Ispovijest Bosanca optuženog za pomoć ISIL-u: Ne žalim što sam otišao u Siriju, ali sam…

Delić je otišao u ljeto 2013. godine, kako sam govori, nakon što je vidio da dolazi do eskalacije sukoba. U intervjuu za Al Jazeeru kaže kako je osjetio ljutnju, nemir i solidarnost sa tamošnjim ljudima. Tvrdi kako je, dok je bio u Siriji, samo putovao po sjeveru države…

 

 

Gornja Bočinja, BiH – Četrdesetpetogodišnji Ibrahim Delić provodi svoje dane brinući se o svom stadu ovaca na poljima Gornje Bočinje, sela u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine koje ima tek 24 stanovnika.

No, jednom sedmično ovaj pastir povjerava svoje stado djeci na dan i putuje dva sata do bh. prijestolnice Sarajeva. Tamo mu se sudi, a optužen je za pridruživanje i pomaganje oružanoj grupi Islamska država Irak i Levant (ISIL) u Siriji. Presuda bi mu trebala biti objavljena ovog mjeseca, kao i još sedmorici ljudi, a svi oni negiraju optužbe.

Delić je jedan od 200 do 400 bh. državljana za koje se procjenjuje da su putovali u Siriju i Irak od 2012. godine. ISIL godinama aktivno radi na regrutiranju na Balkanu. U jednom regrutacijskom videosnimku pojavljuje se borac iz BiH pod imenom Abu Jihad al Bosni koji se zaklinje da će „izvesti naš narod iz tame na svjetlo“.

 

Strašna “anarhija”

Delić je otišao u ljeto 2013. godine, kako sam govori, nakon što je vidio da dolazi do eskalacije sukoba. U intervjuu za Al Jazeeru kaže kako je osjetio ljutnju, nemir i solidarnost sa tamošnjim ljudima. Tvrdi kako je, dok je bio u Siriji, samo putovao po sjeveru države, u gradovima u okolini Halepa, gdje je davao vjersku poduku borcima i civilima, te pozivao Sirijce da se brane od Bashara al-Assada.

No, nakon mjesec i po dana, kaže kako je postao razočaran zbog strašne „anarhije“ kojoj je svjedočio, pa se vratio, piše Al Jazeera English.

Kako navodi Državna agencija za istragu i zaštitu BiH (SIPA), najmanje trideset državljana BiH je poginulo tokom rata u Siriji, dok ih se približno 50 vratilo kući.

Juna 2014. godine, BiH je odobrila reforme kojim je postalo nezakonito pristupiti „stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj jedinici“. Ovaj zakon se sada primjenjuje retroaktivno.

Delića je SIPA uhapsila i optužila, zajedno sa 15 drugih, u septembru 2014. godine tokom operacije kodnog imena „Damask“.

Kako se navodi u optužnici, optuženi su sakupili sredstva i napustili BiH kako bi se pridružili terorističkim organizacijama tokom druge polovine 2013. i 2014. godine.

Uhapšeni su također optuženi za „regrutiranje [bh.] državljana za odlazak u Siriju i Irak i finansiranje i organiziranje njihovog putovanja“.

Navodi se kako su članovi grupe nelegalno iz Turske prešli u Siriju.

 

Do Sirije i natrag

Delić je odrastao sa šest članova porodice pastira u Željeznom polju, selu u centralnoj BiH.

„Uvijek sam volio samoću“, kaže dok sjedi bez obuće ispred kuće, a pored stolice mu stoje štake.

Njegov mirni život je prekinut kada je izbio rat u BiH 1992. godine. Kao 24-godišnjak je pristupio Armiji RBiH i borio se uz strane arapske borce koji su bili poznati kao „mudžahedini“.

Delić opisuje kako je postao više blizak vjeri tokom rata i počeo predavati o islamu u svojoj jedinici kako bi podigao moral boraca. Nakon rata, radio je kao misionar i tako obilazio državu.

Kada je izbio rat u Siriji 2011. godine, govori kako je vidio sličnosti sa ratom u BiH.

„Isto kao i u Jugoslaviji, [Al-Assadove snage] imale su vojsku, oružje; imali su pomoć od Rusije i drugih država. Bio sam potresen ljudskim patnjama, osjetio sam kako moram reagirati i pomoći im“, dodaje.

Delić je tokom rata u BiH postao invalid i štake mu pomažu pri hodu. Govori kako je znao kako ne može učestvovati u ratu u Siriji kao borac, pa je potražio druge načine da ponudi svoj doprinos.

Navodi kako je sakupio 10.000 bosanskih maraka (5.620 dolara) prodajom mesa od svojih 170 ovaca i nešto od tog novca iskoristio za putne troškove.

Potom je avionom otputovao u turski Hatay, te prešao u Siriju taksijem, legalno, ističe, kao i da graničari nisu tražili njegov pasoš.

 

“Lako dobiti metak u čelo”

Kada je stigao u Siriju, susreo se sa grupom bosanskih boraca koji su mu našli mjesto za spavanje u sjedištu grupe Jaish al-Muhajireen wal-Ansar (JMA). Ovu grupu je tada vodio zloglasni komandant Abu Omar al-Shishani i ona je bila saveznik ISIL-a.

Delić nastavlja kako su iz JMA zatražili da izjavi pripadnost grupi, ali kako je to odbio jer se nije planirao boriti. Grupa mu je dozvolila da noći provodi u njihovom štabu, a Delić tvrdi kako je tokom dana obilazio razne gradove gdje je predavao i pozivao ljude da „brane svoje živote, svoju imovinu i svoju čast“.

Uskoro je počeo spoznavati kako različite opozicijske grupe kradu jedna od druge oružje i novac, te se međusobno ubijaju na kontrolnim tačkama.

„Tog trena sam znao kako će se desiti veliki sukob između njih. Zatim sam zatražio od nekih ljudi da mi pomognu da ponovo pređem granicu“, izjavio je u drugom intervjuu.

Vratio se nakon što je proveo mjesec i 20 dana u Siriji.

„Tamo nije bilo organizacije, tamo samo oružje govori. Rat u BiH je bio organiziran, bio je jasniji, čišći… U arapskom svijetu nikada ne znate kada ćete dobiti metak u čelo; jednostavno vas neko može zamijeniti za nekog drugog“, naveo je za Al Jazeeru.

Iako je boravio među pripadnicima grupe koja je bila dio ISIL-a, u području gdje je ISIL izvršavao napade i zauzimao teritoriju, Delić je ustrajan kako nikada nije susreo članove ove grupe iako je upoznao borce raznih borbenih grupa.

No, on otvoreno priznaje kako je svakodnevno pozivao druge da se pridruže ratu što, priznaje, može utjecati na presudu koju očekuje. Prošle godine, propovjednik Bilal Bosnić je osuđen na sedam godina zatvora zbog pozivanja drugih da se pridruže ISIL-u.

 

Odnosi sa stranim borcima

Sa 3,8 miliona stanovnika, BiH je među državama koje imaju najveći procent stranih boraca u odnosu na broj stanovnika među drugim europskim državama, navodi se u izvještaju od 2015. godine.

Do sada su četiri muškarca optužena i osuđena za pridruživanje ISIL-u.

Uroš Pena, zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, vjeruje kako je odgovor bh. vlasti slab pošto se još nisu identificirale posljedice povratka Bosanaca i Hercegovaca iz Sirije.

„Problem je što je BiH neorganizirana država. Ovi ljudi ovdje daleko lakše dođu do oružja, municije i eksploziva nego u drugim državama“, kaže Pena.

On smatra kako se treba uraditi više po pitanju boraca-povratnika.

„Ljudi koji su otišli i sada se vraćaju su indoktrinirani i zatvorske kazne za one koji se vraćaju su slabe“, dodaje.

Delić je također optužen za nelegalno posjedovanje oružja i municije. Tokom njegovog hapšenja, SIPA je pronašla pušku, za koju nije imao dozvolu, te deset ručnih bombi skrivenih u sanduku u podrumu njegovog doma.

On kaže za Al Jazeeru kako je koristio pušku kako bi zaštitio ovce od medvjeda i vukova, te tvrdi kako su bombe bile u njegovoj kući kada se uselio 2002. godine. Sumnja kako su ostale nakon rata u BiH, te kako je često želio da ih ukloni, ali nikada nije to stigao uraditi.

Delić u razgovoru za Al Jazeeru English tvrdi kako nikada nije bio član oružane grupe i, kada je otišao, to nije bilo protivzakonito.

„Ne žalim što sam otišao u Siriju onako kako sam to uradio. Ponovo bih to uradio kako bi pomogao sirijskom narodu koji pati. I opet se ne bih pridružio nijednoj grupi.“

 

Ispovijest Bosanca optuženog za pomoć ISIL-u: Ne žalim što sam otišao u Siriju, ali sam se razočarao...

Izvor: Al Jazeera Balkans/ Autor: Mersiha Gadžo

You must be logged in to post a comment Login

X Close
error: Content is protected !!