“Trumpov će posao biti izvršiti pritisak na Ukrajinu da prizna sporazume.”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je rusko odbijanje provedbe prekida vatre, rekavši da “komplicira situaciju” u postizanju mirovnog plana koji je tražio Donald Trump nakon sastanka s Vladimirom Putinom, javlja afp.
“Vidimo da Rusija odbija brojne pozive na prekid vatre i još nije odredila kada će prestati ubijati. To komplicira situaciju. Ako nije voljna izvršiti jednostavnu naredbu o prekidu napada, možda će biti potrebni značajni napori da se Rusija uvjeri da provede nešto puno važnije: mirni suživot sa susjedima desetljećima koja dolaze”, napisao je Zelenski na svojim društvenim mrežama u noći sa subote na nedjelju.
Američki predsjednik Donald Trump je u razgovoru s Volodimirom Zelenskim, najavio da će pritisnuti Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini. U Kijevu su to dočekali kao signal da će Washington i dalje čvrsto stajati uz Ukrajinu.
No, već sinoć, nakon summita na Aljasci na kojem je Putina dočekao crvenim tepihom i pustio ga da sjedne u predsjedničku limuzinu, ton američkog predsjednika dramatično se promijenio. Trump je počeo ponavljati teze iz Moskve i otvoreno dovoditi u pitanje smisao primirja, što je izazvalo šok u Ukrajini.
“Radi se o nožu u leđa”, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik za FT. “On samo želi brz dogovor”, dodao je drugi.
U samo nekoliko sati na Aljasci Vladimir Putin uspio je uvjeriti Donalda Trumpa da prekid vatre u Ukrajini nije pravi put, spriječiti američke sankcije i spektakularno razbiti dugogodišnje pokušaje Zapada da izolira ruskog predsjednika, navodi Reuters u analizi samita.
Izvan Rusije Putin je široko proglašen pobjednikom summita na Aljasci, dok kod kuće ruski državni mediji prikazuju američkog predsjednika kao razboritog državnika, čak i dok ga kritičari na Zapadu optužuju da je pretjerao.
Ruski državni mediji uvelike su istaknuli činjenicu da je Putinu omogućen vojni prelet, da ga je Trump čekao na crvenom tepihu, a zatim je pustio ruskog predsjednika da se vozi s njim na stražnjem sjedalu “Velike zvijeri”, američke predsjedničke limuzine.
“Zapadni mediji su u stanju koje bi se moglo opisati kao poremećenost na rubu potpunog ludila”, rekla je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministra vanjskih poslova.
„Tri godine su pričali o izolaciji Rusije, a danas su vidjeli crveni tepih prostrt kako bi ruski predsjednik bio dočekan u Sjedinjenim Državama“, rekla je.
Ali Putinove najveće pobjede na samitu povezane su s ratom u Ukrajini, gdje je, čini se, barem djelomično uvjerio Trumpa da prihvati rusku viziju o tome kako bi se trebao postići dogovor.
Trump je na sastanak otišao rekavši da želi brzo primirje te je Putinu i najvećem ruskom kupcu sirove nafte – Kini – zaprijetio sankcijama.
Nakon sastanka Trump je rekao da se složio s Putinom da pregovarači trebaju ići izravno na mirovno rješenje, a ne putem primirja, kako su to Ukrajina i njezini europski saveznici tražili, prethodno uz podršku SAD-a.
„Stajalište američkog predsjednika se promijenilo nakon razgovora s Putinom i sada se rasprava neće usredotočiti na primirje, već na kraj rata. I novi svjetski poredak. Baš kao što je Moskva željela“, rekla je na Telegramu Olga Skabejeva, jedna od najistaknutijih voditeljica talk showa na ruskoj državnoj televiziji.
Rusija je pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022., tvrdeći da je kijevsko prihvaćanje Zapada postalo prijetnja njezinoj sigurnosti, što je Ukrajina odbacila kao lažni izgovor za ono što naziva otimanjem zemlje u kolonijalnom stilu.
Trump je doista brzo i počeo vršiti pritisak na Zelenskog, koji se očekuje u Washingtonu u ponedjeljak, rekavši nakon summita da Ukrajina mora postići dogovor jer je “Rusija vrlo velika sila, a oni nisu”.
Zahtjev za Donbas
Dok se rasprave nastavljaju, ruske snage polako ali sigurno napreduju na bojnom polju i prijete nizu ukrajinskih gradova, čiji bi pad mogao ubrzati Moskvu u nastojanju da preuzme potpunu kontrolu nad istočnom regijom Donjeck, jednom od četiri ukrajinske regije koje Rusija smatra svojima.
Donjeck, od kojeg oko 25 posto ostaje izvan ruske kontrole, i Luganska regija zajedno čine industrijsku regiju Donbas, za koju je Putin jasno dao do znanja da je želi u cijelosti.
Putin je rekao Trumpu da bi bio spreman zamrznuti linije fronta u Zaporožju i Hersonu, dvije druge regije koje smatra svojima, ako Kijev pristane povući se i iz Donjecka i iz Luganska, rekla je za Reuters osoba upoznata s tim pitanjem.
Zelenski je odbacio zahtjev, rekao je izvor.
Prema New York Timesu, Trump je rekao europskim čelnicima da bi ukrajinsko priznanje Donbasa kao ruskog pomoglo u postizanju dogovora. A SAD su spremne biti dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.
Neki kritičari Kremlja rekli su da bi bilo pogrešno pripisati Putinu preveliki uspjeh u ovoj fazi.
“Rusija je ponovno uspostavila svoj status i dobila dijalog sa SAD-om”, rekao je Michel Duclos, francuski diplomat koji je prije služio u Moskvi i analitičar je u think-tanku Institut Montaigne. “Ali kada imate rat u rukama i vaša ekonomija se urušava, to su ograničeni dobici.”
Ruski dužnosnici poriču da se ekonomija, koje je stavljeno na ratne osnove i pokazalo se otpornijim nego što je Zapad predviđao unatoč teškim sankcijama, urušava, no priznali su znakove pregrijavanja i rekli su da bi ekonomija sljedeće godine mogla ući u recesiju ako se politike ne prilagode.
“Za Putina su ekonomski problemi sekundarni u odnosu na njegove ciljeve, ali on razumije našu ranjivost i troškove koji su s tim povezani”, rekao je jedan izvor upoznat s razmišljanjem Kremlja.
“Obje strane morat će napraviti ustupke. Pitanje je u kojoj mjeri.” Alternativa, ako ih želimo vojno poraziti, jest dublje mobilizirati resurse i vještije ih koristiti, ali mi ne idemo tim putem iz više razloga”, rekla je ta osoba.
“Trumpov će posao biti izvršiti pritisak na Ukrajinu da prizna sporazume.”
(SB)