Povrh svega, tu je i utjecaj rasta cijena energenata na globalnu ekonomiju zbog nastavka sukoba.
Pentagon procjenjuje da je rat s Iranom dosad stajao 29 milijardi dolara, što je više od 25 milijardi dolara koliko je prije dvije sedmice prijavljeno američkom Kongresu, javlja CNN.
No, kako navode, prema jednoj stručnjakinji za ratne proračune, sukob će najzad američke porezne obveznike stajati najmanje bilion dolara.
Visoki dužnosnik Pentagona u utorak je izjavio da nova procjena troškova uključuje i ažurirane iznose za popravak i zamjenu opreme, kao i operativne troškove.
CNN je ranije objavio da je prijašnja procjena od 25 milijardi dolara bila podcijenjena jer nije uključivala troškove popravka štete na američkim bazama na Bliskom istoku.
Linda Blimes, stručnjakinja za javne politike s Harvard Kennedy Schoola, procjenjuje da će sukob s Iranom američke porezne obveznike stajati najmanje bilijun dolara.
U objavi iz aprila napisala je: “Ratovi uvijek koštaju više nego što se očekuje. Kroz povijest, oni koji ulaze u ratove obično su optimistični i u pogledu troškova i u pogledu vremena koje će biti potrebno da se rat završi.”
“Kao primjer, Rusija je mislila da može preuzeti kontrolu nad Ukrajinom u nekoliko sedmica. Predsjednik George W. Bush otpustio je svojeg ekonomskog savjetnika Larryja Lindseyja jer je predvidio da bi rat u Iraku mogao stajati 200 milijardi dolara, a na kraju je stajao pet biliona.”
Blimes u toj objavi troškove dijeli na kratkoročne te srednjoročne i dugoročne. Kratkoročni troškovi uključuju municiju — projektile, bombe i presretače — održavanje dvije do tri udarne skupine nosača zrakoplova, troškove osoblja i borbene dodatke, kao i izgubljenu ili uništenu imovinu, poput borbenih aviona i dronova.
Ističe i da su troškovi zamjene često veći od knjigovodstvene vrijednosti postojećih zaliha. Primjerice, projektil Tomahawk u inventaru može biti procijenjen na dva miliona dolara, ali njegova današnja zamjena može stajati i do 3,5 miliona dolara.
Srednjoročni i dugoročni troškovi rata uključuju popravak vojnih objekata tokom iduće četiri do pet godina, obnavljanje zaliha modernijim oružanim sistemima te skrb za veterane među 55.000 američkih vojnika u regiji koji bi mogli biti izloženi raznim rizicima.
Povrh svega, tu je i utjecaj rasta cijena energenata na globalnu ekonomiju zbog nastavka sukoba.
Američko ministarstvo energetike sada procjenjuje da će se cijena nafte u idućim sedmicama vjerovatno zadržati iznad 100 dolara po barelu.
(CNN)
Related posts:
SDS neće ići na sastanak u Vladu RS-a, Dodika pozvali da…
ŠPAGO O ZAPALJIVIM IZJAVAMA SANJE VULIĆ: Ovo je alarm za sve institucije!
ZAVLADALA VELIKA PANIKA U EVROPI: Zbog detalja u razgovoru Putina i Trumpa svi su u šoku
Crnadak upozorava na opasan scenarij: ‘Tuđa krv na rukama je preteško breme do kraja života…’
Vlada RS donijela odluku: Preuzet će radnike iz Suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTS BiH
Putin postavlja nemoguće uvjete za prekid vatre u Ukrajini: Šta će uraditi Trump?
DRAMATIČNO S DRUGE STRANE DRINE: “Vučić htio izazvati građanski rat, spreman je na sve…”
NJEMAČKI KANCELAR IZNIO JEZIVO UPOZORENJE: “Evropljani moraju biti spremni…”
LOBIRANJE PREKO PRIJATELJA IZA SCENE: U skidanju sankcija Dodiku jednu od najvažnijih uloga odigrao je…
LIDIJA BRADARA UZBURKALA JAVNOST: “Hrvati su izlaz našli kroz…”
Powered by YARPP.
