Europska komisija priopćila je da će uložiti sve napore u dogovorenom posredovanju između Ukrajine i Rusije u cilju sigurnog dopremanja ruskog plina Europi.

 

Moskva upozorila da dopremanje može doći u opasnost zbog toga što Ukrajina za svoje potrebe crpi ruski plin namijenjen EU.

Nagli dolazak oštrih zimskih vremenskih uvjeta u Europi nalaže veliki oprez i napore da se spriječi nova kriza koja je 2009. dovela do privremene obustave isporuka ruskog plina Europi preko Ukrajine.

Dužnosnici u Europskoj komisiji su već ranije isticali da su rezerve plina u zemljama Unije dovoljne za više mjeseci potrošnje, kao i da je povezanost između članica EU, osobito onih koje skoro u potpunosti ovise o isporuka ruskog plina, osjetno poboljšana.

EU je prihvatila posredovati i novčano pomoći financijski posrnuloj Ukrajini namiriti dugove i plaća po sporazumu unaprijed za isporuke ruskog plina.

Ipak znatnu pažnju je među članicama Unije privukla izjava ruskog veleposlanika pri EU Vladimira Čižova da europske zemlje mogu ostati bez grijanja i energije ako Ukrajina, kako tvrdi Moskva, nastavi neovlašteno iz podzemnih skladišta crpi plin koji je namijenjen stabilnom tranzitnom opskrbi Europe preko zime tim energentom iz Rusije.

Ruski veleposlanik je rekao da je EU sa svoje strane učinila sve da Ukrajina poštuje sporazum o isporuci ruskog plina Europi, au prosincu je uspješno okončan još jedan ustaljeni trojni sastanak visokih dužnosnika EU, Rusije i Ukrajine s ciljem da se spriječi bilo kakva neizvjesnost i kriza u opskrbi Europe plinom.

Čižov je, međutim, rekao da je Ukrajina crpeći iz podzemnih skladišta plin namijenjen EU već u prosincu smanjila dozvoljeni donji sigurnosni razina s 17 milijardi kubičnih metara na 14 milijardi kubičnih metara plina, a da su sad te rezerve spale na još nižu ravan.

Ruski amsador pri EU je ruskog agenciji Interfax, u intervjuu objavljenom na internet stranici ruske misije pri EU očito s namjerom da se predoči da prijetnja plinske krize nema, upozorio da je oštra zima u Europi na pragu.

On je rekao da bi, ako sad Ukrajina prizna da je neovlašteno crpla plin iz “europskih rezervi” i pristane ponovno popuni skladišta, isporuka plina u potpunosti morala da se obustavi, jer to nameće tehnološki postupak.

Dodatna ne mala prijetnja stabilnosti i sigurnosti dopreme ruskog plina Europi preko Ukrajine se nadnela i poslije nedavne presude ukrajinskog suda da ruska tvrtka Gazprom mora platiti 6,6 milijardi dolara kazne Ukrajini zbog, kako je obrazloženo, monopolitističkog ponašnja u dopremi ruskog plina Ukrajini.

Ruski ministar za energetiku Aleksander Novak je izjavio da je takva presuda suda u Kijevu politička, da ozbiljno dovodi u pitanje sve sporazume i da predstavlja i “novu opasnost za europske potrošače”, jer Gazprom zbog toga može u znak odmazne zaustaviti isporuke plina Ukrajini, a time se jako komplicira i dostava plina za EU.

Čižov je ocijenio da takvom sudskom odlukom ukrajinske vlasti mogu pokušati konfiskuju ruski plin namijenjen Europskoj uniji, u kojoj 18 članica troškom ruski energent.

Ukrajinska plinska tvrtka je krajem prosinca uzvratila zahtjevom da jedna međunarodna misija ustanovi da li na uvoznim graničnim točkama ruski plin neometano dolazi u Ukrajinu i da se time provjereno da Europi ne prijeti nova opasnost od nove plinske krize usred zime.

Naftogaz je priopćio da takva “umjetna kriza s plinom” može biti izgovor da se ponovo izvrši pritisak na institucije u EU koje odlučuju o energetskoj politici prihvatiti ono što je Moskva predočila već mnogo ranije – da je spremna i da je s Turskom već sklopila sporazum izgraditi novi moćan plinovod koji bi dopremao blizu 60 milijardi kubika plina na granice EU.

Plinovodom preko Turske bi prestala potreba da se ruski plin Europi doprema preko Ukrajine, koja bi time izgubila i nekoliko milijardi dolara zarade od tranzita plina.

U prvim osvrtima medija u EU se primjećuje da to može ići na ruku i konačnoj odluci Bruxellesa da odbaci primjedbe osobito Poljske i baltičkih zemalja, ali i dosadašnje američke administracije u Washingtonu, kad je riječ o već sklopljenim ugovorima najvećih kompanija u EU i Gazproma o izgradnji nove usporedne trase plinova Sjeverni tok kojim se ruski plin ispod Baltičkog mora doprema u Njemačku.

Američki potpredsjednik Joe Biden je u kolovozu prošle godine u Stockholmu izjavio da bi Sjeverni tok 2 još više EU učinio ovisnom od ruskog plina i naglasio da bi “to iz temelja destabiliziralo Ukrajinu”.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, nadležan za energetiku, u međuvremenu je u prosincu sazvao trojni sastanak EU-Rusija-Ukrajina upravo s ciljem da se izbjegnu sve prijetnje i poslije sastanka ocijenio da je razgovor bio uspješan.

Šefčovič je prethodno putovao iu Moskvu i poslije razgovora s najvišim ruskim dužnosnicima objasnio da je “riječ o tome da se predvide sve moguće situacije i zajamči bezbenost isporuka plina preko zime”.

On se javno usprotivio izgradnji Sjevernog toka 2 i upitao “je li zaista potrebno ulagati toliki novac za tu infrastrukturu”, što je suštinski ista politika koja zadire u sveukupne strateške, ekonomske, političke odnose i geopolitiku kad je u pitanju suradnja EU s Rusijom.

Zato je, uz veliki pritisak Washingtona, a uz veliku potporu tadašnjeg predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, koji je sad jedan od direktora najmoćnije američke i svjetske banke Goldman Sachs, zaustavljen i plinovod Južni tok.

Ipak, velike brige i dalje u EU postoje oko činjenice da Rusija izgleda neće odustati od namjere da do 2020. obustavi dostavu plina EU, s obrazloženjem da je Ukrajina ranije neovlašteno koristila plin namijenjen Europi, nije plaćala za isporuke, a ogromna plinska infrastruktura u Ukrajini je, tvrdi Gazprom, vrlo zastarjela i traži i ogromna ulaganja da bi opskrbom plinom EU bilo zajamčeno.

Novac za obnovu ukrajinske infrastrukute Kijev nema, ne vidi tko bi ga dao, a pozadina cijelog zaista velikog spora je i teška, neriješena ukrajinska kriza i žarište ratnog sukoba na istoku Ukrajine.

U međuvremenu u decembu Gazprom priopćio da je sklopio sporazume s nekoliko moćnih zapadnoeuropskih kompanija i Turskom o izgradnji dijela plinovoda Turski tok, točnije povezivanja tog projekta s moćnim plinovodom Posejdon preko kojeg će ruski plin preko Grčka ići u Italiju.

(Beta)

POČEO NOVI GASNI RAT RUSIJE I UKRAJINE: Evropa na ivici da se smrzne bez grijanja

Slider, Vijesti |
About The Author
-