69 poza aktuelne vlasti: Milion pokušaja da se demonstrira sila

Već nekoliko godina, unutar državnih institucija vodi se iscrpljujuća borba za očuvanje mehanizama blokade.

Sjednice aktuelnog sastava Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovibe više puta su onemogućavanjem kvoruma, odgođene no održane zbog sinhroniziranog djelovanja HDZ-a i SNSD-a. Tako je u ponovnom pokušaju naredna sjednica zakazana za 4. juni, a na dnevnom redu čak 69 tačaka.

HDZ i SNSD su veći dio mandata proveli u pokušajima da demonstriraju političku silu nad Klubom bošnjačkog naroda, ipak uporno tvrdeći da su opozicione stranke untar Doma naroda BiH zaslužne za blokadu te institucije, ponavljajući mantru kojom se gubitak većine u Zastupničkom domu reflektirao na odnose unutar Doma naroda.

Sada, 69 tačaka dnevnog reda, 69 pokušaja da se sve blokira, 69 političkih poza u pokušaju da se akrobatikom nadomjesti nemogućnost da se bošnjačka politička volja koja za cilj ima zaštititi državu, poništi.

Zahtjevi za postizanjem dogovora na Kolegiju Doma naroda BiH na relaciji Dragan Čović (HDZ), Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (Crvene linije, ranije NiP), uglavnom su se bavili pozicioniranjem tačaka na dnevnom redu, kada su HDZ i SNSD nimalo očiglednom taktikom pokušavali kao prve staviti one tačke koje tim strankama nisu problematične, dok sve one koje se tiču zakonodavnih rješenja koja idu u prilog napretku BiH na evropskom putu ili su dio domaćnih rješenja poboljšanja statusa institucija, redovno su bile na zadnjem mjestu tako predloženog dnevnog reda.

Tretirajući dnevni red kao švedski stol vlastitih političkih preferencija, osovina hrvatsko-srpskih stranaka u Domu naroda BiH doslovno onemogućava tok demokratskih procesa. Većina tačaka dnevnog reda tiče se usvajanja izvještaja o radu institucija iz 2024. godine ili o usvajanja prijedloga odluka iz 2023. godine. Potvrda zakona u Domu naroda BiH više je tokom mandata Trojke, HDZ-a i SNSD-a bila iznimka no pravilo, i uvijek se događala pod nekim oblikom političkog pritiska.

Iako iz tih stranaka tvrde da nastoje pojedine zakone zbog njihove suštinske manjkavosti vratiti u redovnu proceduru, evidentno je da se radi isključivo o političkim zahtjevima kojima prvenstveno SNSD nema namjeru biti posmatrač za rješenja usvojena u Zastupničkom domu BiH.

Tako, na primjer, izmjena Zakona o Oružanim snagama BiH kojim je dobna granica pomjerena na 49 godina života, omogućava dužu službu vojnicima, usvojena u Domu naroda BiH nakon što je dvije godine skupljala prašinu u ladicama.

Sada će prva tačka dnevnog reda 20. redovne sjednice biti izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH koji je ranije usvojen u oba doma, ali u različitom tekstu kojeg je sada potrebno uskladiti. To predstavlja nastavak odveć poznate politike SNSD-a koji tvrdi da neće davati podršku zakonima kojima se poboljšava status državnih službenika ili posljedično državnom budžetu, sve dok se strasti ne slegnu i pročisti pogled na činjenicu da je BiH ipak u izbornoj godini kada je svaki politički poen potreban.

Koliko je realno očekivati da će izmjene Zakona o Sudu BiH te Visokom sudskom i tužilačkom vijeću biti usvojeni budući da se radi o setu tzv. “evropskih zakona” potrebnih za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo BiH u EU, ostaje nejasno budući da se radi o 11. i 12. tački dnevnog reda čiji je predlagač Kolegij Doma naroda BiH. Način na koji se predstavnici aktuelne vlasti postavljaju pri djelovanju unutar Doma naroda BiH sasvim jasno nije pitanje proceduralnih nesuglasica. Radi se o demonstraciji različitih političkih koncepata u kojem se institucije koriste kao sredstvo ucjene i kontrole blokovskim djelovanjem HDZ-a i SNSD-a koji pokušavaju ostvariti političku dominaciju.

Već nekoliko godina, unutar državnih institucija vodi se iscrpljujuća borba za očuvanje mehanizama blokade. Stoga 69 tačaka dnevnog reda predstavljaju nemoć da se postigne bilo kakav suštinski dogovor o budućnosti BiH u formatu trenutne vlasti.

(Stav)