroda blokiran – rekao je nedavno član Kolegija Doma naroda BiH Kemal Ademović.
Prema njegovim riječima, neusvajanje zakona direktno pogađa domaću privredu i izvoznike električne energije iz obnovljivih izvora, jer, kako je rekao, Bosna i Hercegovina nema mehanizam za izdavanje potrebnih certifikata za izvoz energije na tržište Evropske unije.
Dodao je da bi usvajanjem zakona i uspostavljanjem sistema certifikacije Bosna i Hercegovina mogla godišnje prihodovati i do pola milijarde KM.
U BiH je do sada instalirano više od 2.500 elektrana iz obnovljivih izvora ukupne snage oko 1.500 megavata, u koje je investirano približno tri milijarde KM.
Međutim, zbog nepostojanja zakona sva ta energija se prilikom izvoza tretira kao prljava energija.
Na ovaj BiH i dalje zaostaje za ostatkom Evrope kada je riječ o uspostavi berze električne energije, a ključni razlozi leže u složenom političkom i institucionalnom uređenju, nedostatku zakonskog okvira i slaboj koordinaciji nadležnih aktera.
Kako upozorava predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović, riječ je o ozbiljnom zastoju koji direktno utiče na energetsku tranziciju i integraciju zemlje u evropsko tržište.
Generalno, jedina smo država u Evropi koja nema berzu, niti ima bilo kakvih aktivnosti pripreme za uspostavu berze električne energije – istakao je Bajramović u izjavi za Fenu naglašavajući da su razlozi za takvo stanje višeslojni – od složene državne strukture, preko nepostojanja državnog zakona o energetici, do različitih političkih interesa i sporog procesa usklađivanja sa evropskim pravilima.
Prema njegovim riječima, iako zakon o regulatoru i tržištu električne energije još nije usvojen, to nije smjelo biti opravdanje za potpuni zastoj.
Nedonošenje zakona nije razlog da se ne započne sa aktivnostima koje su ključne za uspostavu berze. Nažalost, ne postoji institucionalna sinergija niti interes, pa su propuštene godine u kojima se moglo pripremiti tržište, kadrovi i infrastruktura – naveo je Bajramović.
Berza ima ključnu ulogu u razvoju obnovljivih izvora energije s obzirom na to da, kako je pojasnio Bajramović, organizovano tržište omogućava lakšu integraciju varijabilnih izvora, poput vjetra i sunca, kroz bolje balansiranje i trgovinu unutar dana.
Dok BiH stagnira, zemlje regiona već su napravile značajne iskorake. Hrvatska i Slovenija kroz CROPEX i BSP SouthPool već su povezane s evropskim tržištem, dok je Srbija kroz SEEPEX razvila tržište “dan unaprijed” i uskladila pravila s EU standardima.
(Stav)









