Predlaže da, ukoliko visoki predstavnik zaista bude intervenisao, donese izmjene Zakona o izvršnom postupku koje su prošle proceduru u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.

 

 

 

Kako je BHRT od državnog emitera postao žrtva nebrige i nemara državnih političara koji ne poštuju zakone koji sami donose? Ko je kriv za višemilionska dugovanja, dotrajalu opremu, nehumane uslove i male plate za više od 700 radnika ove kuće? Ko će im pružiti ruku spasa, a ko skrštenih ruku gleda krah?

 

 

Gosti emisije Plenum FTV-a bili su: Elvir Lemeš, Jasmin Imamović i Safet Softić.

 

 

Lemeš: U ovoj situaciji nema nevinih, uključujući mene

 

 

Član Upravnog odbora BHRT-a Elvir Lemeš ističe da problem traje od samog osnivanja javnog servisa na državnom nivou, jer u velikom dijelu BiH postoji nezakonit odnos prema BHRT-u.

 

 

„BHRT nije opet u krizi. BHRT je u permanentnoj krizi. Od samog osnivanja postoji nezakonit odnos prema državnom emiteru u većem dijelu BiH. Tu nije riječ samo o državi i državnom emiteru, nego i o mnogim drugim faktorima“, kaže Lemeš.

 

 

Dodaje da u ovoj situaciji “nema nevinih”, uključujući i njega lično.

 

 

„Pitanje je samo ko snosi veći nivo odgovornosti za stanje u koje je BHRT doveden“, kaže on, izražavajući nadu da će se u narednom periodu pronaći konstruktivno rješenje, a ne međusobna optuživanja.

 

 

Podsjeća da brojni sporovi još čekaju rasplet na sudovima, te da je radnicima potrebna makar nada, dan uoči protesta ispred državnog parlamenta.

 

 

Na današnjoj sjednici Komisije za saobraćaj i komunikacije ponovo je otvoreno pitanje mogućeg djelovanja visokog predstavnika u cilju deblokade BHRT-a.

 

 

„Naravno da je moguće“, kaže Lemeš, podsjećajući da Schmidt već ima praksu interveniranja, kao u slučaju isplate duga prema Rijasetu.

 

 

Ipak, naglašava da sada nije trenutak za velike, sistemske reforme.

 

 

„Nemamo vremena čekati dugotrajne izmjene zakona. To mogu biti teme za blisku budućnost. Sada nam treba hitna mjera.“

 

 

Na pitanje o ukupnim dugovanjima, Lemeš iznosi procjenu:

 

 

„Kada bismo sabrali najveća dugovanja, isključili obračunate kamate i uračunali potraživanja prema RTRS-u, BHRT bi bio u plusu između 10 i 20 miliona KM. Problem je ogroman iznos kamata koje su nam zaračunali svi povjerioci – od Porezne uprave do Evropske radiodifuzne unije.“

 

 

Dodaje da nikoga ne krivi za obračun kamata, jer su institucije postupale po zakonu. Međutim, podsjeća na praksu Vlade Federacije da periodično otpiše kamate pojedinim subjektima.

 

 

„Da se BHRT-u otpišu kamate, bili bismo ‘dobri’ 20 do 30 miliona KM.“

 

 

„Neophodno je promptno intervenirati iz budžeta,“ ističe Lemeš.

 

 

Situacija u kojoj se nalazi Radio-televizija Bosne i Hercegovine izuzetno je teška. Nakon što je finansiranje javnog servisa izostavljeno iz budžeta za 2025. godinu, BHRT je skoro u bezizlaznoj situaciji. Komisija za promet i komunikacije Državnog zastupničkog doma je na današnj…

 

 

Predlaže da, ukoliko visoki predstavnik zaista bude intervenisao, donese izmjene Zakona o izvršnom postupku koje su prošle proceduru u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, a odnose se na naplatu RTV takse.

 

 

„To bi predstavljalo pola sistemskog rješenja javnog RTV sistema u BiH. Ostatak se može rješavati naknadno, ali sada je ključno zaustaviti finansijski kolaps.“

 

 

Imamović: BHRT se ne smije ugasiti – jedini spas u vremenu potpune laži

 

 

Nakon što u Predstavničkom domu nije prošao prijedlog da se BHRT-u dodijeli 22 miliona KM, poslanik SDP u Predstavničkom domu PSBiH i predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije Jasmin Imamović ponovo je otvorio pitanje finansijske stabilnosti javnog servisa. Tvrdi da je BHRT u krizi zbog nepoštivanja zakona iz 2005. godine od strane entitetskih emitera.

 

 

„BHRT je u krizi ne svojom krivicom. Po zakonu RTV sistema Bosne i Hercegovine iz 2005. godine taksu je trebalo da prikupljaju entitetski emiteri, Televizija RS-a i Federalna televizija, 50% od BHRT-a uplaćuju, a oni zadržavaju sebi ostatak“, rekao je Imamović, dodajući da su entitetske televizije zadržavale i dodatnih 25% od preostalog iznosa.

 

 

Prema njegovim riječima, ključni problem nastaje 2017. godine.

 

 

„I jednostrano RTRS prestaje uplaćivati BHRT-u i tako sebi prisvoji od te 2017. godine 102 miliona maraka. I tih 102 miliona maraka postaju preteški za BHRT.“

 

 

Imamović pojašnjava da u vrijeme rasprave o budžetu ranije ove godine nije bilo prostora za preraspodjelu sredstava.

 

 

„Nema ništa u tekućoj rezervi, nema nikakvih nepotrošenih stavki za eventualnu preraspodjelu. Tek nakon što je budžet za 25. godinu donesen, postoji prilika u tekućoj rezervi budžeta od 43 miliona.“

 

 

Ističe da vjeruje da se u Vijeću ministara može postići dogovor.

 

 

„Zastalo je na dva ministra iz SNSD-a, da se to može ispregovarati.“

 

 

Na pitanje koliki iznos bi trebao biti izdvojen, Imamović kaže:

 

 

„Ja se držim onoga što je bilo u prvobitnom od Predsjedništva BiH predloženom budžetu – 22 miliona. Dakle, da se da da opstane BHRT.“

 

 

Nakon što su HDZ-ovi delegati u Domu naroda podržali prijedlog SDA, ostaje pitanje kako uvjeriti ministre iz SNSD-a.

 

 

„BHRT se ne smije ugasiti. Treba se jako, jako potruditi.“

 

 

Dodaje da su o ovome već razgovarali Nermin Nikšić i Dragan Čović:

 

 

„Isto je ovo što je rečeno u kameru, Dragan Čović rekao premijeru Federacije Nerminu Nikšiću.“

 

 

Imamović smatra da bi upravo Čović mogao imati odlučujuću ulogu.

 

 

„Ako je gospodin Čović rekao ‘učinit ću sve’, a rekao je, pa možda on može bolje da nagovori iz Republike Srpske nego neko od nas iz Trojke.“

 

 

Podsjetio je i da sredstva iz budžeta ionako idu u oba entiteta i Distrikt.

 

 

„Valjda će neko biti motiviran da bi novac došao iz nepotrošenih sredstava i tekuće rezerve nešto novca u njegov entitet, valjda će on biti motiv da se nama ne miješa puno kad ide ovdje novac. Po volji ministara sa prebivalištem u Federaciji, a ministri sa prebivalištem u Federaciji su tu jednoglasni, da to ide u državnu televiziju. Televiziju države BiH.

 

 

Imamović je poseban naglasak stavio na značaj javnog servisa u vremenu tehnoloških manipulacija.

 

 

„Znate šta je još velika opasnost – vještačka inteligencija. Tu je nama javni servis garancija normalnosti jer će vrlo brzo tehnologija tako napredovati da će svako od nas vidjeti sebe kako govori i radi nešto što nije bio.“

 

 

Prema njegovim riječima, lažni sadržaji ubrzo će preplaviti javni prostor.

 

 

„Prevladat će potpuna laž, neće se znat šta je istina, šta je realno, i tu jedini će spas biti javni servis.“

 

 

Softić: BHRT nije samo pitanje televizije – to je pitanje države

 

 

Tokom gostovanja u emisiji Plenum, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić govorio je o neusvajanju zaključaka vezanih za finansiranje BHRT-a, političkim otporima iz Republike Srpske i mogućim rješenjima za spas državnog javnog servisa.

 

 

Po pitanju zaključaka kojim bi se osiguralo finansijsko rješenje za BHRT-a, a koji nisu prošli zbog nedostatka entitetske većine iz RS-a, gospodin Softić je ocijenio da je “toliki otpor iz Republike Srpske prema BHRT-u i institucijama kulture teško uopće objasniti”, apostrofirajući da je budžet usvojen tek u decembru i to samo zato što je Predsjedništvo BiH insistiralo da se ova pitanja uvrste u proces.

 

 

Istakao je i da su za njihove zaključke glasali i delegati HDZ-a, “ali niko iz RS-a – ni iz opozicije ni iz SNSD-a”.

 

 

Softić je naglasio da se u pozadini blokade ne krije samo politička taktika, nego i simbolička dimenzija BHRT-a.

 

 

“Pitanje BHRT-a nije pitanje televizije, već je to pitanje države”, rekao je, podsjetivši na historijsku važnost zgrade RTV doma, koju je opisao kao “simbol otpora tokom agresije na BiH”.

 

 

Tvrdi i da je finansijski minus BHRT-a gotovo identičan iznosu duga koji je, kako kaže, nastao zbog “kršenja zakona od strane RTRS-a, koja godinama uskraćuje sredstva BHRT-u”.

 

 

Softić smatra da bi se u budžetskoj rezervi mogla pronaći interventna sredstva: “Dvadesetak miliona KM bilo bi dovoljno da se BHRT stabilizira i premosti kriza.” Dodaje, međutim, da rješenje zavisi isključivo od političke volje.

 

 

Upitan da li je optimističan, Softić je odgovorio: “Nisam. Iskusan sam u politici i znam da se mnogo toga izgovara samo deklarativno.”

 

 

Komentirajući izjave Dragana Čovića, naveo je da bi bio “mnogo zadovoljniji” da je lider HDZ-a pozvao građane da plaćaju RTV taksu, “to bi bio konkretniji i jasniji potez”.

 

 

Softić je podsjetio da je SDA ranije predlagala više modela za spas BHRT-a, uključujući: uvođenje naplate pretplate preko računa Elektroprivrede, što je već ranije funkcionisalo i izmjenu zakona kojom bi BHRT postao budžetski korisnik.

 

 

“Sve je to odbijeno zbog političkog udara iz drugog entiteta”, naglasio je, dodajući da je iz RS-a često javno poručivano da se od ovakvih rješenja neće odustati.

 

 

Prema Softiću, “oko 100 miliona razloga iz Republike Srpske” objašnjava ovakav stav — misleći na dug RTRS-a, koji se pokušava izbjeći tako što se čeka gašenje BHRT-a.

 

 

Softić je naglasio da su ključna rješenja u rukama izvršne vlasti. “Oni svaki dan rade s budžetskim novcem. Mogu u mjesec dana naći 100 miliona u usvojenom budžetu, izvršiti preraspodjele i osigurati 20–30 miliona za BHRT. Ali to mora predložiti izvršna vlast.”

 

 

Upitan osjeća li se lično prozvanim i odgovornim, Softić je odgovorio da sutrašnja zajednička sjednica oba doma Parlamenta BiH predstavlja izvanrednu priliku za radnike BHRT-a da iskažu svoj stav.

 

 

“To nije slučajno izabrano vrijeme. Državni sindikat je prvobitno najavio okupljanje, ali su odustali nakon usvajanja budžeta. U taj termin je potom uskočio BHRT”, objasnio je Softić, dodajući da smatra kako sutrašnji skup treba biti snažan javni pritisak.

 

 

Pozvao je građane da se u što većem broju pridruže radnicima BHRT-a: “Pretpostavljam da će nekoliko stotina radnika biti pred parlamentom. Bitno je da zahtjevi budu jasno artikulisani.”

 

 

Softić je istakao da se lično ne može osjećati odgovornim “u onoj mjeri u kojoj bi se trebali osjećati oni koji su protiv rješenja za BHRT”, dodajući da oni koji blokiraju procese “vjerovatno ne osjećaju nikakvu odgovornost”.

 

 

“To je njihov zvanični stav – udar na državu i rastakanje njenih institucija. To je suštinski problem, ne samo za BHRT, nego i za opstanak svih nas i države uopće.”

 

 

Na pitanje može li 14 prioriteta EU-a biti dodatna motivacija da se problem riješi, Softić je odgovorio da oni koji blokiraju procese vjerovatno ne osjećaju takav motiv: “Za njih su svih 14 prioriteta problem. U kampanji za izbore u Republici Srpskoj čuli smo poruke koje ne vode evropskom putu. Ne vjerujem da im je to poticaj za bilo kakvu akciju.”

 

 

Za kraj, Softić je postavio pitanje održivosti javnih servisa u Bosni i Hercegovini s trenutnim modelom finansiranja: “Kako uopće televizijski servisi opstaju s ovakvim odnosom prema pretplati, posebno s njenim iznosom?” rekao je, navodeći primjere iz regiona.

 

 

“Mislim da sam negdje pročitao da u Hrvatskoj građani izdvajaju oko 40–50 eura mjesečno za RTV taksu. Kod nas je to 7–8 maraka.” Naglasio je da se uz tako nizak iznos ne može govoriti o razvoju, pa ni o dugoročnoj održivosti sistema.

 

 

(FTV-a)

BURNA DEBATA U STUDIJU: “Ako je gospodin Čović rekao ‘učinit ću sve’, a rekao je, pa možda on može…”