U tome prednjače političari na vlasti, ali derogiranje države i njezinih institucija nije strana ni kod političara iz oporbe u tom bh. entitetu.
Ustavni sud BiH donio je odluku u kojoj je ocijenio da je termin „zajedničke institucije” neustavan, i time potvrdio da pravno ispravno treba govoriti o „institucijama Bosne i Hercegovine”, a ne o „zajedničkim institucijama”.
Naime, u odluci iz 2023. godine, Ustavni sud BiH je poništio odredbe Zakona o zastavi BiH koje su spominjale „zajedničke institucije ili institucije kojima upravljaju zajedničke institucije…”, utvrdivši da su u suprotnosti s članom I/2. u vezi sa članom III/1. Ustava BiH.
Sud je naveo da Ustav predviđa postojanje isključivo „institucija Bosne i Hercegovine”, a da dodavanje pridjeva „zajedničke” mijenja ustavnu namjeru i strukturu.
Prema Ustavnom sudu BiH, upotreba izraza „zajedničke institucije” je pravno neispravna / neustavna.
Ono što presuda pronalazi spornim je terminologija: pridjev „zajedničke” implicira da BiH ima karakter “državne zajednice” ili konfederacije, dok je, prema tumačenju suda, BiH — država sa suverenitetom, ne konfederacija entiteta.
Dakle, Bosna i Hercegovina nije nikakva državna zajednica, no, to ne sprječava političare u bh. entitetu Republika Srpska da krše presudu Ustavnog suda BiH. U tome prednjače političari na vlasti, ali derogiranje države i njezinih institucija nije strana ni kod političara iz oporbe u tom bh. entitetu.
Tako smo svjedočili i najnovijem slučaju u kojem Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, otvoreno krši presude Ustavnog suda BiH.
Bošnjački kadar u zajedničkim institucijama ponovo blokira povezivanje i razvoj. Sarajevo nastavlja da drži BiH u ekonomskoj i infrastrukturnoj izolaciji. Sjećamo se koliko dugo su sprečavali puštanje u rad mosta Bratoljub koji nas povezuje sa Srbijom.
Da ne govorim tek o zajedničkim energetskim i infrastruktnim projektima Srbije i Republike Srpske, koje godinama na svaki mogući način blokiraju. A sada su se dosjetili da blokiraju i bolje povezivanje sa Hrvatskom i Evropskom unijom. Neka izađu i objasne svojim privrednicima, prevoznicima i građanima zbog čega i u čijem interesu to rade. U interesu ljudi i privrede, sasvim sigurno, ne, poručila je Cvijanović.
RIJEČ STRUKE
Stručnjak za ustavno pravo, profesor Šukrija Bakšić, u komentaru za „Slobodnu Bosnu“ kazao je kako su na potezu tužilaštvo i visoki predstavnik Christian Schmidt.
Na potezu treba da bude visoki predstavnik jer ovakav vokabular nije u skladu sa mirovnim sporazumom, a njegova nadležnost je praćenje sprovođenja istog. S druge strane ima posla i za tužilaštvo jer ne provođenje odluka ustavnog suda je krivično djelo, kazao je Bakšić.
S druge strane, profesor Ustavnog prava Davor Trlin za „Slobodnu Bosnu“ otkrio je kakve su pravne posljednice po one osobe koje krše presude Ustavnog suda BiH.
Nepoštovanje obvezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od strane vlasti Republike Srpske nije puki politički nesporazum, već direktno kršenje članova III/3(b) i VI.4. Ustava i ugrožavanje ustavnog poretka cijele države. Nepoštovanje predstavlja neposredno kršenje ustavnog poretka i principa vladavine prava (Član I/2).
Političke elite i dio nauke RS-a dugi niz godina koristi termin “zajedničke institucije BiH” iako ga Ustav BiH ne poznaje. Kroz brojne odluke Ustavnog suda BiH provejava isključivo termin “institucije Bosne i Hercegovine” (npr. odluka od ove godine U 8/25). Također u odluci U-23/22, US BiH je proglasio ovaj termin neustavnim. Zakonodavac (npr. u Zakonu o zastavi BiH) ne smije dodavati riječ “zajedničke” pred “institucije BiH”, jer to mijenja smisao Člana III/1 Ustava, koji propisuje isključivo “institucije Bosne i Hercegovine”.
Termin implicira da su državne institucije (npr. Parlamentarna skupština BiH, Sud BiH, Centralna izborna komisija) samo “zajedničke” (privremene ili dijeljene), što podriva suverenitet države i dovodi u pitanje obavezu entiteta da ih priznaju kao centralne. Takođe se time implicira da je Bosna i Hercegovina neki oblik udruživanja država poput konfederacije ili unije, što će reći da nije država. Upotreba ovog termina u javnim izjavama, kao što je slučaj Cvijanovićeve, nije samo retorički alat, već podriva ustavnu obvezu i može se tumačiti kao poticanje na nepoštovanje
Takvo ponašanje stvara ustavnu krizu sličnu onima iz prošlosti i vodi prema institucionalnom vakuumu. Posljedice su višestruke: od automatskog stavljanja neustavnih akata van snage, preko krivičnih postupaka po članu 239. KZ BiH, do mogućih intervencija Visokog predstavnika i međunarodnih sankcija.
Reagirati mora prije svega Tužilaštvo BiH, jer je riječ o krivičnom djelu, a ne samo političkom stavu. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih država na Svijetu koja predviđa krivičnu odgovornost kao sredstvo pritiska za izvršenje odluka Ustavnog suda. Paradoksalno, upravo činjenica da takav član postoji pokazuje da je Dejtonski ustavni poredak od samog početka bio svjestan vlastite krhkosti – autori su već 1995 predvidjeli da će entiteti (jer to radi i F BiH u nekim trenucima i češće nego RS) pokušavati ignorisati državne institucije, pa su vrlo brzo ugradili “posljednji ventil ” u obliku kaznene odgovornosti”. U praksi, taj član je gotovo neupotrebljiv jer Tužilaštvo BiH nema političku hrabrosti da procesuira najviše dužnosnike (do 2025. po mojoj evidenciji nema nijedne pravosnažne presude za najteže slučajeve), čime se potvrđuje da ni krivično pravo ne može nadomjestiti odsustvo funkcionalne državnosti.
Ustavni sud BiH već čini svoj dio posla, ali bez izvršne podrške državnih organa njegove odluke ostaju mrtvo slovo na papiru. Međunarodna zajednica, posebno PIC i OHR te EU, ne smije ostati pasivna jer je stabilnost BiH i dalje dio njihove odgovornosti. Republika Srpska ima široke ovlasti unutar Dejtona, ali nema pravo jednostrano mijenjati ustavni karakter države niti ignorisati konačne odluke najvišeg suda. Ako se ova erozija ustavnog poretka nastavi, riskiramo ne samo dalju blokadu, već i gubitak evropske perspektive za sve građane BiH. Pravna država ne može funkcionirati selektivnim poštovanjem zakona – ili je poštujemo svi ili je nema niko, kazao je Trlin.
(SB)
Related posts:
POLITIČKA ANALITIČARKA TANJA TOPIĆ: “Imali smo u nekoliko navrata situaciju da političko rukovodstvo ne priznaje visokog predstavnika…”
ALEKSANDRA PANDUREVIĆ BEZ DILEME: “SNSD više nema kapacitet da vodi RS”
Dodik nakon sastanka s Orbanom: Zanimljivo je bilo slušati o njegovom odnosu sa Trumpom. Naše viđenje se poklapa u cijelosti
ZUKAN HELEZ O SUĐENJU DODIKU: “Neka se niko ne zanosi, Oružane snage BiH su spremne djelovati da zaštite državnost Bosne i Hercegovine”
DODIK OPET PROTIV MIGRANATA: “Povezat će se s vehabijama u BiH!”
PROPUSTILI SMO SVE ŠANSE ZA PROMJENU SISTEMA: Spavajte mirno, Dejtona 2 neće biti
DAME I GOSPODO, MINISTAR RAMO ISAK: “Ja sam takav, ja vam ka`em, ja bi dodijelo sva tri moja sina…”
KOMENTAR HARISA IMAMOVIĆA: “OHR treba. Ali ne po svaku cijenu!”
DRUGI DO DRAGANA: Vijeće ministara BiH ponovo dalo posao kadru HDZ-a BiH…
POLITIČKI POTRES U REPUBLICI SRPSKOJ: Šarenac tvrdi da traju pregovori oko prelaska Crnatka u drugu stranku, oglasio se i bivši ministar vanjskih poslova BiH…
Powered by YARPP.
